Podgorica, (MINA) – Seksizam u Crnoj Gori uzima maha i ne samo da nije adekvatno sankcionisan, već često nije ni prepoznat kao problem, ocijenjeno je na panelu Instituta za pravne studije (IPLS) .
Ekspertkinja za rodne politike u IPLS-u Mirjana Ivanović, na panelu organizovanom povodom završetka projekta STOP seksizmu u Crnoj Gori, navela je da su seksualna objektifikacija, rodni stereotip, mizoginija i govor mržnje teme koje je potrebno sistemski obrađivati u društvu.
Ona je predstavila smjernice za prevenciju pojave i eliminaciju seksizma u kojima je dat niz aktivnosti koje institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda može da preduzima kako bi doprinosila prevenciji i eliminaciji seksizma u crnogorskom društvu.
Ivanović je dodala da je dokument nastao kao odgovor na preporuku Savjeta Evrope, kao i na narastajući problem sve učestalije pojave seksizma u Crnoj Gori, prenosi PR centar.
“Seksizam u Crnoj Gori ne samo da nije adekvatno sankcionisan, već često nije ni prepoznat kao problem”, kazala je Ivanović.
Ona je ocijenila da do sada nijesu napravljeni značajni pomaci u primjeni legislative.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković rekao je da su primjeri seksizma, mizoginije, govora mržnje i otvorenih napada na žene u Crnoj Gori „tmurna slika naše realnosti“.
„Seksizam kao pojava u Crnoj Gori ovih dana dobija na zamahu i to ne treba kriti“, ocijenio je Bjeković.
On je, govoreći o seksizmu, kazao da je, ako se on shvata kao pojava koja se temelji na ideji da su žene inferiorne zbog svog pola, onda jasno na koji način je potrebno tu temu staviti u prvi plan.
„Ako pogledamo neke od primjera kada je u pitanju praksa institucije Omudsmana, jasno ćete vidjeti da se najveći broj upravo usmjerava ka zaštiti žena, i to onih koje su najizloženije ovakvom vidu ponižavanja. Primarno, tu mislim na žene koje su bile i jesu nosioci javnih funkcija, aktivne u javnom i političkom životu“, naveo je Bjeković.
On je istakao da institucija Zaštitnika u velikoj mjeri za svoj uspjeh zahvaljuje civilnom sektoru, poručujući da je zbog toga neophodno da svaka institucija ima saradnju sa svim stejkholderima u društvu.
„Institucija Zaštitnika je potpuno svjesna činjenice da je seksizam kao pojava zapažena, štetna, vrijeđa ljudsko dostojanstvo, a to je ključ priče zbog koje ova i svaka druga institucija u državi treba da postoji, jer svaki vid narušavanja dostojanstva je najgori vid kršenja ljudskih prava i sloboda“, rekao je Bjeković.
Viša pravna savjetnica na CGO/MBASE programu, Snežana Kaluđerović, kazala je da su svi svjesni da se Crna Gora suočava sa porastom govora mržnje.
Ona je navela da su seksistički govor i mizoginija u srži takvog govora.
“Seksističko i mizogino ponašanje i izražaji posredstvom različitih sredstava djelovanja zahtijevaju hitnu reakciju u različitim oblastima, od medija i obrazovanja do rješavanja govora mržnje kroz izmjene zakonodavstva”, kazala je Kaluđerović.
Ona je rekla da vjeruje da će akcenti formulisani u smjernicama biti dobra preporuka Vladi da obezbijedi efikasnije zakonske procedure za prevenciju i zaštitu od seksističkog govora mržnje i mizoginije.
Pravni ekspert Mirko Bošković kazao je da je cilj projekta bio da seksizam kao pojavu učine vidljivijom.
„Kada je u pitanju govor mržnje situacija je specifična, a tiče se činjenice da u našem zakonodavstvu nemamo govor mržnje koji je propisan kao krivično djelo. Mi u ovom trenutku imamo samo kvalifikovane oblike određenih postojećih krivičnih djela, koji dobijaju svoj teži oblik, zbog činjenice da su učinjeni iz mržnje“, pojasnio je Bošković.
On je rekao da je veliki problem što se seksističko ponašanje ne sankcioniše i što se ti slučajevi ne procesuiraju.
„Sudovi iz nepoznatih razloga, čak i u situacijama gdje je očigledno da postoji ta mržnja, nijesu baš skloni da to razobliče i utvrde“, kazao je Bošković.
On je poručio da su potrebne izmjene Krivičnog zakonodavstve, ali da to treba učiniti vrlo analitički i oprezno u legislativnom smislu.
Načelnica Odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, Biljana Pejović, kazala je da su rodni stereotipi duboko integrisani u patrijahalne obrasce ponašanja i razmišljanja.
“Rodni stereotipi su uzrok postojanja brojnih i jakih nejednakosti polova u crnogorskom društvu”, rekla je Pejović.
Ona smatra da su najveće prepreke za postizanje rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori nedovoljna politička volja, neadekvatna primjena zakona, kontinuirana tradicija tvrdog patrijahata i snažnih rodnih stereotipa.
“Kao i nedovoljan broj žena na mjestima odlučivanja, izostanak ženske solidarnosti, nepravedna podjela kućnih poslova, marginalizacija kulturnih politika”, dodala je Pejović.
Vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija, Neđeljko Rudović, kazao je da se crnogorsko društvo, više nego što je moguće tolerisati, suočava sa nevaspitanjem i nekulturom u javnom dijalogu.
„Treba da se potrudimo da ovo bude društvo u kome će da postoji kultura dijaloga i potreban nivo telarancije, jer sva dešavanja ukazuju da nemamo potreban nivo kulture dijaloga i niko od nas u sučeljavanju stavova nije spreman da učini korak nazad i zastane i pomisli da je osoba preko puta u pravu“, rekao je Rudović.
Prema njegovim riječima, pored menataliteta, glavno pitanje je ko doprinosi takvoj situaciji.
„Ja bih rekao da su to, prije svega, uticajne ličnosti koje u javnim nastupima emituju poruke koje nijesu tolerante. Ovo se donosi na govor mržnje prema ženama“, rekao je Rudović.
On je dodao da u Crnoj Gori ne postoji dovoljno odgovorna intelektualna elita i da treba jačati građanski, emancipatorski front u Crnoj Gori.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
