fbpx
6.9 C
Podgorica
December 6, 2022.
NaslovnicaCrna GoraRješenje kriza na Zapadnom Balkanu preduslov za dalje proširenje

Rješenje kriza na Zapadnom Balkanu preduslov za dalje proširenje

Podgorica, (MINA) – Ruska agresija na Ukrajinu donijela je velike promjene i proširenje Evropske unije (EU) ponovo stavila u fokus, ali države Zapadnog Balkana, kako bi napredovale na putu ka Uniji, moraju riješiti krize sa kojima se suočavaju, poručeno je na Balkanskom integracionom forumu (BIF).

Na panelu „Zapadni Balkan i EU integracije – refleksije ruske agresije na Ukrajinu“ je ocijenjeno da EU treba da pokaže više entuzijazma i predstavi jasan plan sa godinom proširenja u kojoj će države Zapadnog Balkana, ili bar većina njih, postati članice.

Zamjenik premijera Sjeverne Makedonija za evropske integracija Bojan Maričik kazao je da ruska agresija na Ukrajinu pokazala da je u ovom vremenu teško ostati neutralan, i da je pritisla praktično sve države Evrope da zauzmu stav o tome.

Kako je rekao, kriza u Ukrajini je pokazala da je NATO alijansa još jako važna kao organizacija.

„Sjeverna Makedonija je imala problem kada je usvajala izmjene vezano za Prespanski ugovor i članstvo u NATO. Četiri godine kasnije, kada imamo situaciju u kojoj ozbiljne razvijene države zahtijevaju članstvo u NATO, a i smo već tamo, shvatili smo da je to važno. Da Sjeverna Makedonija nije u NATO sigurna bi nam bezbjednosna i politička situacija bila komplikovanija“, naveo je Maričik.

On je kazao da je i EU još mirovni i politički projekat i da svi koji žele prikazati EU kao ekonomski projekat, nijesu u pravu.

„Važno da i predstavnici EU razumiju da Unija mora ostati mirovni i politički projekat da bi održala svoju snagu unutar EU i izvan nje, kao globalni igrač“, dodao je Maričik.

On je rekao da je cilj ruske politike da dokaže da EU nije projekat za Zapadni Balkan.

„EU treba što prije da napravi jasan plan sa godinom proširenja u kojoj će države Zapadnog Balkana, ili bar većina njih, postati članice“, ocijenio je Maričik.

On je rekao da razni non pejperi predlažu pristupanje u fazama.

„Da pristupimo što prije a da nemamo sve privilegije koje imaju sve druge države članice. Za nas je važno da čak i pod takvim uslovima što prije uđemo u EU“, dodao je Maruičik.

On smatra da svi u regioni treba da imaju zajednički cilj koji će predstaviti i zahtijevati od EU datum proširenja.

Prema njegovim riječima, dugo vođenje pregovora i čekanje na njihovo otpočinjanje ima veliki uticaj na raspoloženje građana u državama Zapadnog Balkana, kao i na imidž EU.

„Vlade moraju da nastave sa reformama, da pokažu da je EU put najvažniji za region, ali u tome mora da pomogne i EU“, rekao je Maričik.

On je, osvrćući se na spor Sjeverne Makedonija sa Bugarskom, kazao je da važno da se države drže evropskih principa, a da bilateralne sporove rješavaju kompromisom i mehanizmima koje ima EU i Savjet Evrope.

Bivša ministarka spoljnih poslova Hrvatske Vesna Pusić rekla je da je Hrvatska članstvom u EU profitirala, ali da se nije geografski nigdje makla, te da je interes te države da cijeli region Zapadnog Balkana bude u EU.

„Hrvatska bi trebalo da vodi konzistentnu politiku guranja i lobiranja da u skladu sa reformama i promjenama koje zemlje sprovode, napreduju i prema članstvu“, dodala je Pusić.

Ona je kazala da podržava to što su Ukrajina i Moldavija dobile status kandidata, ali ukazala da su zemlje istočnog partnerstva i Zapadnog Balkana dva različita proces što se tiče EU.

„Države istočnog partnerstva jesu proširenje EU, ali zemlje Zapadnog Balkana nijesu proširenje, one su konsolidacija teritorije. To su države koje su okružene teritorijom EU, čije neskretanje prema (Vladimiru) Putinu predstavlja sigurnosno pitanje EU“, istakla je Pusić.

Ona smatra da EU mora imati i razvijati proaktivni pristup prema Zapadnom Balkanu, kao što je to bio slučaj kada su se baltičke zemlje integrisale u EU.

Bivši ministar vanjskih poslova Crne Gore Ranko Krivokapić kazao je da Crna Gora, koja je bila predvodnik evropskih integracija u regionu, nazaduje na putu ka EU.

On je rekao da su na Balkanu aktivna tri procesa proširenja – jedan EU, drugi takozvanih „trećih sila“ i treći Otvoreni Balkan.

Krivokapić smatra da Crna Gora ima kapacitet da svoje greške, koje su, kako je rekao, rezultat lošeg vladanja, ispravi.

„U Crnoj Gori kada loše vladate nije vam alternativa demokratija nego Beograd. Jedini način da se Crna Gora odbrani je demokratija“, ocijenio je Krivokapić

Krivokapić je kazao da Crnoj Gori ne trebaju komesari u EU, nego u tužilaštvu i sudstvu.

„Najkraće rečeno da se pojača evropski kriminalni zakon, da se nadležnosti evropskog tužioca prošire na zemlje kandidate. To će biti najveća pomoć“, istakao je Krivokapić.

Bivši ministar spoljnih poslova Bosne i Hercegovine Igor Crnadak rekao je da važno da sve države Zapadnog Blakan postanu dio EU, i da je potreban jasan termin kada će se to desiti.

On smatra da je problem u Bosni i Hercegovini, kada su u pitanju evropske integracije, to što se političari godinama deklarišu kao evropski, a antievropski su orjentisani.

„Mnogo štete je nanijelo to što je Evropa pravila trule kompromise sa vladajućim političkim elitama. Prvi put na ovim izborima smo imali priču o izbornoj krađi koja je bila priča institucija a ne političara. Ljudi iz Evrope su to posmatrali koji su rekli da to nijesu nevelike nepravilnosti to sig u svojim zemjama ne bi dozvolili“, rekao je Crnadak.

On je kazao da će Evropa u svom pristupu morati, ako iskreno želi da se ide naprijed, da promijeni pristup i traži konkretne rezultate i odgovornost.

Govoreći o uslovnom kandidatskom statusu za BiH, Crnadak je kazao da je rok da se do decembra ispune uslovi nerealan, jer teško da će do tada biti konsituisana vlast na svim nivoima u BiH.

„Ako bi bila formirana vlast, svi ti uslovi bi bili ostvarivi u roku od sedam, jer za većinu zakona postoje gotovi materijali, ali problem je što nema političke volje“, istakao je Crnadak.

Novinar iz Srbije Boško Jakšić kazao je da je SNS, na čelu sa Aleksandrom Vučićem, konstano Srbiju udaljavala od EU i zapada, a približavala istoku.

Kako je rekao, EU je proglašava na kao promašeni projekat

On je kazao da je Srbija došla u situaciju da je rat u Ukrajini doveo pred jasan izbor – „ili će se opredijeliti za vrijednosti liberalne demokratije i pokazati solidarnost sa EU u pridruživanju sankcijama Rusiji ili će otići u zagrljaj Putinu“.

„Mislim da Vučić neće otići u zagrljaj Putinu, jer je Vučić politički projekat pravljen uz veliku pomoć zapada“, dodao je Jakšić.

On smatra da je potrebno mnogo više političke volje da bi države regiona postale dio EU, a da Unija mora da izdvaja mnogo više sredstava za region.

Poslanik Evropskog parlamenta (EP) Vladimir Bilčik rekao je da je proces proširenja na Zapadni Balkan izuzetno težak, jer su zemlje regiona postigle „sitne korake“ na tom putu.

On je rekao da se ne može govoriti o okončanju procesa i preciznom datumu ulaska u EU, jer su trenutno vide različite krize sa kojima su suočene države regiona.

„Rješenje tih kriza biće osnov za dalje proširenje. Crna Gora prednjačila u pristupnim pregovorima, ali ukoliko aktuelna kriza ne riješi, teško je očekivati da će doći do napretka u skoroj budućnosti“, rekao je Bilčik.On je apelovao na političare u Crnoj Gori da ujedine državu.

„Jer Crna Gora može biti priča o uspjehu i možemo imati Crnu Goru u EU u roku od par godina“, dodao je Bilčik.

On je kazao da Rusija pokušava da iskoristi Zapadni Balkan kao važan front sa svoje interese, za svoj hibridni rat protiv Evrope.

Bilčik smatra da svih 27 država članica mora više da se uključi u dešavanja u regionu, a da partneri sa Zapadnog Balkana moraju da ti konkretne rezultate.

“Evropa je postala žrtva domaćih politika unutar Balkana i treba napraviti izbor. Proširenje jeste pravi izbor, ali tiče se ogromnih reformi koji će pomoći regionu da raskine veze sa prošlošću i neprijateljskim vezama, prvenstveno rusijom. Za to će trebati vremena, hrabrosti i važnih odluka“, istakao je Bilčik.

Bilčik je rekao da se naredne sedmice u EP glasati o rezoluciji koja će prepoznati Rusiju kao nekog ko finansira terorizam, državu koja koristi teroristička sredstva.

Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS

Najčitanije