Podgorica, (MINA) – Građanska opozicija bi na parlamentarnim izborima trebalo da nastupi u dvije kolone, ali sa novim liderima koji će Crnu Goru vratiti na evropski put, ocijenio je bivši potpredsjednik parlamenta i Socijaldemokratske partije (SDP) Rifat Rastoder.
On je na Fejsbuku naveo da bi svako objektivno propitivanje javnog mnjenja potvrdilo da bi, za razliku od predsjedničkih izbora kada se u jednoj fazi sve mora svesti na jednog kandidata, na sve izvjesnijim vanrednim parlamentarnim građanska opozicija iz više razloga trebalo da nastupi sa dvije liste.
“Izvorno-građanske kolone sa listom Demokratske partije socijalista (DPS), kao najmoćnije političke strukture, i izvorno-evropske Crne Gore, od ostalih građanskih proevropskih partija, udruženja i građana”, rekao je Rastoder.
On smatra da bi obje liste trebalo da budu osvježene potpuno novim liderima kadrim da Crnu Goru vrate i dalje uzdignu na evropskom putu.
“U protivnom, i sopstvene potomke bi mogli zadužiti najvećim mogućim gubitkom i same države”, upozorio je Rastoder.
On je naveo da mnogi, izuzev premijera Dritana Abazovića “koji osim svoje galame, ništa drugo niti vidi, niti čuje”, ističu da ih aktuelna i naročito politička situacija u Crnoj Gori podsjeća na onu iz devedesetih minulog vijeka.
Rstoder je rekao da njega politička situacija više podsjeća na onu iz druge polovine 18. vijeka.
Tada se, kako je pojasnio, zbog međuglavarske i međuplemenske pizme i razmirica nije moglo doći do izbora sopstvenog kandidata za svjetovnog vođu, nego je za “Cara” imenovan potpuni neznanac i dotadašnji izvanjac Šćepan Mali.
“Bolji poznavaoci istorijskih prilika možda bi me mogli i demantovati i rečenu situaciju prije porediti sa onom iz prve polovine 20. vijeka, kada se iz istih razloga u Crnoj Gori nije moglo doći do saglasnosti, ne samo oko zajedničke vlasti, nego čak ni oko pukog opstanka sopstvene države, pa je ona predata drugoj državi”, kazao je Rastoder.
On je naveo da je država u jednom periodu i formalno-pravno bila, kao takva, ugašena, da bi je potom tek u Narodnooslobodilačkoj borbi i revoluciji obnovili antifašisti svih vjera i nacija.
Prema riječima Rastodera, zato Crna Gora danas i jeste zajednička kuća svih njenih državljana i građana, bez obzira na to kako se ko zove, bogu moli ili misli.
On je kazao da se i na savremenu Crnu Goru gotovo na potpuno isti način kao i u tim periodima sve agresivnije nasrće pod kojekakvim plemenskim, nacionalnim i vjerskim bajracima.
“Od antifašističke, građanske i multikulturalne države pokušava se ponovo na silu napraviti jednonacionalna i jednovjerska gubernija”, rekao je Rastoder.
On je naveo da je veoma indikativno da čak ni iz redova takozvane građanske proevropske političke elite nijesu rijetke poštapalice o nacionalnim manjinama u državi građana.
“Iako bi bar oni trebalo da znaju da u savremenoj Crnoj Gori većinske nacije, u bukvalnom smislu, i nema, niti je može biti bez još nekog od tipično fašističkih inžinjeringa”, kazao je Rastoder.
On je, citirajući poruke koje su se čule iz međunarodne zajednice, naveo da je savremena Crna Gora u institucionalnom kolapsu, ali i ekonomskom i svakom drugom.
“A naša aktuelna politička “elita” iz povremene parlamentarne većine, kao ni iz opozicije, nikako da se probudi iz uskonacionalnog ili uskostranačkog sljepila”, kazao je Rastoder.
On je naveo da ga “privremena parlamentarna većina” ne brine toliko.
Kako je kazao, parlamentarna većina je sastavljena na neprirodan način i održava se na klasičnoj političkoj pizmi, pa ne može predaleko ni stići.
Prema riječima Rastodera, ono što brine je stanje u takozvanoj građanskoj proevropskoj opoziciji i ukupno političkoj strukturi takve, makar deklarativne orijentacije.
“Nije valjda da nema više snage ni da se, prije pojedinačnih najava i zahtjeva, prvo sjedne i o svemu detaljno izrazgovara, pa tek onda, ako je već neophodno, telali kome hoće i gdje hoće”, naveo Rastoder.
On je upitao zar ne bi bilo logično da upravo te političke strukture, umjesto, makar i indirektnog, povlađivanja propagandi i pritiscima nimalo dobronamjernih, upravo suprostavljenih političkih struktura i njihovih logističkih centara, organizuju istraživanje.
“I poslušaju, prije svega, mišljenja građana – šta bi im najbolje bilo činiti i kako se okupiti oko najboljih mogućih stranačkih ili nestranačkih kandidata, koji bi istinski bili posvećeni građanskoj multikulturalnoj Crnoj Gori i njenoj evroatlantskoj spoljnopolitičkoj orijentaciji”, poručio je Rastoder.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
