Podgorica, (MINA) – Razvoj ekološke odgovornosti i etike biće primarni zadaci nove Vlade, poručio je kandidat za ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratko Mitrović, ističući da prirodnim resursima treba gazdovati na mudar i održiv način.
On je na Nacionalnoj konferenciji “Obnavljanje ideje: Crna Gora – ekološka država”, u organizaciji Građanske alijanse, kazao da je pravo na zdravu životnu sredinu pravo bez koga je teško zamisliti život i ostvarivanje svih ostalih individualnih i kolektivnih prava.
Mitrović je rekao da će se buduće ministarstvo za ekologiju, prostorno planiranje i urbanizam primarno baviti razvojem ekološke odgovornosti i etike.
On je poručio da je posebno važan razvoj ekološke svijesti u Crnoj Gori.
„Ako bi se analizirala medijska slika, može se steći utisak da je u Crnoj Gori ekološka svijest na visokom nivou. Međutim, golim okom je vidljivo da to nije slučaj, da je potrebno dalje angažovanje na njenom razvoju“, naveo je Mitrović.
On je kazao da je potrebno snažnije podržati razvoj ekološkog aktivizma u crnogorskom društvu.
„Potrebno je unapređenje sistema zaštitnih područja u Crnoj Gori. Ovaj sektor u Crnoj Gori je zapušten i nefunkcionalan i potrebno ga je osvježiti novim sistemskim pristupim, ali i kadrovskim“, rekao je Mitrović.
Potrebno je, kako je istakao, unapređenje monitoringa, bilo da se radi o praćenju stanja biodiverziteta ili komponenti životne sredine – voda, vazduha i zemlje.
„Potrebno je unaprijediti ovaj sistem uvođenjem savremenih rješenja i metodologija. Za praćenje stanja voda, vazduha i zemljišta potrebno je uvesti veću transparentnost, kroz daljinska i onlajn /online/ mjerenja, video nadzore, postavljanje sondi, što će informacije o stanju životne sredine učiniti relativno lako dostupnim“, kazao je Mitrović.
Kako je naveo, strateški pravci djelovanja nove Vlade biće usmjereni na razvoj ekološki odgovorne industrije koja, sa jedne strane, koristi minimalne količine prirodnih resursa, a sa druge strane donosi maksimalni profit i nulto ili skoro nulto zagađenje životne sredine.
„Kao i na projektovanje i izgradnju energetski efikasnih objekata, da bi se smanjila energetska zavisnost od fosilnih goriva, ali i drugih tipova energenata, čime bi bila smanjena emisija CO2“, kazao je Mitrović.
On je rekao da je potrebno unapređenje nacionalne metodologije za ispravno vrednovanje prirodnih resursa i njena integracija u proces donošenja odluka.
Prema riječima Mitrovića, strateški pravci djelovanja nove Vlade odnosiće se i na reviziju nacionalne liste zaštićenih vrsta, izradu crvenih lista zaštićenih vrsta, kao i izradu akcionih planova oporavka ugroženih vrsta.
Zadaci nove vlasti, kako je naveo, su i očuvanje i identifikacija strateški važnih resursa, u prvom redu vodenih kroz strukturnu primjenu okvirne direktive o vodama.
„Kao zemlja sa malom površinom i malom količinom dostupnih prirodnih resursa potrebno je njima gazdovati na mudar i održiv način“, istakao je Mitrović.
Govoreći o ciljevima i planovima buduće Vlade po pitanju zaštite životne sredine, on je naveo da je potrebno sprečavanje daljeg gubitka šumskih ekosistema izazvanog neodrživom sječom šuma, požarima.
„Potrebno je rješavanje problema pljevaljske kotline, smanjenje emisije štetnih čestica u vazduhu i sprečavanja daljeg uništavanja rječnih ekosistema, kao i sprečavanje narušavanja morskih ekosistema kroz ispuštanje komunalnih, industrijskih otpadnih voda“, kazao je Mitrović.
On je naglasio da je potrebno što hitnije i na strateški način riješiti problem čvrstog komunalnog otpada, dok je proces rješavanja otpadnih voda dijelom riješen u pojedinim opštinama.
Mitrović je kazao da se ciljevi buduće Vlade odnose i na sanaciju ekoloških crnih tačaka.
Potpredsjednik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar ocijenio je da Crna Gora za 30 godina, od kad je deklarativno odlučila da bude ekološka država, nije puno uradila da ima taj status.
On je rekao da je ponosan što je URA postala dio evropskih Zelenih.
Kako je kazao Konatar, osim deklarativnog nazivanja Crne Gore ekološkom državom, ona razvoj mora temeljiti u skladu sa tim principom.
Konatar je kazao da dosadašnja administaracija nije bila spremna da se na malim primjerima bori za Crnu Goru kao ekološku državu.
On je naveo da je jedan od ključnih akata URA-e tokom predizborne kampanje bio deklaracija o zabrani izgradnje malih hidroelektrana (mHE) u Crnoj Gori.
„Prvi naši razgovori sa mandatarom su išli u pravcu da je Vlada apsolutno spremna da izmjenama Zakona o energetici izađe u susret onom što je cilj te deklaracije, a to je da se u Crnoj Gori trajno zabrani izgradnja mHE kao jednog vida velike devastacije u državi“, naveo je Konatar.
On je kazao da su u Crnoj Gori građani bili primorani da se aktivno uključe u odbranu prirode.
Prema riječima Konatara, da nije bilo aktivnosti nevladinih organizacija i građanskih aktivista važni prirodni lokaliteti u Crnoj Gori ne bi bili zaštićeni.
On ja rekao da su crnogorski građani pokazali visoku svijest kada je u pitanju zaštita životne sredine.
„Crna Gora ima veliku šansu i mora se u svijetu brendirati kao ekološka država i to je nešto po čemu mi možemo da budemo prepoznatljivi“, naveo je Konatar.
Princ Nikola Petrovic Njegoš kazao je da je Crna Gora, u skladu sa Ustavom, zvanično prva ekološka država.
Priroda Crne Gore, kako je naveo, ima idealne uslove.
Petrovic Njegoš je rekao da je Crnoj Gori, koja ima oko 600 hiljada stanovnika, lakše da organizuje projekat ekološke države nego zemljama od nekoliko desetina miliona stanovnika.
„Crna Gora bi samim tim mogla da postane mala laboratorija ekološke tranzicije i iskoristi međunarodnu podršku“, rekao je Petrovic Njegoš.
On je kazao da je nakon izbora i neposredno pred formiranje nove vlade najbolji trenutak da se govori i pokrene pitanje ekološke države koja, kako je naveo, ostaje jedina poželjna budućnost za Crnu Goru.
