Podgorica, (MINA) – Crna Gora bi trebalo da iskoristi pretpristupne procese kako bi se što bolje pripremila za ono što slijedi nakon učlanjenja u Evropsku uniju (EU), kao i da uskladi nacionalne prioritete sa aktuelnim ciljevima Unije.
To je ocijenjeno na panelu „Iskustva iz procesa pristupanja i preporuke za Crnu Goru i Srbiju iz perspektive članstva u EU“, u okviru konferencije o regionalnoj politici EU koju je organizovala Crnogorska panevropska unija.
Konferencija je završni događaj u okviru projekta koji je obuhvatio istraživanje i preporuke za Crnu Goru i Srbiju u oblasti pregovaračkog poglavlja 22 – Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata.
Jedan od istraživača na projektu, profesor sa bratislavskog univerziteta Martin Hudkovski predstavio je iskustvo Slovačke u oblasti kohezione politike i korišćenja fondova EU.
On je rekao da se u knjizi koja pripremljena kao rezultat projekta navode preporuke među kojima je i to da države treba da koriste vrijeme prije članstva da uspostave procese na pravi način, da se usklade nacionlani prioriteti sa ciljevima EU, kao i da se pojača upravljanje i institucionalni instrumenti.
„Kohezione politike su mnogo bolje i efikasnije ukoliko ih uskladite sa ciljevima EU“, naglasio je Hudkovski.
Kako je dodao, u akcionim planovima ne treba navoditi samo ciljeve, nego i ono kako će se doći do tih ciljeva.
Prema njegovim riječima, Slovačka je počela sa PHARE progrmamima, jer je, kako je podsjetio, svaka država prije priključenja EU mogla da dobije sredstva iz tog fonda.
Hudkovski je objasnio da su u Slovačkoj u početku imali problem sa implementacijom projekata, jer, kako je kazao, nijesu imali dovoljno znanja oko planiranja, evaluacije i implementacije.
Hudkovski je kazao da Slovačka i dalje u značajnoj mjeri koristi fondove EU za manje razvijene regione, kao i da će, kada se nove države, kao što su Crna Gora i Srbija, pridurže Uniji, izgubiti pristup kohezionim fondovima.
Jagoda Smitkovska iz Centra za društvena i ekonomska istraživanja iz Varšave govorila je o iskustvima Poljske u procesu pristupanja EU, podsjećajući da je ta država najveći korisnik fondova kohezione politike EU.
„To je rezultiralo snažnim ekonomskog rastom“, rekla je Smitkovska, dodajući da se bruto domaći proizvod (BDP) u Poljskoj duplirao od pristupanja te države EU.
Kako je dodala, konvergencija u Poljskoj i dalje nije savršena, postoje i dalje nejednakosti, ali su postigli zavidan nivo.
Prema riječima Smitkovske, EU sada ima politiku da investira u manje razvijene djelove članica, što je, kako je istakla, značajno za Poljsku jer se novac uglavnom šalje u djelove te države koji su najmanje razvijeni.
Crna Gora, kako je dodala, može koristiti iskustva drugih država kako bi se pripremila za sprovođenje politika.
„Ako ste otvoreni sa transformaciju i pripremu, od ključne je važnosti da ste usklađeni sa svojim nacionalnim prioritetima“, rekla je Smitkovska.
Martina Glinecka, iz varšavskog Centra za društvena i ekonomska istraživanja, naglasila je da je u pretpristupnom periodu važno odraditi reforme koje su potrebne, ali i uskladiti nacionalne prioritete sa aktuelnim ciljevima EU.
Prema njenim riječima, među prioritetima je i usklađivanje sa standardima u poljoprivredi prije priključenja Uniji, građenje pozitivnog javnog mnjenja, ali i priprema sveobuhvatne nacionalne i regionalne strategije razvoja.
Ginecka je kazala da je važno i podržavanje standarda EU, ali i otpor političkim tenzijama.
Istraživač iz Mađarske Sandor Čengodi osvrnuo se na institucionalna pitanja u procesu prilagođavanja regionalnoj politici EU.
“Pridruzivanje EU bilo je nešto što je cijelu državu pokrenulo na neki način”, rekao je Čengodi, dodajući da je to posebno izraženo u slučaju javne uprave.
On je naglasio da su Slovačkoj bile potrebne intenzivne pripreme kako bi mogli da koriste EU
sredstva, kao i da su pretpristupni fondovi igrali važnu ulogu u tome.
Prema njegovim riječima, to je velika dodatna vrijednost pretpristupnog procesa.
“U stvari nije toliko bitan iznos novca koji smo dobili, već inovativni pristupi koji su bili novi i
nepoznati za nas, posebno u javnoj upravi”, rekao je Čengodi.
Kako je istakao, izazov je bio i implementirati projekte koji imaju višegodišnji budžet, dok su
ministarstva imala drugačiji pristup da programe realizuju od godine do godine, u skladu sa
usvajanjem državnog budžeta.
“Pretpristupni fondovi su davali mogućnost da se neka nova iskustva steknu, da naučimo kako
bi trebalo da planiramo i implementiramo projekte i kako bi to trebalo da pomogne u dostizanju
ciljeva”, rekao je Čengodi.
Prema njegovim riječima, to je doprinijelo izgradnji potrebnih kapaciteta i pripremi sposobnosti da se sprovode projekti.
“Veoma je bitno da se pripremite u pretpristupnom periodu za sve ono što poslije slijedi”, rekao je
Čengodi, dodajući da je moguća izgradnja kapaciteta tokom sprovođenja manjih projekata, kako bi organi bili spremni da sprovode veće.
Kako je kazao Čengodi, resorna ministarstva u Mađarskoj su bila prinuđena da nauče kako da unaprijede svoje kapacitete i kako da implementiraju veće projekte.
On je ukazao na značaj pravljena razlike između apsorpcije fondova i efekata sprovođena projekata za koje je novac iskorišćen.
“Ako želimo da govorimo o efektima moramo da čekamo više godina da bismo sagledali efekte”,
rekao je Čengodi, navodeći da se mnogo pažnje posvećuje količini povučenih sredstava iz
velikih EU fondova, odnosno apsorpciji.
On je naglasio da fokusiranost samo na apsorpciju može predstavljati veliku opasnost.
Čengodi je kazao da velika apsorpcija može pozitivno uticati na BDP, ali, kako je upozorio, pojedini projekti mogu da dovedu i do negativne zaostavštine, što u krajnjem može dovesti i do rasta inflacije ili da infrastrukturni projekti završe sa velikim troškovima održavanja.
Prilikom planiranja, kako je rekao, mora se voditi računa i procijeniti koji su kapaciteti lokalnih
vlasti za sprovođenje projekata.
Direktor Instituta za politiku i društvo iz Praga Šarka Šaup govorio je na temu evropske regionalne politike i preporuka Češke.
On je kazao je da su Česi jedan od najpesimističnijih naroda kada je u pitanju njihova budućnosti, ali i da istraživanja javnog mnjenja pokazuju da oni očekuju loša vremena i kada je u pitanju EU.
Šaup je rekao da je jedan od izazova to što u Češkoj postoji jednaka distribucija fondova za
regione koji su više i one koji su manje razvijeni.
On se osvrnuo i na pitanje uvođenja EUR kao zvanične valute u Češkoj, navodeći da se ne
može pronaći ekonomski faktor koji bi bilo protiv usvajanja.
“Jasno je da je to političko pitanje, a Češka još nije odlučila o tome”, rekao je Šaup.
Prema njegovim riječima, postoji više razloga za pesimistički stav građana Češke prema EU.
“Češka i njeni građani nemaju neki cilj u EU, ne znaju da li bi Češka trebalo da bude dio EU sa
EUR kao valutom, ili ne, a to ima efekta u cijelom društvu i stavu prema EU”, ocijenio je Šaup.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
