Podgorica, (MINA) – Povampireni profašistički koncepti, koji u posljednje vrijeme uzimaju sve više maha, traže nedvosmislen i jasan odgovor, poručio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović na otvaranju festivala „Dani Radovana Zogovića” u Kolašinu.
Đukanović je kazao da današnja Crna Gora tek treba da se oduži jednom od crnogorskih i jugoslovenskih velikana 20. vijeka Radovanu Zogoviću.
On je rekao da je Zogović predosjetio nadolazeću samosvijest sunarodnika – civilizacijsko pregnuće ove generacije, utemeljeno na slobodarskim i antifašističkim idejama – današnju nezavisnu i evropsku Crnu Goru.
Kako je naveo Đukanović, povampireni profašistički koncepti, koji u posljednje vrijeme uzimaju sve više maha, traže nedvosmislen i jasan odgovor.
„Podsticanje dijaloga i afirmacija ovakvih kulturnih događaja podići će i stepen saznanja o ličnostima kao što je bio Zogović, koje su odigrale ključnu ulogu u revolucionarnim ratnim previranjima 1941-1945. i kreiranju prepoznatljive fizionomije „poslijeratnog svijeta“, rekao je Đukanović.
On je naveo da mu je čast da govori o Zogoviću, jednom od crnogorskih i jugoslovenskih velikana 20. vijeka.
Kako je kazao Đukanović, u susret obilježavanju 113-te godišnjice Zogovićevog rođenja, čovječanstvo se suočava sa izazovima koji nameću logiku restrikcije i straha za osnovnu materijalnu egzistenciju.
„Utoliko prije, svi zajedno osjećamo dodatno zadovoljstvo što je ovaj festival dokaz da Crna Gora i u vrijeme krize izazvane pandemijom koronavirusa pridaje poseban značaj kulturi i ličnostima koje učvršćuju svijest o njenom identitetu“, rekao je Đukanović.
On je kazao da je taj kulturni događaj ujedno i potvrda da je današnja Crna Gora utemeljena na antifašističkim tradicijama, zogovićevska, koja istrajno i posvećeno vodi politiku međunacionalnog pomirenja.
„I Albanci i drugi narodi u Crnoj Gori imali su u Radovanu Zogoviću zaštitnika, osvjedočenog književnim djelom. On je stvaralački trajno i bez ostatka vezan za Crnu Goru“, naveo je Đukanović.
Kako je dodao, izvorište njegovog velikog pjesničkog djela su istorija i sudbina Crne Gore, duh i mentalitet, jezik.
„Za razliku od pojedinih crnogorskih stvaralaca koji su u vrijeme velike jugoslovenske države izabrali da pripadaju drugoj kulturi, stav Zogovića o pripadnosti Crnoj Gori i crnogorskoj kulturi nikada nije bio upitan“, zaključio je Đukanović.