Podgorica, (MINA) – U Crnoj Gori su, u vrijeme pandemije koronavirusa, zabilježeni zabrinjavajući slučajevi povreda ljudskih prava u vezi sa zaštitom ličnih podataka i privatnosti, slobodom izražavanja, okupljanja i kretanja, kazala je šefica Delegacije Evropske unije (EU) u Podgorici Oana Kristina Popa.
Ona je na konferenciji “(Ne)poštovanje ljudskih prava tokom pandemije Covid-19”, kazala da je kriza otkrila slabosti u funkcionisanju i pružanju javnih usluga u zemlji, poput onih u sektorima zdravstva, obrazovanja, zapošljavanja i pravde.
Te, kako je rekla, „gorke lekcije“, koje su posljedica krize, ukazuju na to da se ljudska prava moraju naći u centru svih mjera preduzetih u borbi protiv pandemije.
„Svjedoci smo zabrinjavajućih slučajeva povreda ljudskih prava koja se odnose na zaštitu ličnih podataka i privatnost, slobodu izražavanja, slobodu okupljanja i slobodu kretanja u zemlji“, navela je Popa.
Ona je naglasila da su svi, koji su bili izloženi riziku od siromaštva, diskriminacije ili nasilja prije pandemije, sada još ranjiviji i zato im je potrebna solidarnost, podrška i zaštita cijelog društva.
„U ovim teškim vremenima EU je spremna da podrži relevantne društvene i političke aktere u Crnoj Gori da učine sve što je do njih u promociji, unapređenju i postupanju u cilju zaštite temeljnih prava i sloboda“, zaključila je Popa.
Ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimir Leposavić rekao je da je u planu da se u tom resoru otvori Direktorat za zaštitu osoba sa invaliditetom.
„Direktorat će imati poseban zadatak da predloži jasnije mjere i politike i zakonodavne promjene“, kazao je Leposavić.
On je rekao da će njegov resor ponuduti instituciji Ombudsman da sklope sporazum o saradnji u kojem se tri ključne tačke ticale stvaranja međusaradnje.
Leposavić je govoreći o ljudskim pravima kazao da je to tema koja je odvojena od drugih tema.
On je rekao da Crna Gora „hvata korak“ sa razvijenim zapadnim demokratijama, pogotovu u vremenu pandemiju.
„Mi u Crnoj Gori imamo relativno dobar zakonodavni okvir, i dio posla je dobro urađen. Bitno je pomenuti da je prethodna vlast to dobro uradila“, naglasio je Leposavić.
Ombudsman Siniša Bjeković rekao je da su ove godine imali najveći broj predmeta otkad postoje.
“Period pandemije uzrokovao je djelimičnu stagnaciju ljudskih prava u ekonomskoj i socijalnoj sferi”, kazao je Bjeković.
On je kazao da kada su u pitanju ranjive grupe, posebnu pažnju zauzimaju i žrtve porodičnog nasilja.
“Crna Gora u kontinuitetu bilježi veliki broj registrovanih slučajeva porodičnog nasilja”, naveo je Bjeković.
On je poručio da će vrijeme koje dolazi tražiti mnogo veći stepen društvene solidarnosti i angažovanosti svih ekonomskih, političkih aktera kako bi svi shvatili poziciju u kojoj se nalaze, kako bi se sistem ljudskih prava i sloboda održao pod udarom pandemije.
Šefica Programske kancelarije Savjeta Evrope u Podgorici, Evgenia Giakoumopoulou, je, govoreći o ekonomskim problemima i nezaposlenosti u vremenu pandemije, kazala da su ranjive grupe dodatno pogođene.
Ona je navela da ljudska prava nijesu kompromis i ne zavise od nečije volje, već su zagarantovana svakoj osobi pojedinačno od njenog rođenja.
“Da bi se održao sistem ljudskih prava potrebna je udruženost svih poličkih i društvenih aktera i shvatanje pozicije u kojoj se nalazimo”, poručila je Giakoumopoulou.
Zato je važno, kako je navela, da svaka država govori o ljudskim pravima i da ona budu u njihovom fokusu.
Programski direktor Građanske alijanse (GA) Milan Radović kazao je da je primjer grubog kršenje ljudskih prava objavljivanje spiskova građana koji su bili u samoizolaciji kao i podataka građana koji su oboljeli od kovida.
On je naveo da su državne institucije bile selektivne u vrijeme pandemije.
„One su primjenjivale predložene mjere za sprečavanje širenja kronavirusa prema običnim građanima, a kad su u pitanju političari i funkcioneri nije bilo tako”, rekao je Radović.
Radović je kazao da su grupe koje se najviše suočavaju sa kršenjem ljudskih prava su osobe sa invaliditetom.
“Mislim da se svake godine daje se prostor i ukazujemo potrebu na unapređenju stanja na tom polju, ali ja lično nijesam zadovoljan kako institucije reaguju”, zaključio je Radović.
