Podgorica, (MINA) – Saradnja institucija, nevladinog sektora (NVO) i javnosti ključna je za uspjeh u borbi protiv korupcije, ocijenio je glavni specijalni tužilac Vladimir Novović, navodeći da ta pojava urušava demokratiju, a državu čini siromašnijom.
Novović je, na konferenciji „Sprečavanje korupcije javnih funkcionera“, koju organizuje Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), rekao da korupcija marginalizuje pojedinca i utiče na povjerenje pojedinca u demokratske procese.
On je istakao da je priča o borbi protiv korupcije uvijek aktuelna i da u Crnoj Gori fokus uvijek mora biti na to pitanje.
“Nadam se da smo dosadašnjim radom makar malo promijenili percepciju da visoka korupcija prolazi nekaženjeno. Naša misija je da svaki slučaj procesuiramo, kako bi pokazali da niko nije iznad zakona“, rekao je Novović.
Kako je kazao, doprinos NVO sektora je izuzetno značajan i prepoznatljiv u borbi protiv korupcije.
“Saradnja institucija, NVO i šire javnost je ključna za uspjeh. Korupcija urušava demokratije, države i društva čini siromašnijim, marginalizuje pojedinca, utiče na povjerenje pojedinca u demokratske procese, što je posebno značajno za države kao što je Crna Gora“, rekao je Novović.
Potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić kazao je da su osnovni ciljevi da konačno u Crnoj Gori postoje jake institucije, nekorumpirani funkcioneri koji će raditi za platu, dalje ekonomsko socijalno snaženje građana i jako građansko društvo.
Kako je rekao, to su temelji otporne i vječne države i definicija istinskog patriotizma.
Bečić je naveo da su javni funkcioneri ogledalo društva.
„Korupcija je najveća pošast koja razara jedno društvo. Transparentnost je najbolji lijek za borbu protiv korupcije. Jedan čovjek ne može ništa, treba nam tim, plejada odgovornih rukovodilaca na svim niovima, da bi se izborili sa ovim izazovima“, rekao je Bečić.
On je istakao da su dva ključna cilja u Crnoj Gori dalje dinamiziranje evropskog puta i nastavak odlučne borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije.
Bečić je naglasio da je odlična saradnja između bezbjednosnog sektora, tužilaštva i međunarodnih partnera i da nema nikakvog nedozvoljenog uticaja.
„Ni bezbjednosni sektor, ni druge institucije, ne interesuje kako se neko zove, kakvog je nacionalnog ili vjerskog opredjeljenja, kom klanu pripada. To pokazuje da postoji riješenost i neselektivnost“, naveo je Bečić.
Kako je kazao, kada je preuzeo ulogu koordinatora organa obavještajno-bezbjednosnog sektora, insistirao je na čišćenju tog sektora od kriminala i korupcije.
Bečić je najavio da će biti objavljen pravilnik kontrole prihoda policijskih službenika i funkcionera.
On je, govoreći o Zakonu o sprečavanju korupcije, rekao da su kratki rokovi učinili da baš sva zakonska rješenja ne unaprijede do potrebnog nivoa.
Prema riječima Bečića, on je imao sugestije i primjedbe na više zakona, ali najviše za Zakon o sprečavanju korupcije.
„Zbog kratkih rokova nijesmo do usvajanja Zakona dobili odgovor na primjedbe i sugestije, ali to ne znači da je taj proces zaustavljen, mišljenja će u jednom trenutku stići i mi ćemo čim stignu to odmah pretočiti u dalje zakonodavne procedure kojima ćemo unaprijediti Zakon o sprečavanju korupcije“, naveo je Bečić.
On smatra da ne treba da postoji vremenski rok koji podrazumijeva aboliranje javnog funkcionera za kršenje Zakona o sprečavanju korupcije i da ne treba da postoji vremensko ograničenje za to.
Bečić je istakao da je, kada je u pitanju taj zakon, vrlo važno pitanje životni stil javnih funkcionera.
On je naglasio da je protiv toga da se nakon deset godina brišu sa sajta Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) podaci o izvještajima i imovini prihodima javnih funkcionera.
„Podržavam amandmane da se zakonom jasno definišu rokovi u kojima je ASK obavezan da objavi mišljenje ili izvještaj koji mu je dostavio javni funkcioner“, istakao je Bečić.
Izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović Marković rekla je da su godinama čekali da se desi politička volja koja je potrebna za unaprijeđena zakona i praksi.
Ona je istakla četiri godine od promjene režima jedini konkretni i ozbiljni rezultati su rezultati Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).
„Mnogo veći proritet je dat političkim, partijskim i ličnim interesima, nego izmjenama i reformama ključnim antikorupcijiskim zakonima, upravo ovaj Zakon o sprečavanju korupcije je primjer za to“, navela je Ćalović Marković.
Kako je kazala, nije čula nijednog poslanika da se bunio zbog toga što se uvodi zastara za lažno prijavljivanje imovine.
„Niko od njih se nije pobunio što imamo identičnu definiciju poklona kao u postojećem zakonu“, dodala je Ćalović Marković.
Ona je naglasila da je razočarana time što su reforme nažalost izostale.
„Jer nama treba IBAR i evorpske integracije, ali trebaju nam i reforme, a ne štrikovi“, poručila je Ćalović Marković.
Ona smatra da je Zakon o sprečavanju korupcije koji je u petak usvojen još gori od zakona koji je usvojio prethodni režim.
„Prethodni režim nije imao petlje da uvede zastaru za lažno prijavljanje imovine, a ova većina je to usvojila“, rekla je Ćalović Marković.
Kako je kazala, razumije da su poslanici dovedeni „pred svršen čin“, jer je ministar pravde dostavio takav zakon, koji je morao biti usvojen zbog IBAR-a.
„Ali ste mogli oročiti svoju podršku i reći da narednih tri ili šest mjeseci očekujete izmjene tog zakona i obavezati Vladu da to uradi“, navela je Ćalović Marković.
Ona je dodala da je raduje to što je premijer Milojko Spajić obećao da će izmjena Zakona o sprečavanju korupcije biti upućena u proceduru čim se dobije mišljenje EK.
Ćalović Marković je istakla da danas u Crnoj Gori konačno postoji tužilaštvo koga se ne boje novinari i NVO sektor, nego kriminalci.
„Zbog toga sam vrlo zabrinuta zbog izmjena tužilačkih zakona, jer je donošenje tog tužilačkog zakona dovelo do oslobađanja tužilaštva“, zaključila je Ćalović Marković.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
