Podgorica, (MINAI) – Nacrt zakona o vladi sadrži više spornih predloga i treba ga povući sa javne rasprave, ocijenili su iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP).
Predstavnica ASP-a Ines Mrdović kazala je da taj dokument treba povući sa javne rasprave, ne samo radi njegove dopune sa kvalitetnijim i potpunijim rješenjima, već naročito zato što je manjinska vlada sada u tehničkom mandatu.
„To joj oduzima izvorno političko pravo da utvrđuje predloge zakona, pogotovu one sistemske prirode, kakav je upravo ovaj zakon“, istakla je Mrdović.
Ona je rekla da se u komentarima ASP na Nacrt zakona, koji je još nekoliko dana na javnoj raspravi, ukazuje se na više indikativnih rješenja i postojanje pravnih praznina.
Prema riječima Mrdović, član o nadležnostima vlade u tehničkom mandatu je u najmanju ruku „bacanje prašine u oči“ ukupnoj javnosti.
„Umjesto jasnog taksativnog navođenja pravnih situacija šta je dozvoljeno, a šta nije u tehničkom mandatu, Nacrt zakona na vrlo generalan način propisuje da su dozvoljeni tehnički poslovi, a to su oni koji znače “redovno izvršavanje zakonom utvrđenih finansijskih i drugih obaveza koji ne stvaraju nove finansijske obaveze, bez saglasnosti Skupštine“, ocijenila je Mrdović.
Kako je navela, to znači da vlada u tehničkom mandatu, iako nema više legitimiteta, može bez ograničenja da usvaja predloge zakona, utvrđuje planska dokumenta, dodjeljuje koncesije, vrši razmjene ili prodaje državnu imovinu, ili čak i provodi privatizacije ili dugoročne zakupe, odnosno postupa kao da je u punom mandatu.
Mrdović smatra da je neprihvatljivo da se zabrana vladi kojoj je prestao mandat odnosi samo na postavljenja državnih funkcionera, ali ne i na imenovanja i razrešenja.
„Kada se zna da se postavljaju sekretari i direktori direktorata u ministarstvima, to znači da vlada u tehničkom mandatu može imenovati i razrješavati funcionere organa uprave bez ikakvih ograničenja“, dodala je Mrdović.
Prema njenim riječima, posebno je indikativan stav člana o odnosu vlade prema organima državne uprave, koji kaže da će „Vlada poništiti propis ministarstva kojim se povrjeđuju slobode i prava fizičkih i pravnih lica, kao i u drugim slučajevima utvrđenim zakonom“.
Mrdović je kazala da takva formulacija otvara pitanje kako će to vlada utvrđivati da je došlo do povrede slobode i prava fizičkih i pravnih lica, odnosno da li ona to potvrđuje na osnovu sudske odluke o nekom propisu ili daje sebi pravo da provodi poseban postupak u kojem će ona „presuđivati“.
„Upravo ovako formulisana odredba, koja dalje nije zakonski razrađena, u partitokratskom društvu, kakvo je naše, može otvoriti prostor za zloupotrebe i proizvoljna tumačenja, pa bi u praksi svaka nova vlada, kojoj se iz političkih razloga ne bi dopadali propisi donijeti od prethodne vlade, mogla da ih poništava pod izgovorom povrede slobode i prava fizičkih i pravnih lica“, ocijenila je ona.
Mrdović je rekla da vlada svoju javnost rada direktno veže za Zakon o slobodnom pristupu informacijama, koji je, prema njenim riječima, trenutno loš i rigidan zakonski tekst.
„Taj zakon omogućava da se mnogi poslovi provode u tajnosti i mimo znanja građana, dok je, takođe, neshvatljivo da nije čak predviđeno da će najbitnije odluke, poput recimo zakona o budžetu ili zaduženjima, donositi dvotrećinskom većinom članova vlade, već se sve odluke donose većinom glasova svih članova”, istakla je Mrdović.
Kako je kazala, ASP smatra neprihvatljivim da se Nacrtom zakona o vladi propisuje da vlada može imati do dva ministra bez portfelja.
„To ukazuje na intenciju autora ovog nacrta da se i dalje drži otvoren prostor za podjelu „partijskog plijena“, za šta je do sada u javnosti postojala percepcija da te ministarske pozicije uglavnom služe“, rekla je Mrdović.
U ASP-u smatraju da je tim zakonom, a imajući u vidu da nije propisano nijednim drugim, neophodno predvidjeti da ministar kao starješina organa mora biti fakultetski obrazovan, jer je nedopustivo da budu privilegovani u tom smislu, posebno što oni treba da kontrolišu rukovodioce, za koje je fakultet obavezan uslov, kao potreban nivo obrazovanja.
„ASP je naznačila i da su pojedine odredbe ostale nepotpune, odnosno nedovoljno razrađene, što će u praksi stvoriti mogućnost proizvoljnih tumačenja, čemu su dosadašnjih predstavnici izvršnih vlasti više nego skloni, a takođe je preporučila da je Skupština Crne Gore ta kojoj vlada treba da podnosi izvještaje o programima rada, a ne da vlada samu sebe kontroliše“, navela je Mrdović.
Ona je kazala da su preporučili da zakonom o vladi treba propisati da ministri, po prestanku funkcije, mogu da ostvare pravo da im se najviše tri mjeseca isplaćuju funkcionerske naknade, a ne 12 mjeseci kako je sada to propisano Zakonom o zaradama u javnom sektoru.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
