Podgorica, (MINA) – Parlamentarni izbori sprovedeni su uz poštovanje opštih demokratskih standarda i principa, dok je izborni dan protekao mirno i bez većih nepravilnosti, pokazuju preliminarni nalazi Centra za monitoring i istraživanje (CEMI).
Izvršna direktorica CEMI-ja i šefica misije Ana Nenezić predstavila je izvještaj o preliminarnim zaključcima i nalazima građanskog nadgledanja parlamentarnih izbora.
„Zaključili smo da su parlamentarni izbori sprovedeni uz poštovanje opštih demokratskih standarda i principa, dok je izborni dan protekao mirno i bez većih napravilnosti, uz najnižu do sad zabilježenu izlaznost“, rekla je Nenezić na konferenciji za novinare.
Ona je navela da ostaje izražen problem nesređenog biročkog spiska.
„Kampanja je bila umjerena, sa naglašenim elementima negativne kampanje u samom završetku – izraženom funkcionarskom kampanjom, kao i raširenom zlopotrebom državnih resursa“, kazala je Nenezić.
Ona je istakla da je izborni dan protekao u mirnoj atmosferi, a karakter i obim nepravilnosti nijesu ugrozili regularnost izbornog procesa.
„Karakter nepravilnosti je ujednačen u odnosu na većinu prethodnih izbornih ciklusa i u najvećoj mjeri se odnosi na povredu tajnosti glasanja i zloupotrebu tehnologije“, dodala je Nenezić.
Kako je navela, izlaznost je bila 56,4 odsto, što je najmanja od uvođenja višestranačja u Crnoj Gori.
Nenezić je navela da su izbori sprovedeni bez većih problema u organizaciji, dok su temeljna prava kandidata i birača da slobodno predstavljaju programe i sprovedu biračko pravo u najvećem dijelu poštovana.
„Izbori su održani u pravilima nereformisanog seta izbornih zakona, koji sadrže brojne pravne praznine, na koje smo ukazivali“, rekla je Nenezić.
Ona je naglasila da prethodne preporuke CEMI-ja nijesu uvažene u tom dijelu, pa se većina neprevilnosti pri primjeni važećeg pravnog okvira ponavljala.
Nenezić je kazala da je medijsko okruženje u Crnoj Gori konkurentno, sa velikim brojem medija.
Kako je navela, Javni servis je ispoštovao zakonske preduslove i ponudio balansiranu pokrivenost kampanje.
„Zastario je pristup prezentacije, 15 lista, sa kratkim i ograničenim vremenom, bez suštinske mogućnosti ukrštanja argumenata nosilaca lista“, rekla je Nenezić.
Ona je istakla da su prvatni mediji organizovali prezentacije i debate u ograničenom okviru, sa listama za koje su cijenili da ih je potrebno predstaviti radi atraktivnosti programa ili zbog favorizovanja.
„CEMI preporučuje da se razmotri način prezentacije izbornih lista u skladu sa najboljim međunarodnim praksama, kako bi se obezbijedila jednaka šansa svim akterima“, kazala je Nenezić.
Kako je dodala, u toku kampanje objavljen je 3.961 medijski izvještaj, od čega najviše portali – 2.830.
Nenezić je istakla da su uočili da je izborna tišina poštovana u okviru tradicionalnih medija, ali nije na socijalnim mrežama, jer ne postoji zakonsko ograničenje.
Ona je navela da će, na bazi rezultata, u parlamentu učestvovati svega 17 poslanica, ili 20,98 odsto, što je značajno manje u odnosu na dva prethodna saziva.
„Ono što je dobra međunarodna praksa je minimum učešća žena u parlamentu 30 odsto”, kazala je Nenezić i dodala da partije u Crnoj Gori to formalno zadovoljavaju.
Kako je rekla, izborni sistem u neravnopravan položaj stavlja pripadnike romske zajednice.
Pravni analitičar Ognjen Mitrović kazao je da su, iako je ukupan izborni proces u osnovi bio transparentan, CEMI i druge posmatračke misije imale ograničen uvid u izborni proces i dokumenta koja su ga pratila.
„Smatramo da posmatračke misije treba da budu uključene od pripremnih izbornih radnjih do zaključenja izbornog procesa, kako bi se osigurala puna transparentnost i doprinijelo punoj informisanosti građana o svim pojedinastima“, rekao je Mitrović.
Kako je kazao, Državna izborna komisija (DIK) je, od dana raspisivanja vanrednih parlamentarnih izbora do 11. juna, održala 44 sjednice.
Mitrović je istakao da DIK redovno objavljuje sve odluke, dnevni red sjednice i zapisnike na svojoj internet starnici.
„Dio DIK-a koji treba posebno pohvaliti su članovi koji su izabrani na konkursu, kao i stručna služba koja je pokazala visok nivou profesionalnosti i otvorenosti za sarađenje sa nevladinom organizacijom“, rekao je Mitrović.
On je naveo da je DIK utvrdila i objavila preliminarne rezultata izbora u skladu sa zakonskim rokom.
Mitorvić je rekao da je kampanja za vanredne parlamentarne izbore započela u toku kampanje za prvi krug predsjedničkih izbora.
Kako ja kazao, kampanja se može podijeliti u tri različite faze.
„Prva faza mogućeg odlaganja izbora koja je završena istekom roka za podnošenje izbornih lista 16. maja, druga faza umjerene kampanje do posljednjih dana maja i treća faza agresivne kampanje u posljedne dvije sedmice“, rekao je Mitrović.
On je ocijenio da je kampanja bila konkurentna, ali nedovoljno sadržajna i sa naglašenim elementima negativne kampanje u završnici, koja je mogla uticati na opredjeljenje birača.
„Optužbe nosilaca lista ozbiljne sadržine, bez izjašnjenja nadležnih institucija u odnosu na karakter iznešenih optužbi, uz zlopotrebu institucija, sistema i pozicije moći, loš su primjer i treba da budu ograničene“, rekao je Mitrović.
Analitičar finansiranja političke kampanje, Miloš Vukanović, kazao je da je u cilju finansiranja kampanje izdvojeno 3.159.104 EUR.
On je naveo da je na parlamentarnim izborima 2020. godine izdvojeno nešto preko 2,3 miliona EUR.
„Kako je za izbore potvrđeno 15 lista svaka od njih je dobila 42.121 EUR“, rekao je Vukanović i dodao da se ostalih 80 odsto novca dijele subjektima koji su osvojili mandate.
Vukanović je naglasio da Zakon ne predviđa mehanizme zaštite kojim bi se isplata sredstava uslovila dostizanjem broja glasova iznad broja potpisa, pa se postavlja pitanje motiva ulaska u izbornu trku.
„Svih 15 političkih subjekata je otvorilo zasebne račune, kako zakon nalaže, a njih 13 je u zakonskom roku dostavilo 15-odnevne izvještaje o prilozima i predalo privremeni izvještaj o troškovima izborne karmati“, rekao je Vukanović.
On je kazao da je tokom izbornog ciklusa zabilježena velika stopa zapošljavanja u javnom sektoru, pa je tako u toku kampanje zabilježeno 5.518 ugovora, ne računajući javna preduzeća.
„Izdaci za socijalna davanja narasla su tokom kampanje, tako da je samo u aprilu u tu svrhu dato 26 miliona EUR, dok se ostalih četiri mjeseca ove godine kretala između 16 i 20 miliona“, dodao je Vukanović.
On je naveo da je sa tekuće budžetske rezerve od Ministarstva finansija i opština isplaćeno 786 jednokratnih novčanih pomoći – 882 hiljade EUR.
Vukanović je kazao da zakon predviđa i zabranjuje ulogu funkcionera u sprovođenju kampanje, ali da ne sankcioniše takvu aktivnost.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
