Podgorica, (MINA) – Država mora učiniti sve da Romi budu integrisani, poštovani i ravnopravni članovi društva, poručila je predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović.
U Skupštini je danas, u susret 8. aprilu – Međunarodnom danu Roma, održano prvo zasijedanje Romskog parlamenta.
Đurović je kazala da je to događaj kojim se želi skrenuti posebna pažnja na prava romske zajednice i probleme sa kojima se njeni pripadnici svakodnevno susrijeću.
“Kada je riječ o integraciji Roma u crnogorsko društvo, posebna pažnja je usmjerena na šest ključnih oblasti: obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, zapošljavanje, pravni status, socijalni status i porodičnu zaštitu i kulturu, identitet i informisanje“, rekla je Đurović i dodala da je ostvaren značajan napredak.
Kako je kazala, uprkos mjerama i aktivnostima preduzetim na unapređenju položaja romske i egipćanske populacije koje su dale značajne rezultate, istraživanja javnog mnjenja o percepciji diskriminacije pokazuju da su Romi u vrhu liste najdiskriminisanijih grupa u crnogorskom društvu.
„Iako je povećan broj romske djece koja pohađaju školu, nije uspostavljena precizna baza podataka o djeci izvan školskog sistema, niti postoji adekvatna metodologija nadgledanja kvaliteta obrazovanja, ranog napuštanja škole i neredovnog pohađanja nastave“, rekla je Đurović, saopšteno je iz Skupštine.
Đurović je navela da su nizak nivo ekonomske aktivnosti, visoka stopa nezaposlenosti i gotovo potpuna isključenost iz organa javne vlasti karakteristike života Roma i Egipćana, što je uslovljeno niskom stopom opšteg i stručnog obrazovanja.
Takođe, kako je dodala, romske i egipćanske zajednice nema u političkom odlučivanju u Crnoj Gori, jer Romi nemaju autentične predstavnike u Skupštini, niti u skupštinama lokalnih samouprava.
„Pa ipak, to ne znači da se poslanici ovog i prethodnih saziva parlamenta ne zalažu za poštovanje i unapređenje prava pripadnika romsko-egipćanske populacije“, rekla je Đurović.
Ona je kazala da je Odbor za ljudska prava i slobode je u skoro decenijskom radu tokom aktuelnog i prethodnih saziva kroz kontrolnu ulogu parlamenta i brojne druge aktivnosti posvetio veliku pažnju unapređenju položaja romsko-egipćanske populacije.
Prema riječima Đurović, to je rađeno uz učešće nadležnih državnih organa, Ombudsmana, međunarodnih organizacija sa sjedištem u Crnoj Gori, nevladinog sektora i istaknutih aktivista, pripadnika romsko-egipćanske populacije.
Ona je svim pripadnicima romske zajednice čestitala Međunarodni dan Roma, koji se obilježava u čast Prvog svjetskog kongresa Roma, koji je održan u Londonu od 8. do 12. aprila 1971. godine.
Predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode Jovan Vučurović istakao je da je uvjeren da će današnja aktivnost biti upisana kao jedna od ključnih prekretnica u ostvarivanju prava pripadnika romsko-egipćanske populacije u Crnoj Gori.
On je dodao da očekuje da će uskoro romsko-egipćanska zajednica imati i autentičnog poslanika.
„Uvjeren sam da ćemo i u okviru ove aktivnosti razmjenom mišljenja i iskustava zajednički utvrditi dalje pravce djelovanja i saradnje u cilju unapređenja položaja pripadnika romsko-egipćanske populacije“, naglasio je Vučurović.
Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka pozdravio je prvo zasijedanje Romskog parlamenta, navodeći da je to veliki uspjeh za Crnu Goru kao i za sve koji predano rade na unapređenju položaja romske i egipćanske zajednice.
„Ukoliko želimo društvo jednakih mogućnosti moramo zajedno sačuvati kulturne i etničke raznolikosti naše zemlje. Asimilacija jedne zajednice nije put za razvoj građanskog demokratskog društva“, rekao je Đeka.
On je naglasio da je zajednička obaveza da se romskoj i egipćanskoj zajednici omogući da njeguje svoju kulturu, koristi svoj jezik, praktikuje svoje običaje te bolji i sadržajniji kvalitet života.
Đeka je kazao da želi da se ustanovi praksa saziva Romskog parlamenta.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković upozorio je da je položaj Roma i Egipćana u Crnoj Gori još uvijek nepovoljan u svim ključnim aspektima života, od socijalnog i ekonomskog statusa do obrazovanja i isključenosti iz političke participacije.
On je precizirao da rezultati dostupnih istraživanja javnog mnjenja o percepciji diskriminacije pokazuju da su Romi u vrhu liste najdiskriminisanijih grupa u crnogorskom društvu.
Bjeković je kazao da je marginalizacija i društvena isključenost Roma dominantno uzrokovana nedostatkom održivih rješenja u oblasti obrazovanja, zapošljavanja i socio-ekonomskog statusa.
To je, kako je kazao, dovelo do generacijskog siromaštva koje se ne može prevazići bez primjene adekvatnih mjera afirmativne akcije.
Bjeković je ocijenio i da je činjenica da u odnosu na učešće u političkom i društvenom životu, romska i egipćanska zajednica nema predstavnika u političkom odlučivanju u Crnoj Gori, jedan od suštinskih uzroka njihove onemogućenosti da sudjeluju u donošenju odluka u oblastima koje ih se direktno tiču.
Nacionalni koordinator za praćenje sprovođenja Strategije socijalne inkluzije Roma i Egipćana u Crnoj Gori 2021. – 2025, Sokolj Beganaj, istakao je da održavanje prvog Romskog parlamenta još jednom potvrđuje veliku posvećenost Crne Gore romskoj i egipćanskoj populaciji.
On je naglasio da je suštinski važno konstatovati da je Crna Gora prepoznala poteškoće i izazove sa kojima se ta zajednica susreće.
Beganaj je kazao da su prije svega Romi i Egipćani podvrgnuti ekstremnom siromaštvu, anticiganizmu i višestrukoj diskriminaciji, što su i razlozi za društvenu isključenost.
On je upozorio na činjenicu da, iako su postignuti značajniji rezultati u cilju unapređenja položaja Roma i Egipćana u Crnoj Gori, rezultati još nijesu na zadovoljavajućem nivou.
Tako, kako je naveo, veliki broj Roma i Egipćana nema nikakvo obrazovanje, a veliki broj romske i egipćanske djeca ne poznaje službeni jezik.
Beganaj je poručio da problemi i poteškoće sa kojima se Romi i Egipćani suočavaju ne mogu i ne smiju biti isključivo samo njihovi i da se moraju još više i značajnije povećati napori za uključivanje Roma i Egipćana u crnogorsko društvo, ali i poboljšati njihov ekonomski i socijalni položaj.
Prvo zasijedanje Romskog parlamenta realizovano je u organizaciji Odbora za ljudska prava i slobode, a u saradnji sa Ministarstvom ljudskih i manjinskih prava i Zaštitnikom ljudskih prava i sloboda Crne Gore, pod pokroviteljstvom predsjednice Skupštine Crne Gore.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
