Podgorica, (MINA) – U Baru su od početka godine psi lutalice i mačke ujeli 180 osoba, kazali su iz barske Higijensko-epidemiološke službe (HES), dodajući da su u 2018. godini, na zahtjev povrijeđenih, izdali 49 potvrda .
Koordinator barske HES, ljekar Ljiljana Jovićević, kazala je da ta zdravstvena ustanova sprovodi epidemiološki nadzor i u skladu sa indikacijama sprovodi antirabičnu zaštitu onih koje su životinje povrijedile.
Jovićević je agenciji MINA kazala da se od početka godine do danas zbog ujeda životinja Higijensko-epidemiološkoj službi javilo 180 pacijenata.
»Od ukupnog broja povreda nanijetih od životinja u ovoj godini, najviše je bilo ujeda pasa, njih 148, zatim mačaka 30 i dva ujeda od hrčaka«, rekla je Jovićević.
Kako je kazala, HES je na osnovu zahtjeva osoba koja su životinje povrijedile, u ovoj godini izdala 49 potvrda.
Prema njenim riječima, Dom zdravlja Bar se vakcinom protiv bjesnila i antirabičnim imunoglobulinom snabdijeva preko Zdravstvene ustanove Apoteke Crne Gore Montefarm.
»Količine se u kontinuitetu naručuju i distribuiraju u skladu sa godišnjom procjenom potreba u imunobiološkim preparatima«, pojasnila je Jovićević.
Kako je kazala, vakcinacija protiv bjesnila vrši se u skladu sa Pravilnikom o uslovima i načinu sprovođenja obavezne imunoprofilakse i hemioprofilakse protiv određenih zaraznih bolesti.
»Sprovodi se sa savremenim inaktivisanim vakcinama protiv bjesnila za humanu upotrebu, proizvedenim na kulturi ćelija koje preporučuje SZO. Ona može biti prijeekspoziciona i postekspoziciona«, rekla je Jovićević.
Ona je pojasnila da se prijeekspoziciona vakcinacija protiv bjesnila (preventivno vakcinisanje zbog prirode posla) sprovodi kod osoba koje su profesionalno izložena infekciji virusom bjesnila.
»To su laboratorijski radnici koji su neposredno izloženi virusu bjesnila, veterinari, veterinarski tehničari, veterinarski higijeničari, zoohigijeničari, lovočuvari, šumari i preparatori životinja, krznari i lica koja profesionalno dolaze u kontakt sa slijepim miševima«, precizirala Jovićević.
Ona je dodala da se prijeekspozicina vakcinacija protiv bjesnila sprovodi davanjem pojedinačne doze vakcine protiv bjesnila, naizmjenično u naspramnu ruku po šemi 0,7 i 21 dana.
Pojasnila je da se je osteekspoziciona obavezna vakcinacija nakon izlaganja–kontakt sa oboljelom na bjesnilo sumnjivom životinjom ili povreda od strane oboljele ili na bjesnilo sumnjive životinje.
»Sprovodi se kod osoba koja je ugrizla ili na drugi način ozlijedila bijesna ili na bjesnilo sumnjiva divlja ili domaća životinja, kao i kod onih koje je ugrizao pas ili mačka nepoznatog vlasnika, koji se ne mogu držati pod desetodnevnim veterinarskim nadzorom«, rekla je Jovićević.
Prema njenim riječima, ta vakcinacija se sprovodi kod onih koje je ugrizao pas ili mačka koji u toku 10 dana od dana ozljede pokažu znake bjesnila, uginu, budu ubijeni ili odlutaju, a bjesnilo životinje se ne može isključiti laboratorijskim pregledom.
Takođe, dodala je, vakcinacija je potrebna i kod osoba koje su se mogle zaraziti virusom bjesnila preko sluzokože ili oštećene kože.
»Postekspoziciona imunizacija protiv bjesnila sprovodi se odmah po utvrđivanju indikacije, davanjem pojedinačne doze vakcine protiv bjesnila po šemi; 0, 3, 7, 14, i 28.dana«, navela je Jovićević.
Istovremeno, dodala je, sa davanjem prve doze vakcine protiv bjesnila, u svim slučajevima, daje se jednokratno i humani antirabični imunoglobulin.
Baranku Vidosavu Ražnatović pas je napao i ujeo prije mjesec, dok se vraćala kući iz prodavnice.
I u barskom naselju Šušanj, gdje živi, kako kaže, problem sa lutalicama je izražen i bilo je pitanje dana kada će se nešto tako desiti.
»Vraćala sam se iz prodavnice kad me je napao pas. Nisam uspjela da se odbranim i ujeo me je za nogu«, kazala je Ražnatović agenciji MINA.
Potom je, kako je ispričala, otišla u Službu hitne pomoći, gdje je primila vakcinu tetanus.
»U Hitnoj su me upoznali sa tim da imam pravo na odštetu ali nisam to iskoristila«, rekla je Ražnatović.
Ona se nada da će se problem sa psima lutalicama riješiti jer je, kako je navela, nemoguće tako živjeti.
»Nadam se da će se naći rješenje za ovaj problem i da ćemo se svi moći slobodno i bez straha kretati ulicama našeg grada«, zaključila je Ražnatović.
