Podgorica, (MINA) – Korekcija zarada u prosvjeti za do 50 EUR odnosi se na ispravku pogrešnog obračuna, saopštili su iz Ministarstva finansija (MF), navodeći da im cilj nije smanjenje zarada, već pravilna i zakonita primjena propisa iz oblasti obračuna zarada.
Iz MF su to kazali povodom, kako su naveli, pokušaja dijela sindikalnih predstavnika da stvore sliku da Vlada i resorna ministarstva djeluju protiv građana i prosvjetnih radnika.
Cilj MF je, kako su naglasili, da, kroz realizaciju projekta primjene Sistema za centralizovani obračun zarada, uspostave jedinstveno i efikasno softversko rješenje za obračun zarada za sve korisnike koji se finansiraju iz državnog budžeta.
“I pojača kontrolu trošenja sredstava poreskih obveznika, za čiju namjenu se godišnjim Zakonima o budžetu planira više od 50 odsto sredstava”, naveli su iz MF.
Kako su naglasili, nepravilnosti u obračunu ne mogu se opravdati, a još manje nastaviti, pod izgovorom da su postojale u prethodnom periodu.
“Zajednički interes bi trebalo da bude jednakost pri obračunu zarada i efikasnija kontrola budžetskih sredstava, jer je to u interesu zakonitosti i budžeta svih građana Crne Gore”, kzali su iz MF.
Iz tog Vlading resora su podsjetili da je Sistem za centralizovani obračun zarada, izrađen uz finansijsku podršku Evropske unije i da je u operativnoj upotrebi od februara 2022. godine.
“Njegova primjena donosi značajne benefite, prije svega – uvodi jednakost u primjeni propisa iz oblasti obračuna zarada, otklanja uočene nepravilnosti, omogućava znatno viši nivo kontrole, smanjuje stepen mogućih grešaka i automatizuje brojne procese koji su se obavljali manuelno”, kazali su iz MF.
Prema njihovim riječima, na taj način se omogućava efikasnija kontrola i pregled budžetskih sredstava namijenjenih za zarade zaposlenih, koji se finansiraju iz državnog budžeta, kao i kvalitetnije i brže izvještavanje o obračunatim zaradama.
Kako su kazali, trenutno 159 subjekata sa 16,5 hiljada zaposlenih radi obračun zarada kroz sistem za centralizovani obračun, uključujući i samo Ministarstvo finansija, na koje se primjenjuju jedinstveni propisi – isti oni koji izazivaju nezadovoljstvo Sindikata prosvjete.
Oni su dodali da je MF, početkom ove godine, u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nauka i inovacija, krenulo sa aktivnostima na uključivanju ustanova iz oblasti prosvjete u sistem za centralizovani obračun zarada.
“Nakon sprovedenih obuka za ustanove osnovnog obrazovanja, prilikom kontrole probnog obračuna za maj za zaposlene u osnovnom obrazovanju putem sistema za centralizovani obračun, uočeno je da su najveće razlike bile evidentirane upravo kod zaposlenih koji su na privremenoj spriječenosti za rad, odnosno bolovanju, a usljed pogrešne primjene materijalnih propisa”, pojasnili su iz MF.
Kako su dodali, kod velikog broja zaposlenih, obračun naknade za vrijeme privremene spriječenosti za rad, usljed bolovanja, uključivao je sve dodatke.
Iz MF su istakli da je to suprotno važećim propisima.
“Uočeno je sabiranje dodataka/uvećanja koeficijenata na osnovni koeficijent, što je rezultiralo većim obračunatim iznosima zarada, kao i neispravnim obračunavanjem dodataka i uvećanjih koeficijenata, na način što se za ovu vrstu dodataka obračunavao i minuli rad, što je suprotno i Zakonu o zaradama zaposlenih u javnom sektoru i Zakonu o radu”, navodi se u saopštenju MF.
Oni su naglasili da pomenuta korekcija zarada u iznosima do 50 EUR nije posljedica primjene Sistema za centralizovani obračun zarada, već se odnosi na pogrešnu primjenu materijalnih propisa za vrijeme privremene spriječenosti za rad, koja je u isključivoj nadležnosti Zakona o zdravstvenom osiguranju.
Tome u prilog, kako su kazali iz Ministarstva, govore presude Višeg suda i te razlike ne mogu biti eliminisane izmjenom GKU za oblast prosvjete.
“Za kategorije zaposlenih koji imaju puno radno vrijeme razlike u zaradama su u prosjeku 10 EUR i ovdje se, takođe, radi o nepravilnom obračunu dodataka na zaradu”, kazali su iz MF.
Kako su pojasnili, analizom obračuna zarada utvrđeno je da u školama postoji neujednačena praksa u primjeni propisa.
“Softver je usklađen sa Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru i Uputstvom za obračun zarade i naknade za vrijeme spriječenosti za rad, a prilikom uključivanja ustanova prosvete kao i za sve prethodne subjekte i sektore koji su uključeni u sistem izvršena je analiza svih relevantnih propisa, kao i konsultacije sa predstavnicima Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija”, istakli su iz MF.
U tom Vladinom resoru sumnjaju da je cilj javnog diskursa koji vodi Sindikat prosvjete u službi plasiranja nepotpunih informacija i senzacionalizma.
“Čime se pokušava prikriti nedostatak argumenata i izvršiti pritisak na donosioce odluka kako bi se nastavilo sa radom mimo propisa i netačnim obračunom zarada”, naveli su iz Ministarstva.
Kako su dodali, postavlja se pitanje da li predsjednik Sindikata prosvjete plasiranjem dezinformacija, kako članovima, tako i ukupnoj javnosti, pokušava da prikrije nepravilne obračune zarada i nenamjensku potrošnju sredstava poreskih obveznika.
“Posebno je indikativno iskazano negodovanje zbog činjenice da je tokom testiranja sistema uočeno da škole obračunavaju i isplaćuju dodatak na zaradu za obavljanje sindikalnih aktivnosti bez pravnog osnova u GKU, pozivajući se na Odluku Komisije za sprovođenje, praćenje i tumačenje GKU za oblast prosvjete iz 2008. godine”, kazali su iz Ministarstva.
Oni su istakli da vjeruju da je interes svih društveno odgovornih subjekata da zakoni u Crnoj Gori budu poštovani jednako za sve.
“Jer samo tako možemo postići zajednički cilj – ravnopravno društvo, u kojem se poštuje vladavina prava i koje je spremno za ulazak u EU”, naveli su iz MF.
Oni su pozvali na razumnost i dijalog kako bi, kako su naveli, primjenjivali održivo, obostrano prihvatljivo rješenje, zasnovano na zakonodavnom okviru.
“A ne na tendencioznim i neutemeljenim izjavama, kojima se građani i prosvjetni radnici neopravdano dovode u zabunu”, zaključili su iz MF.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
