Podgorica, (MINA) – Crna Gora mora donijeti Strategiju za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti, kazala je predsjednica Banke hrane Marina Medojević, navodeći da je socijalna sigurnost temelj društvene stabilnosti.
Medojević je, povodom Svjetskog dana borbe protiv siromastva koji se obilježava danas, kazala da bi Strategija za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti trebalo da bude posvećena prevenciji siromaštva i socijalne isključenosti, kao i aktivnim mjerama umanjenja siromaštva.
“Kao država treba da imamo barem dva cilja za ublažavanje siromaštva, a to je zadovoljavanje egzistencijalnih potreba socijalno ugroženih i omogućavanje boljeg kvaliteta života marginalizovanih, kroz sistemsku podršku”, kazala je Medojević.
Ona je naglasila da sveobuhvatna socijalna politika mora pruziti širok spektar naknada i osiguranja, kako bi obezbijedila socijalnu sigurnost svih stanovnika.
“Ona mora imati za cilj pružanje finansijske pomoći i podrške ljudima u različitom životnim situacijama od nezeposlenosti, rođenje djeteta do starosti i bolesti”, navela je Medojević.
Prema njenim riječima, nije glad kada se ne mogu nahraniti siromašni, nego zato što se ne mogu zadovoljiti apetiti onih kojima nikad nije dosta.
“Siromaštvo nije problem manjka, ona je strukturni problem i dokaz nepravednog ekonomskog i socijalnog poretka koji ignoriše ljudska prava”, poručila je Medojević.
Ona je podsjetila da osamdesetpet odsto građana Crne Gore od svog primanja ne može plaćati redovno svoje obaveze, dodajući da, prema službenom mjerenju siromaštva u Evropi, trećina građana Crne Gore lišava se osnovnih životnih potreba.
“Kada pročitamo zvanične podatke pomislimo da su ovih problema lišeni barem zaposleni ili penzioneri, vođeni logikom povećanja minimalnih plata i penzija”, rekla je Medojević, dodajući da ipak životni stabdard gubi bitku nad inflacijom.
Kako je istakla, zaposlenjem ne nestaje siromaštvo.
“Posebno ne važi u sektorima sa niskim primanjima, niti za one koji rade u nesigurnim i netipičnim radnim uslovima”, kazala je Medojević, podsjećajući da su u okviru Evropske unije (EU) pokrenute mjere zaštite od siromaštva i među zaposlenima.
“Kod nas se siromaštvo ne povezuje sa zaposlenima. Zaposleni, ali ipak siromašni, su većinski podstanari koji više od dvije trećine svojih prihoda izdvajaju za plaćanje kirije. Sa uključenjem troškova režije, ostaje im skoro pa ništa za hranu”, naglasila je Medojević.
Prema njenim riječima, oni koji nemaju problem plaćanja visokih kirija, a takođe su zaposleni, kažu da osamdeset odsto svojih primanja potroše samo na hranu.
“Procenat izdvajanja novca za hranu pokazuje standard građana jedne države. Sindikalna potrošačka korpa nam kaže da je potrebno dvije hiljade EUR četvoročlanoj porodici sa dvoje maloljetne djece za život”, rekla je Medojević .
Ona je ukazala da se i penzioneri žale da veći dio svojh primanja potroše na hranu, ali i za ljekove koje moraju kupiti po izvještaju ljekara.
“Kako žive oni sa primanjima ispod zagarantovane minimalne penzije i plate, pitamo se da li interesuje Vladu i resorna ministarstva”, upitala je Medojević.
Oni bi, kako je naglasila, morali multisektorski brinuti o ljudima u stanju nemaštine.
“O povećanju socijalnih primanja, relaksaciji uslova sticanja, zaštiti dugogodišnjih nezaposlenih i starih bez primanja ne čujemo ni riječ”, navela je Medojević.
Kako je dodala, nadoknada za nezaposlene porodilje je 107,82 EUR, dodajući da ta nadoknada ne smije biti tolika da majke može ostaviti bez hrane za bebe i higijenskih sredstava, što je, prema riječima Medojević, činjenica sada.
“Hrana i higijena za bebe su skupi. Najugroženiji bi morali hranu i ostalo što je nužno za bebe i malu djecu dobijati od države i lokalnih samouprava, besplatno”, poručila je Medojević.
Ona je podsjedila da službena linija siromaštva za četvoroclanu porodicu sa dvoje maloljetne djece iznosi 589 EUR mjesečno, kao i da će, i sa najavljenim povećanjem minimalne zarade, mnogo porodica živjeti u zoni siromaštva.
“Ako zadovolje stroge kriterijume za ostvarivanje materijalnog obezbjeđenja porodice (MOP) koje je jedino socijalno primanje za siromašne, a koja se svodi praktično na uslove da nemate ništa, porodica će dobiti od države, skoro pa ništa, odnosno 152,88 EUR mjesečno”, pojasnila je Medojević.
Ona je ukazala i da je linija siromastva za jednu osobu prema Monstatu 280 EUR, navodeći da država za pojedinca koji živi bez ikakvih sredstava za život izdvaja svega 89,84 EUR.
“U Crnoj Gori, prema dostupnim podacima, 5.380 porodica sa 18 hiljada članova dobija MOP, što je oko tri odsto od ukupnog broja stanovnika Crne Gore uprkos zvaničnom podatku da je broj siromašnih daleko veći i iznosi 20,1 odsto”, naglasila je Medojević.
Kako je dodala, Crna Gora i dalje nema adekvatnu zaštitu nezaposlenih, niti starih, koji nijesu stekli pravo na penziju iako je to standard država članica EU kojima teži.
“Je li mi to ” kupujemo” vrijeme da što duže ostavimo naše ugrožene građane u patnji i nemastini”, upitala je Medojević.
Vrijeme je, kako je naglasila, da se uvedu minimalno primanja ispod kojeg ne smije živjeti nijedan stanovnik Crne Gore.
“Moramo osigurati prehranu za sve socijalno ugrožene građane preko narodnih kuhinja i socijalnih prodavnica koje moraju biti osnovane, ili naći neki alternativni način da ljudi imaju osnovne životne namirnice i higijenska sredstva, besplatno”, poručila je Medojević.
Ona je dodala da bi užina u školi bila način da djeca dobiju hranljiv obrok, a riješila bi, kako smatra, nesigurnosti ishrane kod kuće kod socijalno ugrožene djece.
“Uvezivanjem domaćih proizvođača hrane sa ustanovama koje obezbjeđuju hranu ugrožrnima bila bi obostrano korisna”, navela je Medojević.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
