Podgorica, (MINA) – Jasenovac je najveće stratište na prostoru nekadašnje Jugoslavije i bolno svjedočanstvo o dubini ljudskog zla, kazao je predsjednik Skupštine Andrija Mandić.
On je u utorak, na Akademiji povodom Dana sjećanja na žrtve logora Jasenovac, Mauthauzen i Dahau, odao poštu nevino stradalima.
“Jasenovac, najveće stratište na prostoru nekadašnje Jugoslavije, zločinački logor u kome su život izgubili Srbi, Jevreji, Romi i brojni drugi narodi, uključujući Hrvate antifašiste koji su odbili biti dio ustaškog mraka, stoji kao bolno svjedočanstvo o dubini ljudskog zla”, poručio je Mandić.
On je, kako je saopšteno iz Skupštine, kazao da je Mauthauzen, jedan od najozloglašenijih koncentracionih logora nacističke Njemačke, postao mučilište za preko 190 hiljada ljudi, od kojih je najmanje polovina izgubila živote u nečovječnim uslovima.
Dahau je, dodao je Mandić, bio koncentracioni logor koji je maltene sinonim nacističkog režima jer je aktiviran i otvoren 1933. godine, odmah po dolasku nacista na vlast u Njemačkoj.
“U ovom logoru, na zahtjev Adolfa Hitlera, bio je zatočen i naš Donjemoračanin, nekadašnji mitropolit crnogorsko-primorski i patrijarh Srpske pravoslavne crkve (SPC) Gavrilo Dožić, koji je do smrti dijelio sudbinu svog stradalnog naroda. Zajedno sa njim, zatočeništvo je dijelio i Sveti Nikolaj Ohdridski i Žički, veliki pastir srpskog naroda”, rekao je Mandić.
On je kazao da Dan sjećanja na žrtve logora Jasenovac, Mauthauzen i Dahau, nije samo podsjetnik na strašnu prošlost, već i prilika da zajednički uputi jasna poruku budućnosti.
„Da se nikada više i nigdje ne ponove katastrofe koje su uništile na milione života“, naveo je Mandić.
On je podsjetio da se, prilikom zvanične posjete Izraelu, sastao sa Efraimom Zurofom, “posljednjim živim lovcem na naciste i čovjekom koji je svojim predanim radom priveo pravdi Dinka Šakića, zloglasnog zapovjednika Jasenovca”.
“Zadovoljstvo mi je što će Zurof veoma brzo posjetiti Crnu Goru, i da ćemo tom prilikom odati poštu i komunisti Milu Boškoviću, koji je bio prva žrtva iz Crne Gore u pomenutom logoru, kao i stotinama oficira i intelektualaca pripadnika Jugoslovenske vojske u otadžbini iz Crne Gore koji su 21. na 22. april 1945. zvjerski poklani u ovom logoru”, rekao je Mandić.
Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije kazao je da je Jasenovac, kao stravično mučilište i logor smrti, zbirno ime za sva stradanja na području Kraljevine Jugoslavije, u toku okupacije Srba, Jevreja i Roma i ostalih pravdoljubivih ljudi.
“U Crnoj Gori možemo biti ponosni što je naša vlast donijela Rezoluciju o poštovanju žrtava genocida u Jasenovcu, Mauthausenu i Dahauu, jer su naši sunarodnici i svih srpskih zemalja, a i iz Crne Gore, stradali u tim logorima“, rekao je Joanikije.
On je ukazao na odnos SPC prema nacizmu.
“Vidimo kakav je bio odnos SPC prema nacizmu i po tome ne samo što su stradali trojica naših uglednih arhijereja na samom početku rata od nacizma, nego i što su u toku rata mnogi bili mučeni od nacista, A naš svetopočivši patrijarh Gavrilo i sveti vladika Nikolaj bili i zatočenici zloglasnog logora Dahau”, kazao je Joanikije.
Potpredsjednik Vlade Budimir Aleksić poručio je da je „naša obaveza i zadatak da otrgnemo od zaborava stradanja Srba, Jevreja i Roma u Jasenovcu i u Drugom svjetskom ratu uopšte“.
“Među prvim žrtvama te „fabrike smrti“, u kojoj je, prema podacima Enciklopedije Britanika, i Jugoslovenske Komisije za utvrđivanje ratnih zločina, ubijeno više od 800 hiljada ljudi, bio je komunista iz Crne Gore Milo Bošković“, rekao je Aleksić.
On je dodao da je u aprilu 1945. u Jasenovcu mučenički stradalo cjelokupno vođstvo Jugoslovenske kraljevske vojske iz Crne Gore.
Predsjednica Jevrejske zajednice u Crnoj Gori Nina Ofner Bokan poručila je da su se okupili kako bi se prisjetili, iskazali poštovanje, ali i da postave pitanje savjesti.
“Kao Jevrejka, ne mogu da prihvatim selektivno sjećanje. Kao predsjednica Jevrejske zajednice Crne Gore, vjerujem da nijedna žrtva ne smije biti zanemarena“, kazala je Ofner Bokan.
Prema njenim riječima, zatvaranje očiju i ravnodušnost pred tuđom patnjom je kukavičluk.
Ona je kazala da patnja nema nacionalnost, a da nepravda ne poznaje etničke i vjerske granice.
„A savjest mora biti univerzalna za sve. Svi smo dužni pogledati se se prvo u ogledalo i očistiti svoje dvorište, kako bi imali moralni legitimitet optužiti nekog drugog. Zato večeras ne govorimo da bismo optuživali i dijelili se među sobom, već da bismo sjetili, pozvali na buđenje savjesti i na pomirenje“, rekla je Ofner Bokan.
Izvršni direktor Centra za afirmaciju romske i egipćanske populacije Nardi Ahmetović kazao je da romske žrtve ne pripadaju samo romskoj zajednici i da zato sjećanje na njih mora biti zajedničko, jednako snažno kao i sjećanje na sve druge žrtve fašizma.
“Jer kada izdvojimo jedne da bismo zaboravili druge, tada izdamo sve”, naveo je Ametović.
Zato, poručio je on, Crna Gora, ali i cijela Evropa, moraju gajiti kulturu sjećanja, ali i priznanja.
“Priznanja boli, istine, vrijednosti svakog čovjeka bez obzira na njegovo porijeklo, jezik ili vjeru. Jer sve što ne priznamo, plašim se, ponoviće se”, kazao je Ahmetović.
Crne Gore ove godine prvi put zvanično obilježava Dan sjećanja na žrtve logora Jasenovac, Mauthauzen i Dahau, shodno Rezoluciji koja je usvojena u Skupštini.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
