Podgorica, (MINA) – Rusiji bi odgovaralo da destabilizuje Zapadni Balkan, jer pokušava da diverzifikuje rat u Ukrajini, ocijenio je izvršni direktor Savjeta za strateške politike Nikola Lunić, dodajući da Zapad prepoznaje strani uticaj u regionu.
Lunić je kazao da je Rusija imala benefit od porasta tenzija i izbijanja sukoba na Bliskom istoku.
On je podsjetio da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tada rekao da su se izbijanjem rata na Bliskom istoku smanjile isporuke naoružanja u Ukrajinu.
„Na isti način Rusiji bi sasvim sigurno odgovaralo da destabilizuju naš region i da kreiraju još nekakve incidente poput Banjske“, rekao je Lunić Agenciji MINA.
On je naveo da je Zapadni Balkan ponovo inkorporiran u Završnu deklaraciju sa NATO samita i da ponovo nije promijenjen narativ.
„Zapadni Balkan i dalje ostaje region od strateškog značaja za Alijansu i ona neće dozvoliti destabilizaciju u bilo kom obliku“, rekao je Lunić.
On je podsjetio da je u dokumentu naglašeno da će NATO unaprijediti sposobnosti u regionu i suprotstavljanje zlonamjernim uticajima stranih državnih ili nedržavnih aktera.
„Promovisaće i ohrabiti sve države koje žele da krenu putem evroatlantskih integracija“, dodao je Lunić.
U deklaraciji se, kako je naveo, pominje i angažovanje na Kosovu, u misiji KFOR, čemu NATO ostaje posvećen u kontinuitetu.
Govoreći o hibridnim prijetnjama, Lunić je rekao da su one dostigle nivo koji NATO prepoznaje kao nivo oružane agresije.
„Ukoliko dođe do toga, spominje se mogućnost aktiviranja člana 5, a to znači aktivno i ofanzivno odvraćanje i uz vraćanje punim kapacitetom hibridnih dejstava“, kazao je Lunić.
Kako je naveo, Rusija je, kao i prije, označena kao prijetnja.
„Pored Rusije, u omogućavanju dugotrajnosti rata, označena je i Bjelorusija. Sjeverna Koreja i Iran označeni su kao destibilizrajući faktori, ali posebno je naglasak stavljen na Kinu“, kazao je Lunić.
On je naglasio da na Samitu NATO u Vašingtonu nije došlo do konsenzusa da se Kina označi kao prijetnja.
„Mnoge države su tražile zbog izvoza robe dvostruke namjene iz Kine prema Rusiji i omogućavanje žilavosti i otpornosti ruske odbrambene industrije daljom proizvodnjom raketa i drugih vojnih sistema da se Kina označi kao prijetnja“, rekao je Lunić.
On je istakao da je Kina, ipak, označena kao sistemski izazov.
„Kina se poziva da prestane sa stimulacijom tog rata i da prekine nekontrolisano nuklearno naoružavanje i da priđe u transparentnu saradnju, kako bi bilo poznato sa obje strane koliko je moguće unapređivati nuklearne sposobnosti“, naveo je Lunić.
On je kazao da po pitanju rata u Gazi na Samitu očigledno nije došlo do konsenzusa i izbjegnut je u deklaraciji.
„Iako se Bliski istok spominje kao region od izuzetnog značaja za NATO, sama kriza i konflikt u Gazi ovog trenutka i eventualno na cijelom Bliskom istoku se ne spominje“, naglasio je Lunić.
Kako je ocijenio, može se pretpostaviti da je došlo do određenih mimoilaženja između članica NATO-a po pitanju verbalne oštrine u deklaraciji.
„Vjerovatno pojedine države više podržavaju izraelske napore u borbi protiv terorizma, nego što se osvrću na kolateralnu štetu koja je neminovna u ovakvoj vrsti urbanog ratovanja kao što je to u Gazi“, kazao je Lunić.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
