Podgorica, (MINA) – Prekompozicija globalne geopolitičke moći imaće posljedice na kompletnu civilizaciju, a Evropska unija (EU) i NATO naći će se pred ispitom zajedništva i kolektivne otpornosti, kazao je izvršni direktor Savjeta za strateške politike, Nikola Lunić.
On smatra da će izgradnja evropske bezbjednosne arhitekture biti prioritet Evrope u narednom periodu.
“Nema sumnje da će prioritet Evrope biti izgradnja evropske bezbjednosne arhitekture koja mora počivati na operativnim sposobnostima i na industrijskoj bazi odbrambene proizvodnje”, kazao je Lunić agenciji MINA.
Prema njegovim riječima, takvom bezbjednosnom kontekstu Evrope žele da doprinesu i zemlje koje nijesu članice EU, poput Norveške, Velike Britanije i Turske.
Lunić je kazao da se možemo samo nadati da rekompozicija globalne geopolitičke moći koja je u toku ovog puta neće biti realizovana svjetskim sukobom.
“U takvim situacijama, radi se na povećanju svih sposobnosti svake nacije i jačanju kohezije savezništava”, naveo je Lunić.
Kako je rekao, i EU i NATO će se naći pred ispitom zajedništva i kolektivne otpornosti.
“Ukoliko se povjerenje zemalja članica ne bude povratilo i ojačalo, onda će i ove organizacije doživjeti sudbinu Lige naroda koja je de fakto nestala 1939., a formalno 1946. godine”, kazao je Lunić.
Prema njegovim riječima, svjedočimo odumiranju Ujedinjenih nacija (UN), koje su nepovratno izgubile kredibilitet nesposobnošću sopstvene reforme i to se na Evropu neće odraziti samo u bezbjednosnom kontekstu, već i u cijelom spektru strategijskog okvira za svaku zemlju pojedinačno.
Kako je ocijenio Lunić, razni indikatori ukazuju na predstojeće vrijeme nestabilnosti koje zahtijeva brze, odlučne i odgovorne mjere, prije svega u oblasti bezbjednosti.
“Evropa je to shvatila i naglo povećava vojnu potrošnju, što nikog ne treba da raduje. Ali to je neizbježna mjera u svrhu odbrane i odvraćanja, a na uštrb daljeg tempa razvoja u mnogim oblastima”, kazao je Lunić.
On smatra da je stvarni cilj i diplomatskog narativa administracije Donalda Trampa u vezi sa budućnošću NATO-a bio promjena stava mnogih evropskih zemalja po pitanju visine vojnih budžeta.
“Ukoliko je to tako, uspjeli su da promijene percepciju Evrope prema sopstvenoj bezbjednosti i to je dobro”, istakao je Lunić.
Evropa je, kako je rekao, po pitanju Ukrajine, dobro naučila istorijske pouke i zna da popuštanje agresoru ne dovodi do mira, već da agresor to smatra slabošću i povećava svoj apetit.
Prema riječima Lunića, kada je u pitanju agresija na Ukrajinu, zapadni saveznicii moraju da se usaglase ukoliko žele da Alijansa počiva na principima pouzdanosti, povjerenja i predvidljivosti.
Na pitanje kakva se budućnost Ukrajine može očekivati, Lunić je naglasio da je budućnost Ukrajine u suštini budućnost Evrope.
“Veličina teritorije i svi raspoloživi resursi ne znače ništa ako nemamo pred sobom vrijednosti koje slijedimo i principe kojih se pridržavamo”, kazao je Lunić, dodajući da je budućnost Ukrajine neizvjesna u dobu makijavelističkog pragmatizma i međunarodne hipokrizije.
Budućnost Ukrajine, kako je rekao, u velikoj mjeri zavisi od međunarodne podrške i sposobnosti da se održi otpor prema ruskoj agresiji.
“Unutrašnja stabilnost i oportunistički pristup promjenljivim geopolitičkim okolnostima su ključni faktori koji će odrediti sudbinu Ukrajine”, rekao je Lunić, dodajući da je to prepoznao i ukrajinski narod, čiji parlament je naglasio da je podrška SAD ključna za bezbjednost zemlje.
Lunić je podsjetio da su ukrajinski vojnici, rame uz rame sa američkim, u operaciji Iračka sloboda, učestvovali kao treći po veličini kontingent sa više od pet hiljada vojnika.
“Nakon učešća i u operaciji Odlučna podrška i u Međunarodnim bezbjednosnim snagama za pomoć (ISAF) u Avganistanu, Ukrajina se suočila sa političkim uslovljavanjima vojne pomoći od nacije čiji je predsjednik potpisao Budimpeštanski memorandum i tako garantovao Ukrajini bezbjednost”, pojasnio je Lunić.
On je dodao i da su se tim Ugovorom iz 1994. godine SAD obavezale da se neće koristiti ekonomskim pritiscima da podrede Ukrajinu vlastitim interesima.
“Ali suze se na licu po pravilu brzo suše, a nacionalni interesi moraju ostati vječni. Zato Ukrajina sada treba pomoć da u lavirintu suprotstavljenih međunarodnih interesa pronađe optimalan put ka slobodi i nezavisnosti”, poručio je Lunić.
Na pitanje gdje je Zapadni Balkan u novom globalnom poretku, Lunić je rekao da je region zaglavljen u sopstvenoj nezavršenoj istoriji i pokušava da virtuelnom trkom u naoružavanju zemalja koje to sebi ne mogu da priušte obezbijedi “perverzni mit o nacionalnoj homogenosti”.
“Umjesto da poslije strahota 90-tih dočekamo borbu za razvoj i modernizaciju, mi i dalje tragamo za vizionarem koji je sposoban da obuzda beznađe i pobijedi nagon osvete, i od velikih balkanskih neprijatelja kreira dragocjene partnere, možda čak i saveznike”, kazao je Lunić.
Kako je naveo, dok političari i mediji kreiraju “vjekovne” neprijatelje, u svim zemljama regiona se vidi tendencija ka drušvenoj fragmentaciji i fasadnom egalitarizmu koji predstavljaju samo paravan za nepravdu i pokušaje autokratije.
“Paradoks je da uprkos svim sukobima i međusobnoj mržnji, političari regiona su svakim danom sve sličniji – oni ostaju zarobljenici plemenskih koncepcija identiteta, nacije ili religije, i nastavljaju da potpiruju identitetsku razularenost pripremajući tako sopstvena društva za apokaliptičnu budućnost”, rekao je Lunić.
Prema njegovim riječima, nada su mladi koji imaju drugačiju percepciju sopstvene budućnosti.
Lunić je podsjetio da je osnovni faktor koji određuje geopolitički položaj svake zemlje geografija, navodeći da je Zapadni Balkan definitivno dio Evrope i evropske bezbjednosne arhitekture.
“Bez obzira na strane maligne uticaje ili na fatazmagorije pojedinaca o bratskim ljubavima u međunarodnim odnosima, region će ostati evropski bez obzira na cijenu koju će neki entiteti morati da plate”, rekao je Lunić.
Kako je naveo, u nemilosrdnom svijetu, Evropa je prisiljena da gradi Sjedinjene Države kako bi izbjegla ulogu žrtve i taoca buduće podjele geopolitičke moći.
“Kako će se zvati buduća unija zemalja je manje bitno od činjenice da je region Zapadnog Balkana srce takve Evrope”, istakao je Lunić.
On smatra da Evropa još ne posjeduje geopolitički uticaj globalnog karaktera, ali ukazuje na volju za reformama koja je izrečena.
“Mir u Ukrajini može biti održiv i dugotrajan samo uz aktivno posredovanje SAD, Kine i EU, koje bi trebalo da pruže garancije bezbjednosti za ukrajinski narod, bez obzira na uslove mirovnog sporazuma”, rekao je Lunić.
On je kazao da je, ukoliko sve zemlje Evrope ne shvate važnost njihovog doprinosa kolektivnoj bezbjednosti, širenje konflikta i na druge države Evrope moguće.
“Ukoliko režim u Moskvi dobije poslijeratne koncesije koje će opravdati agresiju na Ukrajinu, Evropa će se naći pred eskalacijom tenzija i mogućim konfliktom”, rekao je Lunić.
Prema njegovim riječima, koncept Ruskog svijeta koji je bio opravdanje za napad na Ukrajinu, ne završava na ukrajinskim granicama.
“To ne treba objašnjavati zemljama na istočnom krilu NATO-a, ali je pitanje koliko su toga svjesne sve zemlje Evrope”, kazao je Lunić.
Kako je kazao, savezništvo ne podrazumijeva da se ratovi biraju, već potpunu posvećenost i povjerenje među državama.
“Naredni period će jasno pokazati da li je Evropa sposobna da brani sama sebe, a rezultat toga će direktno uticati na bilo čije imperijalne ambicije”, ocijenio je Lunić.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
