Podgorica, (MINA) – Loše poruke sa određenih evropskih adresa prouzrokovale su pad euroentuzijazma na Zapadnom Balkanu, ocijenio je crnogorski predsjednik Milo Đukanović na konferenciji „Zapadni Balkan: Nedostajuća puzla za kompletiranje Evrope“, koja se u okviru Prespanskog foruma za dijalog održava u Ohridu.
Đukanović je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, govorio na Plenarnoj sesiji na visokom nivou „Resetovanje EU-SAD sinergije prema Zapadnom Balkanu“.
On je kazao da su sa Zapadnog Balkana posljednjih godina stizale i dobre i upozoravajuće vijesti.
„Dobre su, svakako, da je Crna Gora, uprkos snažnoj opstrukciji Rusije 2016. godine, uspjela da uđe u NATO“, rekao je Đukanović.
Poslije toga je, kako je naveo, kroz ta vrata prošla i Sjeverna Makedonija, a prije dvije godine je usvojen i prvi Akcioni plan za članstvo u NATO u Bosni i Hercegovini.
Đukanović je podsjetio i da su lideri Zapadnog Balkana na Berlinskom procesu potpisali Sporazum o formiranju zajedničkog tržišta.
„Dakle, dobre vijesti. Loše vijesti su da mi, ipak, dopadalo nam se to ili ne, htjeli to da vidimo ili priznamo ili ne, imamo zastoj u politici proširenja Evropske unije (EU) na Zapadnom Balkanu“, kazao je Đukanović.
Prema njegovim riječima, najprije se dugo govorilo o zamoru, nakon toga je ta retorika utihnula, ali je loša dinamika te politike ostala.
„Tako da danas govorimo logično o padu euroentuzijazma na Zapadnom Balkanu i čini mi se da često u tim razgovorima koje imamo na relaciji lideri zemalja Zapadnog Balkana – zvaničnici Brisela, jedni drugima prigovaramo“, kazao je Đukanović.
Iz Brisela se, kako je naveo, čuje da je nedovoljno vladavina prava na Zapadnom Balkanu i da su reforme izgubile tempo.
„A mi, takođe, upozoravamo da su loše poruke sa određenih evropskih adresa prouzrokovale pad euroentuzijazma“, dodao je Đukanović.
On je podsjetio na prvu poruku prethodne Evropske komisije (EK) da tokom njenog mandata neće biti proširenja, i na, kako je naveo, mnoge druge iz drugih evropskih centara, koje su u osnovi oponirale optimističnim najavama nove Komisije, posebno predsjednice EK Fon der Lajen.
„Dakle, ja smatram da je to bilo veoma loše za ono što imamo danas na prostoru Zapadnog Balkana“, kazao je Đukanović.
Takva politika je, ocijenio je on, dovela do penetracije interesa trećih strana na Zapadnom Balkanu.
Đukanović je istakao da Evropa mora biti prisutnija na ZB.
„Nije bila dovoljno prisutna i mi, nažalost, danas prisustvujemo ofanzivi geopolitike na Zapadnom Balkanu, koja je suprotstavljena evropskom sistemu vrijednosti i evropskom jedinstvu“, kazao je on.
Prema njegovim riječima, Zapadni Balkan je postao jedno od poprišta na kojem se danas Istok suprotstavlja Zapadu i zapadnom sistemu vrijednosti.
„Sljedstveno, mi smo opet na Zapadnom Balkanu obnovili iste dileme“, rekao je Đukanović.
Kako je kazao, dileme 90-ih godina su bile da li je multietnička demokratija u regionu moguća.
„Danas, nepunih trideset godina kasnije, nakon Dejtonskog sporazuma mi imamo obnovljenu tu dilemu, po mom dubokom uvjerenju, zbog zamagljivanja jasne i dogledne evropske perspektive zemljama Zapadnog Balkana“, naveo je Đukanović.
On je ocijenio da EU nedovoljno posvećuje pažnju geopolitičkom značaju i evropskoj prespektivi Zapadnog Balkana.
Đukanović je istakao da nikome ne pada na pamet da očekuje prečice za integraciju.
„Želimo da ispunimo sve standarde i da budemo punopravni dio EU, ali moramo svi da razumijemo, i naši evropski i euroatlanski partneri – nema inverzibilnosti u procesu demokratske tranzicije“, poručio je on.
Kako je naveo, evropske vrijednosti nijesu urođene na Zapadnom Balkanu.
„Naprotiv, Zapadni Balkan je zaostao zato što je dugo izbjegavao da se pridruži Evropi na matičnom putu njenog kretanja, zato smo zaostali. Sada moramo da poguramo proces evropske integracije“, kazao je Đukanović.
Kako je naveo, svi zajedno „moramo da doprinesemo da se otvori veći prostor za liberalnu demokratiju zapadnog tipa na prostoru Zapadnog Balkana.
„Nadam se da ćemo izbjeći ponavljanje lošeg scenarija za Zapadni Balkan kojem smo tako nedavno prisustvovali i kojeg smo živjeli“, zaključio je Đukanović.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS