Podgorica, (MINA) – Ustavni sud najbolje oslikava institucionalnu krizu u pravosuđu, kazao je ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimir Leposavić.
On je, gostujući u emisiji “Načisto” na Televiziji Vijesti, rekao da je saglasan sa svim ocjenama koje su iznijeli predsjednici Skupštine, Vlade, poslanici.
“Kriza je kada se govori o institucionalnoj krizi u pravosuđu. Ustavni sud je političko-državno sudski organ koji najbolje oslikava ovu krizu”, kazao je Leposavić.
Prema njegovim riječima, Sud se ponaša na način na koji se nije ponašao ranije.
“Ostavlja rok Skupštini koji je neadekvatan i nemoguć za reagovanje. Ako je rok koji je ostavljan prije bio duži, a sada bio naprasno kraći, onda je opravdana sumnja i bojazan”, naveo je Leposavić.
On je kazao da je institut sjednice na daljinu izazvao haos – “sud je dobio i naprasno reagovao na zahtjev da ocijeni donesene odluke u Skupštini, odnosno zakone zbog sumnje da je povrijeđen Poslovnik u kojem je predviđen institut sjednice na daljinu.”
“Sada kada imamo taj institut, postavlja se pitanje da li je sporno bilo glasanje na daljinu”, rekao je Leposavić.
On je podsjetio da su prošle godine, kada nije bilo tog instituta, u aprilu, junu i julu, sjednice Skupštine počinjale bez utvrđivanja kvoruma.
“U tom smislu Ustavni sud, ne reagujući tada, sada reaguje i javlja se sumnja na duple aršine”, naveo je Leposavić.
Prema njegovim riječima, situacija “ne miriše” na kohabitaciju.
“Ukoliko bi odluka Ustavnog suda išla ka tome da se obore usvojeni zakoni zbog pitanja kvoruma, onda bi Ustavni sud morao da obori zakone donijete prošle godine, kao što su o tajnosti podataka, lokalnoj samoupravi. Ako sud donese odluku da ovi zakoni ne važe, onda ne važe ni ovi od prošle godine i gubi se svaki legitimet i imamo kolaps”, kazao je Leposavić.
On je rekao da je Zakon o slobodi vjeroispovijesti donijet po hitnoj proceduri jer je, kako je naveo, postojala opasnost da stari akt proizvede štetne posljedice odnosno prepis vlasništva bez konsultacije suda.
“Kad je hitni postupak, onda nema javne debate. Mi smo iskoristili ipak mali period da konsultujemo sve vjerske zajednice”, kazao je Leposavić.
Na pitanje šta misli o tome zašto nijesu pozvani predstavnici Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) na sjednicu skupštinskog Odbora za ljudska prava i slobode, on je rekao da je “Ministarstvo uputilo poziv za razgovor svim vjerskim zajednicama”.
“Iz vjerske zajednice CPC je stigla osuda i komentar da neće uopšte u takvom postupku učestvovati. Dalje od toga nijesmo išli u pozivanje vjerskih zajednica koje odbijaju unaprijed”, naveo je Leposavić, dodajući da svi treba da imaju isti tretman.
On je kazao da očekuje da predsjednik Crne Gore Milo Đukanović potpiše ponovo usvojene zakone, među kojima i Zakon o slobodi vjeroispovijesti.
“On ne može da zaustavi da zakoni budu objavljeni. Ti zakoni će da stupe na snagu nakon objavljivanja u Službenom listu”, rekao je Leposavić, i dodao da je apsolutno siguran da je Zakon o slobodi vjeroispovijesti ustavan.
On je kazao da imaju veoma dobru saradnju sa ambasadom Sjedinjenih Američkih Država.
“Sve dobre prakse i projekte saradnje koji su do sada postojali treba da zadržimo i unaprijedimo i da predvidimo nove”, rekao je Leposavić.
On je, povodom zamolnice za izručenje Svetozara Marovića iz Srbije, kazao da nije kontaktirao ministra pravde te države.
“Mi smo kao Vlada donijeli odluku da u toj stvari istrajavamo do kraja i da ćemo preduzimati sve pravne korake”, naveo je Leposavić.
On je kazao da očekuje da se na martovskom skupštinskom zasijedanju raspravlja o izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu koje se tiče i specijalnog tužioca.
“Plan je jedan da se omogući da izbor, odnosno sastav Tužilačkog savjeta i budući izbori vrhovnog tužioca i specijalnog tužioca budu demokratični, brzi i podložni kontroli i smjeni. Kontrola i smjena su najsigurniji način da ćete raditi u skladu sa zakonom”, naveo je Leposavić.
Prema njegovim riječima, bitno je da se za zakon i izmjene postigne saglasnost poslanika i članova Vlade.
“Važno je da se kroz funkcionalnu nezavisnost i smjenjivost, odnosno mogućnost brže kontrole obezbijede promjene i onda će personalna rješenja biti adekvatna”, kazao je Leposavić.
On je rekao da ga ne brinu optužbe partijskog zapošljavanja, navodeći da nije zapošljavao i da nije član partije.
“Ono što znam je da su bili razgovori i u tom smislu podržava svaki član Vlade ideju premijera da se partijama ponudi da razmišljaju u smislu onog što su upražnjena radna mjesta u javnoj administraciji, da kandiduju svoje predloge. Ne moraju biti partijski članovi”, kazao je Leposavić.
On je dodao da premijer Zdravko Krivokapić stalno apeluje od političkih stranaka da kandiduju ekspertske kadrove.
“Protiv sam političkog zapošljavanja”, rekao je Leposavić.
