Podgorica, (MINA) – Vlada je u pogledu međuvjerskog dijaloga uradila više za pet dana nego prethodna za pet godina, ocijenio je ministar pravde i ljudskih i manjinskih prava Vladimir Leposavić, ističući da je Predlog izmjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti na jučerašnjoj sjednici usvojen jednoglasno.
Leposavić je na konferenciji za novinare rekao da nije bilo obaveze da se organizuje javna rasprava zbog toga što predložene izmjene ne mijenjaju suštinu Zakona koji je, kako je naveo, više „vjerski senzibilan“ nego što je bio slučaj ranije.
„Ovaj Zakon ne zahtijeva dodatna finansijska sredstava, ne mijenja sistem državne uprave, ne oduzima nijedno stečeno pravo“, istakao je Leposavić.
Cilj Zakona je, kako je kazao, ne da određuje mjesto ili hijerarhiju vjerskim zajednicama, nego da ih stavi u ravnopravan položaj i da uslovi njihovog rada budu takvi da se mogu slobodno i ravnopravno razvijati.
Prema riječima Leposavića, Zakon treba da bude most za uspostavljene multikulturnog društva koje je do sada bilo krilatica i dio političkih programa.
„Kada su u pitanju konsultacije koje su intenzivno sprovodile između Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava i predstavnika vjerskih zajednica u Crnoj Gori, ova Vlada je u pogledu međuvjerskog dijaloga uradila više za pet dana, nego što je prošla za pet godina“, istakao je Leposavić.
Kako je naveo, postojeći Zakon je imao sterilan odnos prema vjerskim zajednicama i crkvama i praktično je samo tolerisao njihovo postojanje.
„Mi smo uspjeli, ispravljajući greške prethodnog zakonodavca, da odemo korak naprijed i sad imamo Predlog novog zakona koji je postao vjerski senzibilan i koji ide u pravcu zadovoljavanja potreba i zaštite prava crkava i svih vjerskih zajednica“, kazao je Leposavić.
On je ocijenio da su nova rješenja dobra za sve građane jer, kako je naveo, potvrđuju poštovanje prava svojine kao jednog od najvažnijih ljudskih prava.
„Postojeće vjerske zajednice ne gube pravni subjektivitet, stečena prava se čuvaju i nema potrebe da se ponovo registruju, što je posebno značajno za manje vjerske zajednice“, istakao je Leposavić.
Prema njegovim riječima, potpisani sporazumi koji su zaključeni između države i vjerskih zajednica poštuju se, i njihova pravna snaga se ne dovodi u pitanje.
Posebno su se, kako je kazao Leposavić, osvrnuli na zaštitu kulturne baštinu, odnosno da oni vjerski objekti koji imaju status kulturnih dobara da budu zaštićeni u skladu sa cjelinom zakona o zaštiti kulturnih dobara.
On je rekao da se katalog postojećih vjerskih zajednica unaprijedio, „znači nije bilo restriktivnog oduzimanja prava koja su već stečena“.
Leposavić je kazao da su usvojene sve sugestije crkava i vjerskih zajednica, i dodao da se jedan dio sugestija ticao zahtjeva koji ne mogu da se regulišu ovim Zakonom, jer se radi potrebama za poreskim olakšicama, regulisanje transfera i slično.
Na pitanje koji su to hitni razlozi zbog kojih su izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti morale brzo da idu u proceduru, Leposavić je odgovorio da postoje društvena i pravna hitnost.
Kako je naveo, protekla godina obilježena je protestima ogromnog broja građana. „Borba građana Crne Gore, odnosno vjernika, rezultirala je formiranjem jasnog stava javnog mnjenja da su nužne izmjene Zakona“.
„Mogućnost primjene diskriminatorskih i odredbi opasnih po međusobni sklad i mir u Crnoj Gori nastupa godinu poslije stupanja na snagu važećeg zakona, a to je početkom januara, i da bismo izbjegli posljedice, apsolutno je postojala potreba da se hitno mijenja ovaj zakon“, precizirao je Leposavić.
Komentarišući to što je Crnogorska pravoslavna crkva (CPC) rekla da oni nijesu konsultovani, Leposavić je rekao da je dijalog vođen sa svim tradicionalnim vjerskim zajednicama.
„Mi smo se trudili da se sretnemo i razgovaramo i sa ostalim vjerskim zajednicama, na način što smo uputili jednu vrstu javnog poziva. Nijesmo pojedinačno pozivali, nego su vjerske zajednice same odgovarale“, rekao je Leposavić.
Na pitanje da li je CPC tradicionalna vjerska zajednica, Leposavić je odgovorio da, iako ima lični stav, nije na njemu da opterećuje javnost koja ima različite stavove, i da kao funkcioner treba da ima jednak odnos prema svima.
Odgovarajući na pitanja o najavljenom zakonu o amnestiji, Leposavić je rekao da on nije najavio usvajanje, jer nema ovlašćenja da to radi.
„Ja sam govorio o tome da se u takvim slučajevima, kada se u pitanju tranzicione vlasti, dešavala potreba da se raskine sa kontinuitetom pa da se političke zloupotrebe i suđenja rješavaju na taj način“, pojasnio je Leposavić
Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović je, na pitanje kako komentariše to što su odbornici URA-e u Glavnom gradu podržali odluku da se CPC-u dodijeli zemljište, Abazović je odgovorio da ne zna da li su oni posjedovali informaciju da je ta parcela pod sporom.
On je istakao da nema ništa protiv CPC, i pozvao Glavni grad „da im da neku drugu parcelu, ako misli da treba“.
„Da li očekujete da Vlada nešto što je predmet sudskog spora može nekome da ustupi? Tražio sam odlaganje te tačke, pa provjeru“, rekao je Abazović.
Kako je kazao, svi pravnici u Vladi rekli su, i u obrazloženju stoji, da je ta parcela predmet nekog sudskog imovinskog spora između Mitropolije crnogorsko-primorske i države, ili Mitropolije i Glavnog grada.
„Razumijem potrebu javnosti da se stavi krivica pogotovo na URA-u, iako pričam sa pozicije potpredsjednika Vlade, i na moje kolege, naročito sa Cetinja, kako mi želimo da uradimo nešto protivno jednoj vjerskoj zajednici. Ja to odbacujem, trudimo se da vodimo krajnje građansku, sekularnu, evropsku Crnu Goru“, istakao je Abazović.
Govoreći o Javnom servisu, on je ocijenio da Radio Televizija Crne Gore (RTCG) svakako mora da se reformiše.
„To što RTCG sebi dozvoljava, to je vrlo ponižavajuće za građane, pa samim tim i za Vladu. To da se ambasadori najmoćnijih država tretiraju na takav način, to ni najneozbiljnija televizija, a ne Javni servis, ne bi smjela sebi da dozvoli“, kazao je Abazović.
Prema njegovim riječima, građani RTCG ne plaćaju iz budžeta da ponižava Crnu Goru.
Abazović je kazao da bi volio kada bi postojala javna odgovornost da generalni direktor RTCG sam ode.
„Ako on misli da na taj način štiti državni interese, ja sa ovog mjesta, kao potpredsjednik Vlade, apelujem na njega da podnese ostavku, da nas kao državu poštedi dodatne blamaže koju će nam prireduti u narednom periodu“, naveo je Abazović.
