Podgorica, (MINA) – Loša bezbjednost problem je cjelokupne medijske zajednice u Crnoj Gori, kazao je potpredsjednik Sindikata medija (SMCG), Radomir Kračković, navodeći da su na meti napada u protekle skoro dvije godine bili novinari različitih medija, sa vrlo suprotstavljenim uređivačkim politikama.
Kračković je podsjetio da je SMCG jedan od inicijatora izmjena Krivičnog zakonika, kako bi se povećale kazne za napade na novinare, i da ih u tom smislu ta organizacija snažno podržava.
“Ali isto tako smatramo da je ovo moralo biti usvojeno prije mnogo godina i da je izgubljeno dragocjeno vrijeme”, rekao je Kračković u intervjuu agenciji MINA.
Kako je kazao, predlog izmjena napravila je još 2010. godine nevladina organizacija Akcija za ljudska prava (HRA), SMCG je ih je podržao 2014. godine, a nedavno i još sedam organizacija iz oblasti medija.
Kračković je istakao da su te izmjene nekoliko puta predlagane donosiocima odluka, ali da nije bilo sluha da se usvoje.
On je pojasnio da ne smatra da bi te izmjene sigurno preduprijedile napade na novinare koji su se u međuvremenu desili, ali bi bila poslata jasna poruka potencijalnim napadačima da mogu završiti u zatvoru, što bi uticalo da makar broj napada bude manji.
“Novinari u Crnoj Gori nijesu bezbjedni pri obavljanju profesionalnih zadataka, što pokazuju i podaci SMCG po kojima je tokom prošle i u prvih deset mjeseci ove godine registrovano 39 slučajeva prijetnji, ugrožavanja sigurnosti i napada na novinare”, rekao je Kračković.
Kako je kazao, novinari ali i drugi medijski radnici snimatelji, fotoreporteri i ostali, naročito nijesu bezbjedni pri praćenju protesta i političkih skupova visokog rizika, jer su se brojni slučajevi napada desili tokom tih događaja.
“Na meti u ove skoro dvije godine bili su novinari različitih medija, sa različitim i vrlo suprotstavljenim uređivačkim politikama, što pokazuje da je loša bezbjednost problem cjelokupne medijske zajednice”, kazao je Kračković.
To je, prema njegovim riječima, još jedan pokazatelj da su izmjene Krivičnog zakonika bile prijeko potrebne.
Kračković je istakao da je poseban problem nerješavanje starih slučajeva napada na novinare, među kojima je i ubistvo Duška Jovanovića, ranjavanje Olivere Lakić, napadi na Tufika Softića i Mladena Stojovića, od kojih su neki u međuvremenu i zastarjeli, a nekima prijeti zastara.
On je ocijenio da izmjene Krivičnog zakonika u pogledu tretiranja ubistva novinara kao teškog ubistva i strožih kazni za nanošenje teških tjelesnih povreda, mogu poboljšati zaštitu novinara, jer su zakonske izmjene jasne i mnogo strože nego do sada.
Kračković je podsjetio da nijesu samo povećane kazne za ubistvo novinara i nanošenje teških tjelesnih povreda, i istakao je da će se u zatvor ići i za ugrožavanje sigurnosti novinara, kao i za prijetnje ili prinudu da nešto objavi ili ne objavi.
“I ometanje novinara u njihovom radu, odnosno neovlašćeno sprječavanje štampanja, snimanja ili objavljivanja informacija od javnog značaja, može donijeti novčanu kaznu, ali i zatvor do dvije godine”, kazao je Kračković.
Na pitanje koliko se Krivičnim zakonikom može poboljšati shvatanje važnosti posla novinara za javnost i da li se na taj način može probuditi svijest o značaju medija i važnosti medijskih sloboda, on je kazao da se ta svijest može probuditi, ali i ne mora.
“Ipak, na ovaj način, nama samima kao novinarima pružena je satisfakcija, jer godinama upozoravamo na taj problem. Sve ovo, naravno, i potvrđuje važnost medijskih sloboda”, rekao je Kračković.
On je ocijenio da bi bilo bolje da je u Krivičnom zakoniku definisan pojam novinara umjesto poslova od javnog značaja, ali, kako je kazao, u praktičnom smislu to je dosta teško, jer u medijskoj zajednici ne postoji konsenzus oko pojma novinara.
Prema njegovim riječima, taj konsenzus ne postoji zato što se novinarstvo brzo mijenja, postoje razne forme takozvanog građanskog novinarstva koje su se pojavile posljednjih godina i frilenseri, odnosno slobodni novinari, koji rade pod drugačijim uslovima od novinara u redakcijama medija.
“Sve to dosta je teško obuhvatiti jednom definicijom, a Krivični zakonik zahtijeva prilično jasne definicije, tako da je praktičnije što je prihvaćena ta formulacija, jer se njom jasno definiše da je novinarstvo posao od javnog značaja koji ima povećan rizik po one koji ga obavljaju”, dodao je Kračković.
On je podsjetio da ta definicija, kojom će biti dopunjen Krivični zakonik, određuje da se poslom od javnog značaja smatra obavljanje profesije ili dužnosti koje je povezano sa povećanim rizikom za bezbjednost osoba koje ga obavljaju u oblasti javnog informisanja.
Kračković je pojasnio da javno informisanje, kao posao od javnog značaja sa povećanim rizikom za bezbjednost osoba koje ga obavljaju, podrazumijeva i ostala zanimanja u medijskom sektoru, kao što su fotoreporteri i snimatelji, jer su i oni često na meti napada, naročito na rizičnim skupovima.
“Takođe, i oni su dio javnog informisanja, jer novinar sam ne može obavljati poslove javnog informisanja bez pomoći ostalih medijskih zanimanja”, rekao je Kračković.
On je dodao da ovaj zakon pruža zaštitu i snimateljima i fotoreporterima, u istom obimu kao i novinarima.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
