Podgorica, (MINA) – Ustavni odbor podržao je Predlog za pokretanje postupka za utvrđivanje da li je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović povrijedio Ustav, koji je podnijela parlamentarna većina od 30. avgusta 2020. godine.
Predlog je podržalo svih sedam poslanika partija većine, a opozicija nije prisustvovala sjednici.
Poslanik Demokratskog fronta (DF) Milan Knežević kazao je da je taj politički savez spreman da razgovara o Zakonu o predsjedniku ako Đukanović lideru Demosa Miodragu Lekiću da mandat sa sastav Vlade.
On je rekao da kao odgovorni ljudi treba da pošalju poruku.
Kako je naveo, ukoliko Lekić nema podršku 41 poslanika, skraćuje se mandat Skupštini i ide se na prijevremene parlamentarne izbore.
“Ali je neophodno da provjerimo to, nek daju mandat Lekiću, a mi smo spremni da zaustavimo izglasavanje Zakona o predsjedniku”, rekao je Knežević.
On je kazao da od Demokratske partije socijalista (DPS) traže i da povuče ustavne žalbe u Podgorici i ostalim gradovima gdje, kako je naveo, blokiraju transfer vlasti.
Knežević je rekao da od DPS traže i da glasaju za makar jednog sudiju Ustavnog suda.
On je pozvao DPS da pokažu spremnost za dijalog i
dogovor.
“Ako ne žele dogovor, mi ćemo nastaviti u našem pravcu, a oni neka organizuju još jedan protest ispred Skupštine”, rekao je Knežević.
On je kazao da mu je žao što sjednici Ustavnog odbora ne prisustvuju poslanici DPS-a i partija koje su njihovi tradicionalni koaliconi partneri, koji su se odlučili za vaninstitucionalno djelovanje kroz učešće u protestima.
Knežević je pozvao kolege iz DPS-a da se vrate u institucije sistema.
„Ovaj svojevrsni politički autizam nije dobar za Crnu Goru i ovo njihovo radikalno djelovanje nas udaljava od puta ka Evropskoj uniji (EU)“, rekao je Knežević.
On je naveo da je Đukanović “Ustav bacio pod noge”.
Prema riječima Kneževića, Đukanović je uveo novu ustavnu kategoriju, a to je “njegov osjećaj”.
“Međutim, njegov osjećaj nije bio ustavna kategorija, ili jeste kada je dao mandat Dritanu Abazoviću, pa je proteklo nekoliko mjeseci dok ta vlada nije izglasana na Cetinju. Njegov osjećaj se nije dovodio u pitanje kada je bez potpisa poslanika dao mandat Dušku Markoviću”, dodao je Knežević.
On je kazao da dostavljanje potpisa podrške 41 poslanika nije ustavna obaveza i kategorija.
Kako je naveo, svi predstavnici trenutne parlamentarne većine na konferenciji za novinare saopštili su da podržavaju Lekića za mandatara.
“Ali to Đukanoviću nije bilo dovoljno iz prostog razloga što je želio da Crnu Goru gurne u ustavnu anarhiju”, rekao je Knežević.
On je naveo da su zbog toga bili prinuđeni da iniciraju donošenje Zakona o predsjedniku, “da bi ga jasno, i njega i svakog budućeg predsjednika države, stavili u ustavne regule da mora poštovati većinu”.
“Kad je vidio da ne želimo da učestvujemo u ping pong ustavnom nasilju, odlučio je da se obrati Venecijanskoj komisiji (VK), istoj onoj čiji su član i zamjenik i dalje Zoran Pažin i Srđan Darmanović”, kazao je Knežević.
On je rekao da “VK predstavljaju Pažin, Darmanović i Zlatko Vujović” i da nevladina organizacija (NVO) treba da da mišljenje na Zakon o predsjendiku.
Knežević je dodao da to ne prihvata.
“Prihvatiću kad Vujović i ostale ove NVO, koje znaju sve, jednog dana skinu NVO maske, stanu na neku izbornu listu ili same formiraju svoj politički subjekat, izmjere se među građanima i ako osvoje dovoljan broj glasova – nek im je srećno”, naveo je Knežević.
Predsjednica Ustavnog odbora Simonida Kordić ocijenila je da sve okolnosti navedene u inicijativi, koju je predala parlamentarne većina od 30. avgusta 2020. godine, ukazuju na to da je Đukanović povrijedio Ustav.
Ona je kazala da je predsjednik, prema Ustavu, obavezan da predloži nekog mandatara.
Prema riječima Kordić, ishod u kojem predsjednik ne predlaže nijednog mandatara je prosto neustavan.
„Da li će ta osoba nakon isteka 90 dana imati podršku parlamenta ili neće je drugi par rukava, i takvu situaciju eventualnog nedostatka podrške Ustav reguliše na drugi način“, rekla je Kordić.
Ona je kazala da je, činjenicom da mandat nije dat nijednoj osobi, Skupština spriječena u obavljanju svojih ustavnih ovlašćenja da bira vladu i vrši kontorolni nadzor nad izvršnom vlašću.
Poslanik Demokrata Vladimir Martinović kazao je da je jasno da je Đukanović prekršio Ustav.
„Mene to ne čudi, ovo nije prvi put da ga Đukanović, kao neko ko treba da štiti Ustav i u prvim redovima se bori da se do kraja poštuje taj pravni akt, baca pod noge“, rekao je Martinović.
Prema njegovim riječima, Đukanović je bio dužan da poštuje nadležnosti iz Ustava, a on je uradio suprotno od toga.
„Nevršenjem svojih nadležnosti iz Ustava, on je pokazao da ne želi da poštuje Ustav, pokazao je da ne želi, a bio je dužan, da da mandat Lekiću za sastav vlade“, dodao je Martinović.
Kako je naveo, Đukanović je pokazao da zapravo želi da blokira Skupštinu u svojoj pravnoj nadležnosti da izabere Vladu.
„Kada sve te činjenice saberemo, dolazimo do zaključka da je Đukanović neko ko želi da dalje produkuje krizu u Crnoj Gori, on je jedan od onih koji se u prvim redovima bori da kriza traje što duže“, kazao je Martinović.
Prema njegovim riječima, Đukanović je to pokazao i prilikom glasanja za sudije Ustavnog suda.
„Đukanović je, i to građani treba da znaju, čovjek kojem institucionalna kriza u Crnoj Gori savršeno dobro odgovara poslije debakla koji je doživjela njegova partija u gotovo svim gradivima“, rekao je Martinović.
Poslanica URA-e Suada Zoronjić pozvala je kolege iz opozicije da se vrate u parlament, da poštuju zakone i da, prije svega, odblokiraju Ustavni sud.
“Molim ih da se vrate u parlament i 28. novembra glasaju za barem jednog sudiju Ustavnog suda kojeg je predložila parlamentarna većina od 41 poslanika”, navela je Zoronjić.
Ona je rekla da niko ne može da ospori činjenicu da postoji parlamentarna većina.
“Predsjednik države, ako je predsjednik svih građana, mora da da mandatara, inače je prekršio Ustav”, kazala je Zoronjić.
Poslanik Socijalističke narodne partije Dragan Ivanović rekao je da Đukanović sada pokazuje pravo lice.
“I ovaj zadnji slučaj je potpuno jasan, koji on pokušava da ospori na sve moguće načine. Traženje mišljenje VK mu, ja se nadam, neće pomoći”, naveo je Ivanović.
Poslanik DF-a Nikola Bajčetić ocijenio je da Đukanović, od konstituisanja parlamentarne većine nakon 30. avgusta, u kontinuitetu odbija saradnju sa parlamentarnom većinom i Skupštinom.
On je kazao da je Đukanović nebrojeno puta vratio određene zakone, koje je usvojila parlamentarna većina, na ponovno odlučivanje.
„Bilo je za očekivati da, nakon svih onih izbornih poraza koje je njegova partija doživjela, svjesno uđe u kršenje Ustava i samim tim blokira političke prilike u Crnoj Gori“, rekao je Bajčetić.
On je kazao da je Skupština na to svjesno kršenje Ustava morala dati neki odgovor.
„I ona je potpuno opravdano donijela izmjene i dopune Zakona o predsjedniku“, rekao je Bajčetić.
On je ocijenio da Đukanović ne želi da ide ka političkom dijalogu kako bi se “odblokirala politička kriza u koju je nas je DPS doveo“.
„Smatram da Đukanović zbog toga mora da snosi određene pravne posljedice“, rekao je Bajčetić.
Poslanik DF-a Dragan Bojović ocijenio je da se Đukanović nikad nije ponašao kao predsjednik svih građana Crne Gore, nego isključivo kao predsjednik DPS-a.
On je kazao da izmjenama Zakona o predsjedniku nijedna nadležnost predsjednika nije ukinuta, nego su samo precizirane.
“Sjećamo se svega šta se radilo u toku trajanja te odnarođene vlasti DPS-a, i sada su oni ciljno ušli u antisistemsko i krajnje antievropsko ponašanje”, naveo je Bojović.
Prema njegovim riječima, njihov očigledni cilj je pokušaj disolucije i dezintegracije institucija.
“Zašto? Zato što se njihovom predsjedniku bliži kraj mandata na toj funkciji, pa pošto se njemu bliži kraj mandata, oni žele da dovedu u pitanje funkcionisanje svih institucija”, kazao je Bojović.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
