Podgorica, (MINA) – Očigledno je da je stvarna svrha tužilačkih zakona da se jednostavno smijene pojedinci na ključnim pozicijama i to nije ispravan način, ocijenio je jedan od autora mišljenja Venecijanske komisije (VK) o tužilačkim zakonima Džejms Hamilton.
“Ne kažemo da se tužilac ne može ukloniti prije nego što mu istekne mandat, ali mora da postoji proces”, kazao je Hamilton za Pobjedu.
Hamilton, koji je 16 godina bio član VK, a sada angažovan kao ekspert da sa aktuelnim članovima Antonijom Gasparom i Mironom Nikolatosom kreira mišljenje o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu i Prijedlogu zakona o državnom tužilaštvu za organizovani kriminal.
On je istakao da mandat starješinama u tužilačkom sistemu može biti okončan, ali da to mora biti urađeno tako da „osoba ima mogućnost da se odbrani, da joj se saopšti za šta je optužena i šta je navodno učinila pogrešno“.
Suština je, kako je Hamilton rekao, ne samo da se usvoji zakon koji propisuje: „Glavni tužioci se ovim razrješavaju“.
“To u stvari predviđaju predloženi akti, sve je to dotjerano i pretvoreno u navodnu reformu institucija, ali ono što je zapravo urađeno je ukidanje jedne institucije i uspostavljanje nove koja ima potpuno istu zakonsku pozadinu kao što aktuelni zakon ima”, nave je Hamilton.
Problem sa predloženim zakonom je, kako je objasnio, to što bi se jednostavno otpustio broj starješina bez procesa i suđenja.
“To je, u našem viđenju, pogrešno zato što postoji obaveza da se završi mandat, osim ako postoje opravdani razlozi da to ne bude tako. Mi smo ta vrata ostavili otvorena”, kazao je Hamilton.
On je dodao da u VK ne kažu da se to ne može desiti, samo mora biti urađeno kroz proces koji dozvoljava pravilnu procjenu činjenica, pravilno iznošenje optužbi i priliku da se osoba koja je optužena za nepravdu odbrani.
Segment mišljenja opredijeljen je za uvođenje kvalifikovane većine pri izboru članova Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika.
Odgovarajući na pitanje koliko je to realistično, uzimajući u obzir da je Crna Gora pokazala manjkavost u tom sistemu pri izboru čelnika institucija, a i članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, Hamilton je kategoričan da mora postojati takozvani mehanizam protiv zastoja.
“To je ono što je preporučeno 2014. godine, a nije usvojeno. Prepoznali smo da se kvalifikovana većina ne može uvijek postignuti. Najgori primjer smo imali u Moldaviji, gdje Vlada nije izabrana više od 12 mjeseci zato što je bila potrebna kvalifikovana većina”, naveo je Hamilton.
Venecijanska komisija, kako je rekao Hamilton, nema izvršnu moć, to je tijelo koje daje pravna mišljenja.
Odgovarajući na pitanje postoje li potencijalno posljedice, u širem smislu, za Crnu Goru ako se ne usvoje preporuke tog tijela Savjeta Evrope naš sagovornik ističe da oblast koju Evropska unija posebno posmatra u procesu pridruživanja i proširenja je vladavina prava.
“Oni, generalno govoreći, imaju tendenciju da prilično blagonaklono gledaju na stavove Venecijanske komisije, pa postoji rizik da se Crna Gora dovede u položaj u kojem je Evropska unija ili Parlamentarna skupština Savjeta Evrope ne bi vidjela blagonaklono”, kazao je Hamilton, ističući da je to njegov lični stav, ne stav Venecijanske komisije ili EU.
