Podgorica, (MINA) – U Crnoj Gori nema rusofobije, ali ima odlučnosti da se ne dozvoli agresija, poručio je crnogorski predsjednik Milo Đukanović, navodeći da Rusija pokušava da nezavisnim i suverenim državama uskrati pravo na izbor vlastite budućnosti.
Đukanović je, na Balkanskom integracionom forumu (BIF), kazao da su događaji iz 2016. godine u Crnoj Gori iz istog političkog naslova kao i agresija na Ukrajinu.
Kako je rekao, godinama prije toga Rusija se pripremala za pokušaj istorijskog revizionizma, a ideja toga je da se Rusiji obezbijedi geopolitički značaj koji je imao Sovjetski savez.
„Rusija se pripremala za reviziju, a onda se dogodilo to 2016. u Crnoj Gori. Ako je Rusija željela da pošalje poruku Zapadu, ona je tražila dobar primjer gdje bi mogla tu poruku poslati“, naveo je Đukanović.
On je rekao da se Crna Gora tada našla pred vratima NATO-a i da se to probalo spriječiti organizacijom državnog udara.
„Tome smo odoljeli, Crna Gora je nakon nekoliko mjeseci ušla u NATO. Rusija je nastavila da dalje razvija svoj model hibridne destrukcije na Zapadnom Balkanu“, istakao je Đukanović.
On je kazao da je Rusija razvila dvije “ozbiljne baze destrukcije” – Srbiju i Republiku Srpsku.
„Neki glasovi kažu ne treba pretjerivati sa ocjenama, moje objašnjenje je da u Crnoj Gori nema nikakve rusofobije, ali ima odlučnosti da se ne dozvoli agresija“, istakao je Đukanović.
Govoreći o parlamentarnim izborima iz avgusta 2020, Đukanović je poručio kako ne spori značaj promjene vlasti, ni ocjenu da je u Crnoj Gori postojao dug kontinuitet prethodne vlasti.
“Ipak, kada se ta promjena nametne kao apsolutni cilj, onda se ozbiljno rizikuje ono čemu sada svjedočimo”, dodao je Đukanović.
Prema njegovim riječima, da se vlast u Crnoj Gori mijenjala četvorogodišnje, država nikad ne bi došla do nezavisnosti, članstva u NATO-u, ni do vrata Evropske unije (EU).
Kako je rekao, međunarodni partneri to stanje vide malo bolje poslije agresije na Ukrajinu, ali još uvijek nedovoljno dobro.
Đukanović je istakao da Evropa i zapadni partneri moraju jasno saopštiti da su napravili određene previde prije dvije godine, jer će bez tog saopštenja, kako je kazao, dalje legitimisati srljanje nekih struktura u brak sa nacionalizmom.
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH), Željko Komšić je, govoreći o evropskom putu te države kazao da očekuju kandidatski status na samitu u decembru.
Komšić je istakao da je odluka o kandidatskom status, koja će biti donesena na Evropskom vijeću, klasična geopolitička odluka koja ima veze sa dešavanjuma na istoku Evrope, odnosno u Ukrajini.
„Da li će biti dovoljno ozbiljnosti ključnih političkih aktera, želim da vjerujem“, naveo je Komšić.
On je ocijenio da odnosi među državama Zapadnog Balkana moraju imati zdrave temelje, precizirajući da to znači međusobno priznjanje i uvažanje.
„Mi samo Crnom Gorom nemamo problema. Što se dešava u vašoj kući, to je vaš izbor, jer se vi u naše stvari ne miješate. Kada je riječ o ostala dva susjeda, nema šanse da prođe dan da ne gledaju u naše dvorište“, istakao je Komšić.
Kako je rekao, velikonacionalni projekti koji su na prostorima bivše Jugoslavije ostavili veliko zlo nijesu umrli i oni će čekati svoju priliku da idu u pravcu realizacije planova iz devedesetih.
„Desiće se sigurno ako to ne eliminišete iz javnog života, ljudi ne vide koliko se sjeme zla sije pogotovo među mladim ljudima, a sve se to podgrijava potrebom da budemo pragmatični“, rekao je Komšić.
Predsjednik Sjeverne Makedonije, Stevo Pendarovski, kazao je da je rat u Ukrajini, pored svih nedaća i tragedija za ukrajinski narod, izazvao recesiju u svijetu, energetsku krizu, prekinuo vitalne lance snabdijevanja na tržištima hrane.
„Ovaj rat je pokazao da režimi koji sistematski gaze ljudska prava ne samo da ugnjetavaju slobodu svojih građana, već i oduzimaju slobodu drugima. Ovo je rat autokratije protiv demokratije. Rat prošlosti protiv budućnosti, rat u kojem demokratski svijet nema pravo na poraz“, rekao je Pendarovski.
On je kazao da je rat u Ukrajini ostavio u regionu nekoliko otvorenih pitanja, mnogo antagonizama, starih rana koje nisu zatvorene, čak i sa idejama za prekrajanje granica, koje imaju potencijal da destabilizuju Zapadni Balkan.
Prema njegovim riječima, sa druge strane je proces evropskih integracija koji je posljednjih godina bio neopravdano spor.
“To je dovelo do percepcije među ljudima da naše generacije možda neće ni doživjeti da budu deo Evrope”, smatra Pendarovski.
On je istakao da želi dati jasnu podršku integraciji svih zemalja Zapadnog Balkana u NATO i EU i za važnije angažovanje ta dva saveza u regionu.
“U tim strateškim parametrima vidim i buduću perspektivu regiona – članstvo u NATO-u kao garant bezbednosti i stabilnosti, a članstvo u EU kao preduslov prosperiteta i blagostanja naših naroda“, naveo je Pendarovski.
On je apelovao da fokus Brisela na region ne bude određen samo potrebom da se spriječi potencijalna kriza koja bi imala destabilizujući efekat u širim razmjerima.
Potreban je, kako je dodao, sistemski pristup, kredibilne i ubrzane integracije u EU, koje će omogućiti realnu transformaciju društava Zapadnog Balkana, ali i solidarnost u suočavanju sa posljedicama koje je izazvao rat u Ukrajini.
“Pad podrške EU integracijama u posljednjih nekoliko godina trebalo bi da predstavlja upozorenje da će u nedostatku dosljedne i dugoročne politike iz Brisela alternative evropskim integracijama samo jačati“, rekao je Pendarovski.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
