Podgorica, (MINA) – Napredak na Zapadnom Blakanu doveden je u pitanje, kazao je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i poručio da samo aktivnija Evropa može spriječiti da Balkan padne pod uticaj Rusije i Turske.
On je to rekao u intervju francuskom listu “Le figaro”, prilikom učestvovanja na Ceremoniji obilježavanja završetka prvog svjetskog rata, na poziv francuskog predsjednika Emanuela Makrona u Parizu.
Na pitanje koje su glavne prijetnje za Zapadni Balkan, Đukanović je rekao da je doveden u pitanje napredak u cijelom regionu.
„To objašnjavam dvijema glavnim okolnostima. Prva se odnosi na interese velikih koji se ponovo sudaraju na Balkanu“, naveo je Đukanović.
On je kazao da to nije nikakva novost i da je region u istoriji uvijek korišćen kao „moneta za potkusurivanje u rješavanju problema velikih sila“
„Druga okolnost je to što od devedesetih godina vučemo tri problema koji truju region: Makedoniju paralisanu od 2008, konflikt Srbije i Kosova čiji je krajnji rezultat svima nepoznat i nefunkcionalna Bosna i Hercegovina“, rekao je Đukanović.
On je istakao da novi pregovori između predsjednika Srbije i Kosova stvaraju posebnu nervozu u regionu.
„Nestabilnost je pojačana nedavnim pogoršanjem odnosa između Srbije i Hrvatske. Plašim se da takav razvoj situacije daje polet pristalicama Velike Srbije. Neki od njih ponovo počinju sa osporavanjem crnogorske nezavisnosti tvrdeći da Srbija ima prirodno pravo na Crnu Goru“, rekao je Đukanović i upozorio da je takva retorika opasna u vremenu nestabilnosti.
Đukanović je, na pitanje da li je Rusija prihvatila članstvo Crne Gore u Alijansi, rekao da se Moskva generalno protivi NATO integraciji Zapadnog Balkana.
„Budući da smo mi bili jedina zemlja kandidat, to se protivljenje prirodno okrenulo prema nama“, naveo je Đukanović.
On je kazao da cilj Crne Gore uvijek bio da se pridruži zapadnoj porodici čije vrijednosti dijeli i dodao da je taj proces započeo ulaskom u NATO, a da će se završiti učlanjenjem u Evropsku uniju (EU).
Đukanović je rekao da je Crna Gora istorijski i kulturno uvijek bila bliska Rusiji, ali da su se posljednih godina odnosi dvije države značajno pogoršali.
„Mogao bih čak da kažem da nikada ranije nijesu bili tako loši. Crna Gora je podržala politiku evropskih sankcija protiv Rusije nakon aneksije Krima. Moskva je odgovorila primjenom sankcija prema nama“, istakao je Đukanović.
Upitan da li su i dalje evidentni pritisci Rusije, kao što je bio slučaj tokom crnogorksog pristupanja NATO-u, Đukanović je kazao da je ruska politika na Balkanu vrlo jasna i nepromijenjena, protiv ulaska u NATO i u EU.
Kako je naveo, sve je počelo političkim porukama iz Moskve, koja se protivila toj integraciji.
Đukanović je ukazao da je nakon toga Kremlj formirao filijale ruskih medija na Balkanu, a Moskva finansijski podržavala protivnice NATO i EU integracije.
Crnogorski predsjednik je rekao da su pojačane i obavještajne aktivnosti pa je Moskva na kraju podržala i pokušaj državnog udara protiv njega 2016. godine.
„Uspjeli smo se oduprijeti tom prijetećem zemljotresu, ali pritisci se nastavljaju. Rusija pokušava, kao i drugdje u Evropi, da dovede u pitanje evropski sistem vrijednosti“, ocijenio je Đukanović.
On smatra da treba naći put pomirenja, ali i da Crna Gora treba da zaštiti najvažnije interese u kritičnim momentima, tim više što je ulazak u NATO učvrstio stabilnost države i doprinio njenom međunarodnom prestižu.
Prema riječima Đukanovića, zahvaljujući stranim ulaganjima, ovogodišnji ekonomski rast Crne Gore kretaće se između 4,7 i 4,9 odsto.
„U isto vrijeme nastavljamo pristupne pregovore sa EU. Prvi smo u redu za učlanjenje ako EU odluči da nastavi sa politikom proširenja“, naglasio je Đukanović.
Upitan da li je turski uticaj jednako problematičan kao ruski, Đukanović je rekao da je osnovni problem nedostatak entuzijazma u EU, u odnosu na Crnu Goru.
Prema njegovim riječima, ta nezainteresovanost podstiče treće zemlje da se angažuju na Balkanu.
„Rusija i Turska, koje se smatraju važnim međunarodnim faktorima, u tome nalaze svoj interes. Samo aktivnija Evropa može spriječiti da Balkan ne padne pod njihov uticaj“, poručio je Đukanović.
Đukanović je, upitan da li podržava ideju prema kojoj bi približavanje Srbije i Kosova išlo preko razmjene teritorija, odogvorio da je pominjanje eventualne razmjene teritorija novost.
„Ta je tema dugo vremena predstavljala tabu zato što nas je podsjećala na loša iskustva iz devedesetih. Nakon završetka ratova, u regionu se najviše govorilo o multikulturalizmu i međuetničkoj demokratiji“, ukazao je crnogorski predsjednik.
Tačno je, kaže on, da su neke zapadne prijestonice promijenile mišljenje, vrlo eksplicitno.
„Drugim riječima, došla su druga vremena. Mislim da treba sačuvati opreznost i voditi računa o tome da se ne stvori presedan koji će izazvati domino efekat u regionu. Sačekajmo odluke dva predsjednika“, istakao je Đukanović.
Upitan kako tumači podjele i promjene stavova evropskih zemalja, Đukanović je kazao da primjećuje da se najveći euroentuzijazam često pronalazi izvan Unije.
On je rekao da zna da evropsko javno mnjenje nije spremno na integraciju Zapadnog Balkana i da shvata da je pred regionom dug put.
„Međutim, proširenje nije kontradiktorno konsolidaciji Evrope. Čak mislim da je nastavak procesa proširenja u interesu Evrope. Alternativa tome je da čekamo izbijane nove velike krize“, rekao je Đukanović.
Na pitanje kako objašnjava to što je Crna Gora dobila nezavisnost bez rata, s lakoćom ušla u NATO i da u državi vlada mir, Đukanović je kao prvo naveo da su uvijek imali kristalno jasnu viziju za Crnu Goru, koju su željeli da vrate Evropi.
„Crna Gora i Balkan su proveli previše vremena udaljeni od Evrope“, smatra Đukanović.
Kao drugo objašnjenje Đukanović je naveo rad na crnogorskom mentalitetu.
„Zajednička osobina svih Balkanaca je potreba da dobijemo sve odmah. Naučili smo da ublažavamo tu karakternu crtu. Naučili smo se strpljenju i sada znamo kako da odaberemo pravi trenutak. Kad je NATO bombardovao Srbiju, neki su odmah željeli nezavisnost. Mi smo prvo radili na tome da steknemo povjerenje EU i prihvatali približavanje Beogradu“, rekao je Đukanović.
