Podgorica, (MINA) – Država ima efikasne mehanizme da se odupre nasilju i da ga suzbije, poručio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, navodeći da vjeruje da će u međuvremenu i demokratska kultura napredovati i da će se sve više smanjivati značaj represivnog djelovanja.
Đukanović je u Kotoru, na pitanje novinara kako komentariše prijetnje dijela opozicije upućene suverenističkom bloku koje se tiču osvete ukoliko oni dođu na vlast, rekao da to nije neka posebna novina.
„To je prateći folklor političkog života u Crnoj Gori, a posebno u vrijeme predizbornih kampanja i vjerujem da ćemo upravo na tome jasnije razlučiti ko kakvu današnjicu i sjutrašnjicu nudi Crnoj Gori“, kazao je Đukanović.
Kako je naveo, politika koju on predstavlja istrajava na svom putu, ne samo evropske integracije, nego i usvajanje evropskih demokratskih standarda, tolerantnog odnosa prema različitostima, „a ne međusobnog istrebljenja zbog različitog mišljenja“.
„Svjesni smo naravno da ne mislimo svi tako. Svjesni smo, nažalost, da Crna Gora još uvijek mukotrpno izlazi iz stanja, ne samo ekonomske, nego i kulturne zaostalosti“, dodao je Đukanović.
Prema njegovim riječima, jedini odgovor na to jeste emancipacija društva.
„Spremni smo da kao vlast istrajno radimo na tom planu kako bismo istrijebili tu logiku u Crnoj Gori i stvorili uslove da se možemo razlikovati svekoliko uključujući politički, da ne moramo biti jedni drugima neprijatelji i da ne moramo jedni drugima prijetiti“, rekao je Đukanović.
Kako je naveo, za to je potrebno vrijeme, a u tom vremenu su potrebni i dobri zakoni i efikasne državne institucije „jer ne možemo, dok društvo ne zrene, dozvoliti da neko bude žrtva netolerancije“.
„Sa druge strane, država apsolutno spremna za to. Vidjeli ste i u svim dosadašnjim situacijama i danas nakon toga se svi, naravno, ljute na nas i ljute se na državu, ali ja mislim da ona ima vrlo kompleksan i odgovoran zadatak“, kazao je Đukanović.
Država, kako je naveo, mora da bude maksimalno posvećena zaštiti slobode i dostojanstva svakog čovjeka u njoj.
„Prema tome, nasilnicima se moramo oduprijeti. Država ima efikasne mehanizme da se odupre nasilju i da ga suzbije“, poručio je Đukanović.
On je rekao da vjeruje da će u međuvremenu i demokratska kultura u Crnoj Gori napredovati.
„I da će se sve više smanjivati značaj represivnog djelovanja države, a sve više otvarati prostor za toleranciju i bolje razumijevanja“, kazao je Đukanović.
Upitan da prokomentariše negativno pisanje u srpskim medijima o njemu, posebno u Glasu javnosti, on je rekao da od ranih 90-ih do danas postoji takva praksa rada određenih medija i u Crnoj Gori i izvan nje.
„To su mediji koje uglavnom vode neki anticrnogorski interesi, i interesi koji ne vide Crnu Goru kao samostalnu, suverenu, nezavisnu državu“, kazao je Đukanović.
Oni, kako je rekao, ne vide budućnost Crne Gore u evropskim integracijama.
„Pokušavaju da stvore atmosferu beznađa u Crnoj Gori da bi došlo do promjene vlasti jer vjeruju da bi kroz promjenu vlasti mogli brže da Crnu Goru navedu na taj povratak unatrag, i u tome je poenta“, ocijenio je Đukanović.
On je kazao da je iz veoma dobro obaviještenog izvora iz Beograda bliskog vrhu vlasti dobio informaciju da je Glas javnosti dobio zadatak da bude „lansirna rampa iz Beograda za ono što su anticrnogorski interesi“.
Prema riječima Đukanovića, nije samo Glas javnosti dobio taj zadatak, nego i odgovoran čovjek iz bezbjednosnog sektora u Srbiji, „čovjek broj dva u Bezbjednosno informativnoj agenciji Marko Parezanović“.
„Koji je nominalno dio bezbjednog sistema Srbije, a suštinski najeksponiraniji ruski agent u Srbiji i odakle je dobio taj zadatak da kontinuirano kreira i usmjerava upravo preko Glasa javnosti kao lansirne rampe najgore moguće neistine o Crnoj Gori sa ciljem da te neistine budu prihvaćene i u drugim petparačkim medijima i u Srbiji i u Crnoj Gori“, naveo je Đukanović.
Komentarišući na izjavu mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija koji je prije dva dana pozvao građane da izađu na izbore 30. avgusta ali da ne glasaju za one koji su, kako je kazao, krvlju obgrlili Božić 1919. i 1941. godine, Đukanović je rekao da je pročitao tu izjavu.
„Ona potpuno na tragu onoga što je o ljudima koji su učesnici božićne pobune 1919. i Trinaestojulskog ustanka 1941. govorio prethodnik mitropolita Amfilohija, mitropolit Joanikije Lipovac, koji je inače ostao zapisan kao najpoznatiji saradnik italijanskog okupatora“, kazao je Đukanović
Kako je naveo, Lipovac je govorio o božićnim i o trinaestojulskim ustancima kao o otpadnicima koji su spremni na prolivanje bratske krvi.
„Kvalifikovati borce protiv okupatora i domaćih izdajnika kao otpadnike koji prolivaju bratsku krv može samo onaj kome okupacija nije smetala i kome ni danas ne bi smetala okupacija Crne Gore“, zaključio je Đukanović.
