Podgorica, (MINA) – Uvođenje sistema otvorenih izbornih lista ne bi bilo dobro u pogledu političkog učešća žena, jer bi se, između ostalog, obesmislile rodne kvote, ocijenila je direktorica Centra za ženska prava (CŽP) Maja Raičević.
“Koliko god mi bila draga pomisao da građani mogu neposredno da biraju po nečijim zaslugama, to u slučaju političkog učešća žena definitivno nije dobra ideja”, kazala je Raičević agenciji MINA.
Ona je podsjetila da su se u civilnom sektoru godinama borili za uvođenje kvota u izborno zakonodavstvo, dodajući da jedino zahvaljujući tim kvotama postoji trenutni procenat žena u crnogorskom parlamentu i Vladi.
“Kada bi se uvele otvorene izborne liste, mislim da bi se te kvote faktički obesmisle, a istovremeno znamo da se kampanje političarkama ne finansiraju i ne podržavaju na način kako se to čini sa političarima muškog pola”, rekla je Raičević.
Ona je navela da su neka nedavna istraživanja pokazala da političke partije uopšte nijesu trošile novac koji je bio namijenjen za finansiranje ženskih političkih organizacija u okviru stranaka na odgovarajući način, već za potpuno druge svrhe.
Kako je dodala, partije su istovremeno uredno dobijale sredstva od Ministarstva finansija, koje nije provjeravalo na koji način se novac troši.
“Sve to ukazuje da kampanje sigurno ne bi bile ravnopravne, da bi žene imale mnogo manje vidljivosti i mnogo manje sredstava i prostora u medijima da predstave svoje političke ideje”, ocijenila je Raičević.
Ona je kazala da zastupljenost žena u Skupštini nije na zadovoljavajućem nivou, dodajući da je i trenutno stanje samo rezultat kvota.
“Da nemamo kvote u našem izbornom zakonodavstvu, koje nam omogućavaju da, u grupi od četiri, jedno mjesto na izbornoj listi pripadne manje zastupljenom polu, odnosno ženama, mi ne bismo imali čak ni ovaj procenat”, kazala je Raičević.
Ona je rekla da je riječ o kvoti koja nije dovoljna, dodajući da minimalno jedno od tri mjesta na izbornoj listi treba pripadne ženama.
Kako je istakla, Komitet za zabranu diskriminacije žena je, u dva navrata, u svojim zaključcima instruirao da se uvede takav tip kvota.
“Tako da smo mi, nakon što je formirana radna grupa za izradu izbornog zakonodavstva, poslali predlog da na izbornim listama bude minimum 40 odsto žena, a da jedno u tri mjesta na listi obavezno pripadne manje zastupljenom polu”, kazala je Raičević.
Ona smatra da donošenje Zakona o vladi takođe treba da bude jedan od načina da se i u samu vladu uvedu kvote.
Prema riječima Raičević, žene su bile skoro pa isključene iz svih prethodnih pregovora.
“Mislim da je ovaj procenat žena u Vladi više rezultat javnog pritiska nego stvarno rezultat svijesti o potrebi da se populaciji žena omogući ravnopravno učešće u političkom životu zemlje”, kazala je Raičević.
Upitana da li misli da je izgledno da se rodne kvote povećaju, ona je odgovorila potvrdno.
“Upravo zato što je to obaveza koju je Crna Gora preuzela, samim tim što je ratifikovala Konvenciju o zabrani svih oblika diskriminacije žena. To je stvar koja se neprestano pominje u izvještajima Evropske komisije o Crnoj Gori kao nedostatna”, kazala je Raičević.
Ona je dodala da je i ODIHR Crnoj Gori uputio kritike na taj račun, ali i dao preporuku sličnog tipa.
“Ako sami nijesmo svjesni da je to neophodno, da bismo imali zadovoljavajući demokratski proces i političku participaciju kakva priliči demokratskim društvima, onda je to neophodno i zbog onoga što nam se nameće kao obaveza da bismo uopšte ušli u EU”, rekla je Raičević.
Na pitanje kada će se svijest društva doseći nivo da za učešće žena neće biti potrebne kvote, ona je odgovorila da to sigurno neće biti uskoro.
“Posebno jer smo imali ozbiljne kampanje protiv žena u javnom životu, izražen govor mržnje koji je dolazio i sa zvaničnih adresa, a koji nije adekvatno tretiran od muškaraca koji su na pozicijama moći, donosilaca odluka i političkih lidera”, dodala je Raičević.
Oni su, kako je istakla, trebali da osude govor mržnje zato što to ne predstavlja samo atak na jednu ženu, već političko nasilje koje osujećuje druge žene u želji da se bave politikom ili da učestvuju u javnom životu.
“Šalje im se jasna poruka, ukoliko to učine, da će na više načina biti stigmatizovane od društva, napadane, i da će njihov privatni život biti u fokusu javnosti, ali i da će biti izložene seksizmu, mizoginiji i svemu ostalom čemu su bile izložene pojedine političarke u posljednje vrijeme”, istakla je Raičević.
Kako je kazala, pored adekvatnih zakonskih rješenja, mora se imati i vrlo jasan stav svih donosilaca odluka i političkih lidera koji u ovom trenutku upravljaju političkim partijama i vode državu.
Tekst je urađen u sklopu projekta koji agencija MINA realizuje sa Centrom za monitoring i istraživanje, a koji je finansijski podržala Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
