Podgorica, (MINA) – U Centru za rani razvoj Kliničkog centra (KCCG) raste broj dijagnoza autizma, pa je prošle godine postavljeno 167 dijagnoza tog poremećaja, u poređenju sa 105 u 2023. godini, kazao je direktor KCCG Aleksandar Radović.
Centar za rani razvoj KCCG danas u Naučno tehnološkom parku organizuje četvrti simpozijum o poremećajima iz spektra autizma, u susret 2. aprilu, Međunarodnom danu autizma.
Kako je saopšteno iz KCCG, ovogodišnja tema simpozijuma „Novi horizonti spektra: Izazovi i mogućnosti razumijevanja autizma”, nastala je sa idejom upoznavanja autizma iz različtih aspekata, u društvu koje teži jednakim šansama za sve.
Navodi se da je sa simpozijuma poslata jasna poruka da šire okruženje treba da se posveti inkluziji i edukaciji.
Radović je na otvaranju simpozijuma kazao da Crna Gora za sada nema registar osoba koje imaju neki od poremećaja iz spektra autizma.
“Medicina, po sebi, ne može pružiti trenutni maksimum, bez konkretnog doprinosa zajednice. Ova dva elementa kombinovano jesu naš jedini put ka opštem dobru”, poručio je Radović.
On je naglasio da je u Centru moguće uraditi kompletnu dijagnostiku zlatnog standarda, kao bilo gdje drugo u razvijenom svijetu.
„Međutim, informacije Centra za rani razvoj jesu veliko upozorenje da se što prije moramo reorganizovati na najširem frontu“, rekao je Radović.
On je poručio da će u KCCG uraditi sve što je u njihovoj moći da unaprijede stanje u toj oblasti, svjesni svih problema i izazova sa kojima se suočavaju djeca sa autizmom, njihove porodice i staratelji, ali i kolege ljekari.
„Podaci Centra za rani razvoj iz januara ove godine kažu da su kolege radile sa 557 djece. Od toga, dječaka je 439, a djevojčica 118“, rekao je Radović.
Kako je naveo, značajan broj te djece i dalje je u procesu dijagnostike, dio odlazi u inostranstvo, a uz to, dio roditelja i staratelja, uslijed stigme i straha, nekada odbija da prihvate postavljenu dijagnozu, pa je to proces koji potraje.
Radović je istakao da broj dijagnoza autizma u Centru za rani razvoj raste.
“Tokom 2023. godine, postavljeno je 105 dijagnoza autizma, a tokom prošle, 2024. godine bilo ih je 167“, naveo je Radović.
On se zahvalio zaposlenima Centra za rani razvoj, koji, kako je naglasio, i pored ograničenih kapaciteta, požrtvovano rade.
Kako je saopšteno iz KCCG, u Centru je 26 zaposlenih, od čega tri psihijatra, tri logopeda, po jedan defektolog-somatoped, defektolog-oligofrenolog, kao i klinički psiholog, četiri psihologa, dva socijalna radnika, dvije medicinske sestre sa visokom školom i šest zdravstvenih tehničara, uz troje zaposlenih iz administracije.
Milena Cojić iz Ministarstva zdravlja kazala je da je Vlada u oktobru 2023. godine, uz veliku pažnju stručne zajednice, usvojila Strategiju ranog razvoja djeteta 2023-2027.
“U posljednjim godinama, u Crnoj Gori je prepoznata potreba za stvaranjem sveobuhvatnijeg pristupa u podršci djeci i roditeljima koji se suočavaju sa izazovima iz spektra autizma, naročito u najranijim fazama razvoja”, kazala je Cojić.
Kako je rekla, Strategija ranog razvoja djeteta je ključni dokument koji prepoznaje značaj intervencija u najranijem uzrastu.
„Posebno važno je što je u okviru ove strategije definisan konkretan plan i niz aktivnosti usmjerenih ka ranoj intervenciji za djecu iz spektra autizma“, istakla je Cojić.
Ona je navela da kroz različite obrazovne, zdravstvene i socijalne usluge, kao i kroz sistem podrške porodicama, ta strategija ima za cilj da omogući djeci sa autizmom da ostvare svoj puni potencijal i budu ravnopravni članovi društva.
Cojić je dodala da će Ministarstvo zdravlja nastojati da rješava izazove po pitanju kadra, kao i u pružanju podrške djeci u tretmanima koji su zasnovani na naučnim metodama.
Specijalistkinja dječije i adolescentne psihijatrije u Centru za rani razvoj, Iva Ivanović, naglasila je da su rana intervencija, individualizovani pristupi i kontinuirano obrazovanje stručnjaka ključni za poboljšanje kvaliteta života osoba sa autizmom.
„Ovaj skup je za nas mnogo više od stručnog događaja. On je prilika da se okupimo, razmijenimo iskustva, učimo jedni od drugih i zajednički tražimo bolje načine da razumijemo i podržimo osobe iz spektra autizma i njihove porodice“, kazala je Ivanović.
Ona je pojasnila da poremećaj iz spektra autizma predstavlja neurorazvojno stanje koje utiče na način na koji pojedinci percipiraju svijet, komuniciraju i interaguju s drugima.
„Još ne znamo zašto nastaje autizam, ali rezultati naučnih istraživanja govore da kombinacija genetskih i faktora sredine doprinosi njegovom razvoju“, rekla je Ivanović.
Ona je istakla da osobe sa autizmom često imaju komorbiditete, odnosno pridružena stanja, koja su češće razlog otežanog životnog funkcionisanja nego sam autizam.
Iz KCCG su kazali da će na simpozijumu domaći stručnjaci održati stručna predavanja o savremenim naučno-stručnim, ali i društvenim saznanjima o autizmu.
„Pored predavanja, uz diskusije i kroz kroz igru, dijeliće iskustva što je ujedno i prilika da se otvore značajna pitanja, ali i daju važni odgovori koji bi mogli poboljšati kvalitet života osoba iz spektra autizma“, kaže se u saopštenju.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
