fbpx
19.9 C
Podgorica
August 13, 2022.
NaslovnicaCrna GoraPropaganda oružje rata koje svi koriste

Propaganda oružje rata koje svi koriste

Podgorica, (MINA) – Medijska propaganda je oružje rata koje svi koriste, a kod izvještavanja o ratnim zbivanjima važno je transparentno navesti izvor svih iznesenih tvrdnji i ništa ne uzimati zdravo za gotovo.

To su ocijenili novinari Raskrinkavanja, Faktografa i Televizije N1 u tekstu koji je urađen u sklopu projekta Društva profesionalnih novinara Crne Gore i Centra za demokratsku traniziciju (CDT).

Urednik portala Raskirinkavanje CDT-a, Darvin Murić, kazao je da su od početka agresije, zajedno sa kolegama iz regiona i SEECheck mreže, zabilježili stotine dezinformacija u vezi sa ratom u Ukrajini.

On je rekao da su dominirale lažne vijesti, plasirane sa namjerom da isprate ruske narative o „denacifikaciji“ Ukrajine, pokušaji da se cijela Ukrajina i njeno stanovništvo prikažu kao nacisti i fašisti.

„Bilo je mnogo pokušaja da se diskredituje predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski, različitim tvrdnjama, od toga da je narkoman do toga da promoviše nacističke simbole“, rekao je Murić.

Treća lako uočljiva stvar, kako je dodao Murić, pokušaji su da se na početu rata publici prikaže kako je Ukrajina praktično položila oružje, a za to su se koristile tvrdnje da je Zelenski napustio zemlju nakon početka invazije.

Govoreći o izvještavanju crnogorskih medija, Murić je kazao da su oni koji spadaju u „mejnstrim“ položili ispit kada je u pitanju izvještavanje o ratu u Ukrajini.

„Prenošene su provjerene informacije iz kredibilnih izvora i medija. Iako bi se na prvi pogled moglo reći da su bili naklonjeniji Ukrajini, kao žrtvi agresije, treba istaći da su vjerno prenosili svaku zvaničnu izjavu iz Rusije“, kazao je Murić.

Prema njegovim riječima, crnogorski mejnstrim mediji nijesu prenosili “sulude” tvrdnje sa društvenih mreža i Telegrama. On je dodao da se to u javnosti često gleda kao priklanjanje Ukrajini.

„To nije disbalans u izvještavanju i priklanjanje, nego jednostavno ispravno filtriranje informacija i objavljivanje samo onoga što je provjereno i provjerljivo“, rekao je Murić.

On je kazao da su na drugoj strani oni koji od početka podržavaju agresiju Rusije i šire njene narative nazivajući Ukrajince nacistima, ukronacistima i drugim sličnim imenima, a svakog ko ih podrži fašistom.

„Ipak, najbolje je reći da to zapravo nijesu mediji već dio propagandne mašinerije“, smatra Murić.

Govoreći o izvještavaju svjetskih medija, Murić je kazao da je propaganda oružje rata i svi je koriste.

„Koriste je i Ukrajina i zemlje naklonjene njoj. Ipak, iako zapadni mediji imaju jasan pravac ukazivanja na to da je Rusija agresor a Ukrajina država koja se brani, nije bilo većih propusta niti pokušaja širenja lažnih vijesti na način na koji to radi ruska propaganda“, kazao je.

On je dodao da je odlika ozbiljnih medija činjenica da priznaju svoje greške, što, kako je dodao, propagandna glasila nikada ne čine.

„Ono što je bitno napomenuti da Rusija ima razvijen, praktično, ekosistem za dezinformisanje, na čijem se razvoju radilo dugo i temeljno“, rekao je Murić.

Govoreći o društvenim mrežama kao sve popularnijem izvoru informacija medija, urednik Raskrinkavanja je kazao da je to mač sa dvije oštrice, jer istovremeno svaki građanin može biti dezinformator i objaviti neistinu.

„Neophodna je velika pažnja i veoma obazriva provjera materijala sa društvenih mreža, ne smije se tek tako objaviti snimak rata samo ako u njegovom opisu stoji da je napravljen u Ukrajini. Često se ispostavljalo da je u pitanju snimak iz, recimo Palestine, ili drugih svjetskih žarišta“, kazao je on.

Murić je kazao da novinari moraju da biraju izvore informacija.

„To je sve što crnogorski novinar koji ne želi da širi dezinformacije može da učini za publiku. Zanimljivo je da reportera sa ratišta ima samo jedan medij iz Crne Gore, dopisnika koji izvještava sa teritorija koje kontroliše ruska vojska“, kazao je Murić.

Da su novinari u nezavidnoj situaciji saglasni su i iz hrvatskog Faktografa.

“Dio svakog rata je i informacijski rat, u kojem se zaraćene strane takođe bore za prevlast, pri čemu im je vrlo važno da novinare uvjere u istinitost svoje strane priče, dok je istovremeno u ratnim uslovima vrlo teško provjeriti ko iznosi tačne, a tko netačne, manipulativne ili nepotpune informacije”, kazali su iz Faktografa.

Oni su dodali da je zato kod izvještavanja o ratnim zbivanjima uvijek važno transparentno navesti izvor svih iznesenih tvrdnji i ništa ne uzimati “zdravo za gotovo”.

Iz Faktografa su kazali da su dominantni dezinformirajućih narativi koji se šire našim govornim područjem: invazija Rusije na Ukrajinu pravda se optužbama za nacizam, za proizvodnju biološko, hemijsko i nuklearnog oružja; ukrajinskog predsjednika diskreditira se optužbama za veličanje nacizma, bijeg iz zemlje.

Dodali su da se negiraju posljedice ruske invazije na Ukrajinu širenjem dezinformacija o tome da nema civilnih žrtava rata, da su na snimcima stradanja statisti.

Iz Faktografa su govoreći o proukrajinskim dezinformacijama, kao najznačajniji primjer naveli neutemeljenu tvrdnju o tzv. Duhu Kijeva, ukrajinskom vojnom pilotu koji je navodno oborio više ruskih vojnih aviona.

“Kako smo utvrdili, snimak koja se dijelio na društvenim mrežama kao dokaz pobjede, zapravo prikazuje videoigru”, rekli su iz Faktografa.

Oni su kazali da ta činjenica nije spriječila ukrajinsko Ministarstvo obrane da taj snimak objavi na svom profilu na Tviteru.

Hrvatski mediji o ratu u Ukrajini, kako su rekli iz Faktografa, uglavnom izvještavaju pozivajući se na inostrane izvore, i to prvenstveno na medije iz zemalja tzv. Zapada.

“Mnogi mediji otvoreno izražavaju podršku Ukrajini. Iako se i tzv. srednjestrujaškim medijima dogodi da objave informacije koje nijesu tačne, glavnina dezinformacija širi se putem društvenih mreža i rubnih medija”, kazali su oni.

Iz Faktografa su kazali da su netačne informacije posebno bile vidljive u prvih 48 sati rata.

“Ali bilježimo i neke nedavne primjere – više hrvatskih medija prenijelo je netačnu tvrdnju britanskih tabloida da je Rusija bila prisiljena iz mirovine izvući pretilog generala kako bi ga poslala u rat u Ukrajini”, kazali su oni.

Iz Faktografa su kazali da je u središtu digitalnog rata aplikacija Telegram.

“Moguće je otvarati i takozvane kanale koji omogućavaju jednosmjernu komunikaciju prema pretplatnicima. Međutim, zbog nedostatka moderacije sadržaja, Telegram je postao centralno mjesto za širenje dezinformacija i propagande o ratu u Ukrajini”, kazali su iz Faktografa.

Novinar N1 Petar Gajić kazao je da su srpski mediji potpuno podijeljeni kada je riječ o izvještavanju o situaciji u Ukrajini.

“Ili su proruski ili prozapadni. Kritičko promišljanje, traženje druge strane i distanciranje od izvora informacija prava su rijetkost”, rekao je Gajić .

Prema njegovim riječima, ruski uticaj je veliki, posebno na portale koji su u velikom broju neselektivno prenosili informacije u korist Moskve.

“Pojavili su se i novi portali koji svoj uticaj šire preko društvenih mreža i koji su očigledno osmišljeni kao oruđa za rat koji je u toku”, dodao je on.

Gajić je rekao da je ruski uticaj, posebno na početku rata, bio vidljiv i u mejnstrim medijima.

“Čak i na javnom servisu gdje su prenošene izjave ruskih vojnih zvaničnika bez ograđivanja, te su u izvještajima reportera Radio televizije Srbije (RTS) korišćeni izrazi “specijalna vojna operacija”, “oslobođeni gradovi”, “denacifikacija””, rekao je Gajić dodajući da je vremenom RTS ublažio pristup.

Gajić je kazao da je prozapadnih medija vidljivo manje u Srbiji.

“Isto kao u u slučaju ruske propagande, takođe su se pojavili novi portali koji su na početku rata širili informacije da “Putin pada za 17 dana”, da “Rusija nema novca za mjesec dana rata” i slično”, naveo je on.

Utoliko je, kako je dodao Gajić, ozbiljnim medijima bilo teže da drže balans, da provere informacije da izbjegnu lažne vesti koje su se širile društvenim mrežama.

Govoreći o lažnim i netačnim informacijama, Gajić je rekao da u Srbiji postoji i televizija sa nacionalnom frekvencijom koja je svoj program podredila širenju lažnih vijesti u ime Rusije.

“Televizija Happy uvela je večernju emisiju Aktuelnosti u kojoj se otvoreno navija za Rusiju, u kojoj je čak moguće da voditeljka pita gosta: “Što Ukrajina lansira rakete na teritoriju Rusije, zar joj nije dosta rata na njenom tlu?”. Toliko o zlonamjernim informacijama”, kazao je Gajić.

Gajić je rekao da je N1 na početku rata reportere na licu mjesta i u Kijevu i u Moskvi.

“Ujedno smo imali još dvije ekipe na granicama Ukrajine koje su pokrivale priču o izbjeglicama. Ekipa iz Moskve je povučena poslije stupanja na snagu drakonskog zakona o stranim medijima. Ekipa iz Kijeva je premeštena u Lavov pošto je prestonica Ukrajine u martu bila pod opsadom”, kazao je urednik N1.

On je kazao da kako je rat odmicao, nije bilo moguće da sve vrijeme drže ekipe u Ukrajini, ali periodično naši reporteri odlaze i na granice i u samu Ukrajinu.

“Trudimo se da sve informacije provjerimo iz dva izvora i da se držimo pouzdanih agencija, bilo da su ruske, ukrajinske ili zapadne”, rekao je Gajić.

Govoreći o tome da li je rat u Ukrajini i način izvještavanja medija „ogolio“ i druge probleme sa kojim se novinari/mediji susrijeću, Gajić je kazao da su problemi sa kojima se novinari u Srbiji susrijeću odavno ogoljeni.

“To su pritisak vlasti, nepostojanje pravne države, kampanje u provladinim medijima koje se vode protiv onih koji ne podržavaju matricu serviranu od strane vlasti”, kazao je on.

Rat u Ukrajini je, kako je dodao, samo je zbunio provladine medije koji su navikli da o Rusiji pišu u superlativima.

“A ispostavilo se da su Vlada i predsjednik Aleksandar Vučić ipak zauzeli malo odmjereniji u udaljeniji stav prema Kremlju, iako se još nijesu sasvim opredijelili na čiju će stranu”, kazao je Gajić.

Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS

Najčitanije

U Nikšiću 15 poslodavaca ima više od 100 zaposlenih

Nikšić, (MINA-BUSINESS) - U Nikšiću, nekadašnjem industrijskom gigantu, sada postoji 15 poslodavaca koji imaju...