Podgorica, (MINA) – U Crnoj Gori je, u posljednjih godinu i po, procesuiran samo jedan predmet ratnog zločina, i ne može se zaključiti da država pojačano suzbija njihovu nekažnjivost, kazala je izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA), Tea Gorjan Prelević.
Ona je, na okruglom stolu Primjena Strategije za istraživanje ratnih zločina u Crnoj Gori, koji je organizovala HRA, rekla da je procesuiranje i kažnjavanje ratnih zločina uslov za uspostavljanje vladavine prava i moralni dug prema žrtvama.
Gorjanc Prelević je kazala da Ujedinjene nacije i Evropska unija (EU) u kontinuitetu, najmanje deceniju, upozoravaju Crnu Goru na obavezu da istražuje i kažnjava ratne zločine u skladu sa međunarodnim pravom.
Ona je podsjetila da privremena mjerila za pregovore sa EU, u poglavlju 23, od Crne Gore zahtijevaju da djelotvorno demonstrira kapacitet državnih organa za nezavisno rješavanje slučajeva ratnih zločina, u skladu sa međunarodnim prvom i praksom Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju.
Gorjan Prelević je rekla da je, da bi se to mjerilo ispunilo, nekadašnji vrhovni državni tužilac (VDT) Ivica Stanković u maju 2015. propisao Strategiju za istraživanje ratnih zločina.
„U njoj je navedeno da ratni zločini ne smiju biti nekažnjeni, da se borba protiv njihove nekažnjivosti mora pojačati efikasnijim istraživanjem, gonjenjem, suđenjem i kažnjavanjem u skladu sa međunarodnim standardima“, kazala je Gorjanc Prelević.
Kako je navela, prethodni izvještaj o primjeni Strategije, koji je HRA objavila u junu 2021. godine, pokazuje da borba protiv nekažnjivosti za prvih šest godina primjene Strategije nije pojačana, i da je bio procesuiran samo jedan predmet.
Gorjanc Prelević je rekla da je, u posljednjih godinu i po, procesuiran, takođe, samo jedan predmet, koji je Crnoj Gori ustupila Bosna i Hercegovina.
Taj slučaj je, kako je kazala, pred sudom.
„Sudeći po tome što nije bilo drugih optuženja i pokretanja istrage na inicijativu crnogorskog tužilaštva, ne može se još zaključiti da država ispunjava privremeno mjerilo i pojačano suzbija nekažnjivost ratnih zločina“, ocijenila je Gorjanc Prelević.
Ona je kazala da nije pokazan proaktivan pristup kakav se očekivao.
„Nije pokrenut nijedan postupak primjenom krivično-pravnih instituta, komandne odgovornosti, saučesništva, podstrekavanja i pomaganja, uprkos kontinuiranim upozorenjima Evropske komisije tokom devet godina“, rekla je ona.
Gorjanc Prelević je navela da se na kraju prošle godine sedam predmeta nalazilo u fazi izviđaja.
Ona je kazala da u posljednjih godinu i po nije poboljšano komuniciranje Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) sa javnošću o radu na predmetima ratnih zločina.
„Ali bar je obaveza periodičnog izvještavanja VDT-a od SDT-a doslijedno poštovana za razliku od prethodnog perioda, i pokazana je otvorenost za saradnju sa nevladinin organizacija“, istakla je Gorjanc Prelević.
Prema njenim riječima, nije primijenjena preporuka HRA od prije godinu i po da se za primjenu Strategije propišu rokovi.
Gorjanc Prelebić je kazala da u HRA smatraju da bi, iako Crna Gora od 2019. godine nema VDT-a, v.d. VDT-a trebalo da predvidi bar neke rokove.
Ona je dodala da predlažu da i Tužilački savjet nadzire primjenu Strategije.
Gorjanc Prelević je naglasila da je SDT u prošloj godini pokrenulo više izuzetno zahtjevnih predmeta koji se tiču korupcije i organizovanog kriminala.
„Ali upozoravamo da se ne smije izgubiti iz vida obaveza djelotvornog procesuiranja ratnih zločina“, dodala je Gorjanc Prelević.
V.d. VDT-a Maja Jovanović rekla je da im je izvještaj o primjeni Strategije za ratne zločine pomogao da unutar državnotužilačke organizacije sagledaju u kojim su segmentima mogli da doprinesu boljoj primjeni važeće Strategije.
“Cijenim što ste u izvještaju konstatovali i činjenicu da je nadležno SDT, sa postojećim ograničenim kapacitetima, u prethodnom periodu pokrenulo više izuzetno zahtjevnih slučajeva korupcije i organizovanog kriminala”, rekla je Jovanović.
Ona je istakla da su u Tužilaštvu svjesni da ne smiju izgubiti iz vida obavezu procesuiranja ratnih zločina, koje zahtijeva i proaktivno djelovanje.
Jovanović je kazala da je neophodno da Tužilaštvo učini sve što može kako bi pravda ipak bila ostvarena i vidljiva.
“Vjerujem da je primjena preporuka iz izvještaja HRA važna, kako za svaku instituciju pojedinačno, tako i za društvo u Crnoj Gori”, rekla je Jovanović.
Ona je istakla da je putpuno saglasna sa preporukom Skupštini da bez odlaganja izabere VDT-a u punom mandatu.
Jovanović je ocijenila da bi se samo na taj način omogućio dugoročan i nesmetan rad državnotužilačke organizacije kada je u pitanju privođenje pravdi učinilaca svih krivičnog djela, a samim tim i kvalitetnija primjena Strategije za istraživanje ratnih zločina.
Prema njenim riječima, ukoliko do izbora VDT u punom mandatu u Skupštini ne dođe u najkraćem roku, jedna od obaveza ostaje za narednog v.d., a to je revidiranje postojeće strategije.
“Saglasna sam i sa preporukom da bi, osim VDT, detaljni nadzor nad postupanjem SDT u odnosu na Strategiju trebalo, najmanje jednom godišnje, da obavlja i Tužilački savjet”, rekla je Jovanović i dodala da vjeruje da se to može staviti brzo na dnevni red.
Kako je kazala, u izvještaju su navedene konkretne preporuke i za druge institucije.
“Nadam se da će ih sve one ozbiljno razmotriti i primijeniti u mjeri mogućeg, kako bismo svi zajedno, kroz rezultate rada pokazali da nam je zaista stalo da učinimo sve što je do nas da se ratni zločini rasvijetle i učinioci ovih teških krivičnih djela privedu pravdi”, rekla je Jovanović.
Ona je apelovala na poslanike da donesu odluku koja bi doprinijela nastavku započetih aktivnosti u državnom tužilaštvu, kao i revidiranju strategije za istraživanje ratnih zločina do koje bi došlo na osnovu analize postupanja SDT-a u predmetima ratnih zločina.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
