Podgorica, (MINA) – Crnoj Gori i regionu nikad nije bila potrebnija pomoć zapadnih partnera u borbi protiv retrogradnih ideologija i politika koje su direktne prijetnja evropskim vrijednostima, ocijenila je predsjednica Upravnog odbora Atlantskog saveza, Milica Pejanović Đurišić.
Ona je, na konferenciji Atlantskog saveza, „Ruska agresija na Ukrajinu: uticaj i refleksija na Zapadni Balkan“, kazala da zabrinjava aktuelna institucionalna blokada u Crnoj Gori, sa visokim stepenom društvene polarizacije.
„Jasno je da je Moskva preko svojih lokalnih i regionalnih proksija u velikoj mjeri doprinijela takvom ambijentu“, rekla je Pejanović Đurišić.
Ona smatra da su slabe i politizovane institucije, nedovoljna vladavina prava i hronični problemi sa kriminalom i korupcijom suštinski razlozi zbog kojih je takav maligni uticaj mogao naići na plodno tlo u Crnoj Gori i regionu.
„Pomoć i podrška Crnoj Gori i regionu od zapadnih partnera nikada nije bila potrebnija u borbi protiv retrogradnih ideologija i politika koje su direktne prijetnja evroatlantskim i evropskim vrijednostima“, istakla je Pejanović Đurišić.
Ona je kazala da već 293 dana traje agresija Rusije na Ukrajinu i da su zahtjevi Moskve za reviziju evropskog bezbjednosnog poretka dobili izraz kroz agresiju na Ukrajinu i najozbiljniji sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata.
„Trenutno smo svi svjedoci najtežih zločina u Ukrajini, koji izazivaju veliku zabrinutost međunarodne zajednice“, rekla je Pejanović Đurišić.
Kako je kazala, diplomatski pokušaji nijesu ispunili očekivanja, a politika i kultura mira suočavaju se sa izazovima prevazilaženja rivaliteta karakterističnih za doba Hladnog rata.
Pejanović Đurišić je naglasila da je ruska invazija kao direktnu posljedicu imala iseljeničku, energetsku i krizu u snabdijevanju hranom.
Ona je kazala da je potrebno jedinstvo u naporima da se, pod pokroviteljstvom Ujedinjenih nacija, dođe do modaliteta za formiranje tribunala koji će biti fokusiran isključivo na zločine agresije na Ukrajinu, kako bi se odgovorni priveli pravdi.
„Bilo kakve naznake neodlučnosti u zalaganjima za pravdu predstavljaće ozbiljnu i nenadoknadivu štetu“, dodala je Pejanović Đurišić.
Ona je navela da se sve prepoznate negativne posljedice rata u Ukrajini snažno reflektuju i na Zapadni Balkan, koji se ponovo pokazao kao pogodno tlo za širenje ruskog uticaja.
„Aktiviranjem svojih regionalnih proksija koji djeluju kroz političku, vjersku i medijsku sferu, nastoje se destabilizovati zemlje regiona i udaljiti od evroatlantskog i evropskog puta“, rekla je Pejanović Đurišić.
Ona je navela da pojačani angažman Evropske unije (EU), koja je značajnu podršku pružila Ukrajini, ali se i ponovo fokusirala na druge djelove Evrope poput Zapadnog Balkana, predstavlja ohrabrenje.
Kako je kazala, to je potvrdio i Samit u Tirani.
Pejanović Đurišić je dodala da posebno ohrabruje i revitalizacija Berlinskog procesa.
Ona je rekla da će Atlantski savez nastaviti da osvjetljava i doprinosi razumijevanju svih elemenata kada su u pitanju pojave i dešavanja koja utiču na karakter Crne Gore i evropski put.
„U tome, kao i do sada, računamo na podršku naših međunarodnih partnera“, dodala je Pejanović Đurišić.
Direktor Fondacije Konrad Adenauer, Jakov Devčić, kazao je da se konferencija održava u pravom trenutku, nekoliko dana poslije Samita u Tirani, ali i u trenutku kada se ulazi u novu fazu rata u Ukrajini.
Devčić je istakao da se kao posljedicama ruske agresije, osim brutalnog uništavanja društva, svjedoči krizi velikih razmjera.
„Svjedočimo krizi u snabijevanju hranom, ali i nezapamćenoj energetskoj krizi“, rekao je Devčić.
Kako je naveo, Zapadni Balkan se ponovo pokazao kao pogodno tlo za širenje ruskog uticaja.
Devčić je ocijenio da Rusija nije uspjela da učini sve što je htjela, niti će uspjeti.
„Nije uspjela da slomi ukrajinsku nacionalnu ideju, svjedočimo stvaranju jedne nove nacionalne ideje u Ukrajini. Kroz rat, Rusija je pomogla NATO-u da nađu neku novu ulogu u novoj globalnoj igri“, naveo je Devčić.
On smatra da su svi brzo vidjeli i da, bez saradnje na nivou EU niko, ne može sam da se suočava sa, na primjer, energetskom krizom.
Prema riječima Devčića, od 24. februara se svjedoči sukobu dvije koncepcije, demokratije i autoritarizma, i potpuno različitih sistema vrijednosti.
„Mi kao fondacija smo ubijeđeni da će Rusija na kraju rata biti gubitnik“, naveo je Devčić.
On je rekao da EU mora da poveća prisustvo na Zapadnom Balkanu, a to znači da mora jasnije i direktnije da uspostavlja zajedničke interese.
„U srednjem i dugom roku, jače prisustvo EU znači da mi vidimo koje vrste konkretnih i brzih mogućnosti integracije možemo zajedno da dostignemo“, pojasnio je Devčić.
On je kazao da su različite zemlje imale različite reakcije na izbijanje rata, ali da je važan dijalog.
„Moramo razumjeti istorijski i politički kontekst u državama. Zbog toga je veoma važno što se danas sastajemo na regionalnoj konferenciji, i što imamo predstavnike iz skoro svih zemalja Zapadnog Balkana“, dodao je Devčić.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
