fbpx
34.7 C
Podgorica
August 7, 2022.
NaslovnicaCrna GoraOd 13. septembra vjerovatno blokada Ustavnog suda

Od 13. septembra vjerovatno blokada Ustavnog suda

Podgorica, (MINA) – Skupština nije realizovala prioritet u vezi izbora sudija Ustavnog suda, pa će vjerovatno nakon 13. septembra nastupiti potpuna blokada rada tog suda, upozorili su iz Građanske alijanse (GA).

Programski direktor GA, Milan Radović, kazao je da je, zbog nerješavanja tog pitanja, broj sudija Ustavnog suda od ukupno predviđenih sedam, u ovom trenutku četiri.

Kako je kazao, jedan od njih 13. septembra ispunjava uslove za starosnu penziju, čime neće postojati kvorum za rad i odlučivanje.

“Podsjećamo da je članom 39 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore predviđeno da Ustavni sud odlučuje o pitanjima iz svoje nadležnosti na sjednici svih sudija, kao i na sjednici vijeća sastavljenog od troje sudija kada odlučuje o ustavnoj žalbi”, naveo je Radović.

Radović je istakao da je Poslovnikom Ustavnog suda definisano da se na sjednicama odlučuje o ustavno-sudskim predmetima i o predmetima po ustavnoj žalbi ukoliko na sjednici vijeća nije donijeta jednoglasna odluka.

“Iz prethodno navedenoga možemo vidjeti da je rad Ustavnog suda u kojem se nalazi troje sudija ograničen, a i za ono što mogu da rade neophodno je da njihove odluke budu jednoglasne”, objasnio je Radović.

On je podsjetio da je, nakon što na prethodnoj sjednici Ustavnog odbora nije došlo do izbora makar jednog kandidata za sudiju Ustavnog suda, Odbor u ponedjeljak objavio novi poziv za izbor četiri sudije.

Kako je kazao, rok za prijavljivanje kandidata je 30 dana od raspisivanja Javnog poziva, dok će lista prijavljenih kandidata biti objavljena na internet stranici Skupštine i dostupna javnosti najmanje deset dana od objavljivanja kako propisuje Zakon o Ustavnom sudu.

“Tako imamo svega 12 dana od završetka roka za prijavljivanje kandidata do totalne blokade Ustavnog suda”, istakao je Radović.

Prema riječima Radovića, sasvim je jasno da Ustavni odbor ne može do 13. septembra završiti svoj posao.

Radović je dodao da je tako ako se uzme da od 1. septembra treba proći nekoliko dana da se sačekaju eventualne dostave putem pošte, i da se sazove sjednica Ustavnog odbora na kojoj bi se formirala komisija koja bi utvrdila validnost kandidatura i dostavila konačnu listu koju bi na ponovljenoj sjednici Ustavnog odbora trebalo da potvrdi i zakaže javna saslušanja.

Kako je dodao, kontrolna saslušanja bi se obavila najvjerovatnije u terminima od tri-četiri dana, a nakon toga se ponovo sazive sjednica na kojoj bi se glasalo o kandidatima.

“Još manje je vjerovatno da će Parlament izglasati jednog ili više sudija Ustavnog suda do tog roka”, naglasio je Radović.

On je istakao da više nije samo problem koji se javno saopštava i najviše diskutuje da će u izbornim sporovima izostati odluke Ustavnog suda, što je uslov za legalne i legitimne izbore, već problem nastaje što blokadom te institucije nije moguće okončati preko 250 predmeta u kojima se raspravlja o ustavnosti zakona i drugih opštih pravnih akata.

“U preko tri hiljade podnijetih žalbi čiji će se broj samo povećavati usled blokade suda, može dovesti da Evropski sud za ljudska prava, iako je Ustavom Crne Gore, propisana utavnu žalbu proglasi kao nedjelotvorno pravno sredstvo”, rekao je Radović.

To bi, kako je ocijenio, bio izuzetno težak udarac za zaštitu ljudskih prava i slodoba i Crnu Goru bi vratilo najmanje 20 godina unazad kada je u pitanju isntitucionalna i sudska zaštita ljudskih prava i sloboda.

“To pokazuje koliko je bio neodgovoran i nepromišljen čin da se na upravo na završenoj sjednici ne izglasa makar jedan sudija ustavnog suda, čime bi se izbjegla ova situacija koja neminovno kao što vidimo, vodi blokadi ustavnog suda a na koji period tek treba vidjeti”, kazao je Radović.

On smatra da su političke elite na primjeru Ustavnog suda pokazale veliku nepromišljenost i umjesto da su se dosadašnji registrovani problemi rješavali i jačali kapaciteti Ustavnog suda kao što su da i bez te situacije, kada je sud radio u punom kapacitetu prosječno vrijeme donošenja odluka je bilo tri godine što je neprihvatljivo.

“Pa su i rok za donošenje odluka od 18 mjeseci same sudije ukinuli što je sa aspekta Evropskog suda za ljudska orava opet neprihvatljivo”, dodao je Radović.

Radović je naveo da je takav scenario apsolutno u suprotnosti sa proklamovanom EU agendum.

“Zato se otvoreno postavlja pitanje ko je i zašto srušio deblokirajući paket kada je u pitanju Ustavni sud i Sudski savjet, koji je trebalo da dovede da Crna Gora dobije 15. oktobra pozitivno mišljenje Evropske komisije”, zaključio je Radović.

Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS

Najčitanije