Podgorica, (MINA) – Crnogorski novinari treba stalno da usavršavaju vještine provjere informacija, navodi se u priručniku „Informacijski poremećaj u medijskom izvještavanju“.
Priručnik su na konferenciji za novinare predstavili članovi Tehničke radne grupe za samoregulaciju, koji su izradili tu publikaciju.
Zamjenik šefa Misije OEBS-a u Crnoj Gori Đovani Gabasi rekao je da je Tehnička radna grupa počela sa radom 2017. godine i da je bila katalizator saradnje između medijskih kuća.
„Misija je posvećena snaženju samoregulatornih mehanizama u Crnoj Gori“, poručio je Gabasi.
Kako je kazao, mediji su ključ za odgovarajuće izvještavanje.
Gabasi je rekao da će ove godine započeti rad na kodeksu etike crnogorskih novinara.
Glavni i odgovorni urednik Vijesti Mihailo Jovović kazao je da je priručnik za one koji hoće da tragaju za istinom.
On je naveo da je pitanje za svaki mediji i novinara da li će se baviti raskrinkavanjem dezinformacija, misinformacja i malinformacija.
Jovović je rekao da je problem koji postoji među crnogorskim novinarima to da se vrlo često nekritički prenose vijesti sa društvenih mreža.
„I to je jedan od problema na koji su navikli i ljudi iz javnog života, uključujući političare koji sada pišu na X-u i Fejsbuku“, dodao je Jovović.
On je kazao da je jedna od opštih preporuka da novinar treba stalno da usavršava vještnine provjere infromacija.
„Novinar treba uvijek da provjeri i utvrdi autentičnost i kredibilitet izvora prije nego što provjeri informaciju. Da bi to znao mora da usavrši te vještine provjere“, rekao je Jovović.
Kako je rekao, u preporukama su sadržane i adrese na kojima novinari mogu da se obuče i koriste alate.
Jovović je kazao da, ako novinari odluke da se bave raskrinkavanjem dezinfromacija, uvijek treba da idu ka fakt čekerima, kako bi vidjeli da li se neki od fakt čekera već pozabavio tom temom.
On je ukazao da, kada je riječ o provjeri informacija sa društvenih mreža, platforme ukidaju sva svoja pravila koja su imali za provjeru informacija.
Prema riječima Jovovića, potrebno je stalno usavršavanje, a ključna stvar je pridržavanje etičkih standarda.
„Treba promovisati medijsku pismenost kod publike“, dodao je Jovović.
On je rekao da se jedna od preporuka odnosi i na to kako prepoznati dezinformacije, misinformacije i malinfromacije.
„U dijelu prepoznavanja dezinformacija, misinformacija i malinformacija, uglavnom stvari se odnose na provjeru činjenica“, rekao je Jovović.
On je istakao da uvijek treba provjeriti da li je neko greškom prenio pogrešnu informaciju, a u slučaju dezinforamcija bitno je da se utvrdi namjera plasiranja tih informacija.
Jovović je kazao da je jedna od preporuka i u dijelu donošenja odluke da li razobličavati misinformacije, dezinformacije i malinformacije i da li rezultat toga objavljivati.
Kako je rekao, preporuka novinarima je i da provjere da li je to što bi objavili utuživo ili ne.
Jovović smatra da je priručnik veoma koristan i da su preporuke jer vrlo praktične i korisne.
Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović kazao je da je danas predstavljen priručnik o dezinformacijama i tome kako bi novinari i mediji trebalo da se nose sa dezinformacijama.
„Mislim da je ovo prvi dokument kod nas ove vrste“, naveo je Vujović.
On je istakao da se generalno dezinformacije doživljavaju kao negativna pojava, ali da se posljednjeg vikenda sa nekih visokih političkih adresa moglo čuti da „dezinforamcije nijesu tako loše“.
Dekanica Pravnog fakulteta Aneta Spaić rekla je da je digitalizacija medijskog sektora na globalnom nivou značila da je dezinformacija, kao alatka propagande, sve više u upotrebi, zbog interneta.
„Dezinformacija je karakteristika neprofesionalnih medija. To je rezultat alternativnih medijskih prostora, koji na taj način bivaju dio svakodnevnice i u priličnom smislu nas kontiminiraju“, dodala je Spaić.
Ona je objasnila da se u prvim segmentima priručnika debatuje o samom terminu, gdje se koristi naziv „informacijski poremećaj“, jer je to terminologija etablirana od Savjeta Evropa, koji smatra da lažna vijest nije ugodan naziv.
„U prvim stranicima govorimo da dezinforamciju možemo definisati kroz definiciju koja je data u Aktu o suzbijanju dezifnormacija na internetu“, rekla je Spaić.
Kako je rekla, prema toj definiciji, dezinforamcije su sadržaji koji se plasiraju i šire sa najmernom da se proizvede ekonomska šteta ili da se izazove poremećaj u društvu.
Ombudsman Dana Ilija Jovićević rekao je da svakodnevni razvoj informacionih tehnologija pomalo utiče da se zanemari etički kodeks, ali je njegov značaj još veći u današnjem digitalnom okruženju.
„Obrađena profesionalna informacija je najsigurnija zaštita u sprečavanju informacionog poremećaja i njegovih pojava“, kazao je Jovićević.
On je objasnio da postoje tri podjele i to na misinformacije, dezinformacije i malinformacije.
Jovićević je rekao da su svi kodeksi u reigonu, osim kodeksa Srbije, zastarjeli i nijesu dovoljno ispratili promjene.
Kako je rekao, ove godine se radi, u organizaciji OEBS-a, na doradi crnogorskog kodeksa.
Jovićević je ocijenio da se kodeksi mogu svesti na tri oblasti i to odbrana slobode izražavanja, autonomija novinara i zaštita čovjekovog integriteta i ličnosti.
„Ali ono što ostaje kao prva i osnovna obaveza novinarstva je istina, a o njoj nije uvijek lako izvještavati, nije dovoljno uvijek vidjeti dvije strane, nekad je potrebno vidjeti i treću“, dodao je Jovović.
Kako je kazao, treba voditi računa da se izvještava uvijek u interesu javnosti i odvajati interes od interesovanja javnosti.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
