Podgorica, (MINA) – Oduzimanje imovine stečene kriminalom biće u fokusu rada Državnog tužilaštva ove godine, kazao je vrhovni državni tužilac Milorad Marković i istakao da je svim tuzilaštvima izdao obavezujuće uputstvo za sprovođenje finansijskih istraga, u cilju djelotvornog i jednoobraznog postupanja.
Marković je to rekao na otvaranju regionalne konferencije „Oduzimanje imovinske koristi stečene krivičnim djelima – primjena nacionalnih i međunarodnih standarda i sudske prakse“.
On je naveo da je izlišno naglašavati koji je značaj oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću u borbi protiv kriminala i u kojoj mjeri to treba da angažuje institucije.
Marković je objasnio da oduzimanje imovinske koristi ima dvije dimenzije, nacionalnu i međunarodnu, koje su međusobno isprepletane i povezane.
Kako je naveo, potreban je funkcionalan i efikasan normativni okvir, ljudski resursi i kapaciteti, kao i zajednički interes naspram partikularnih.
„Koliko budemo dobri na nacionalnom nivou i spremni da zajednički radimo na identifikaciji i oduzimanju imovinske koristi, koliko pravovremeno budemo razmjenjivali informacije kroz uspostavljene mehanizme i procedure komunikacije, možemo očekivati rezultate na ovom polju“, rekao je Marković.
On je istakao da se značajan dio nelegalno stečene imovine nalazi na teritoriji drugih država, sa namjerom da se njeno porijeklo sakrije i onemogući državnim organima da ih identifikuje.
„Ovo je godina u kojoj će u fokusu rada Državnog tužilaštva Crne Gore upravo biti oduzimanje imovinske koristi i očekivanja su da, osim Specijalnog, viša i osnovna državna tužilaštva daju značajne rezultate na tom polju“, rekao je Marković.
On je saopštio da je, u cilju djelotvornog i jednoobraznog postupanja, svim državnim tužilaštvima izdao obavezujuće uputstvo za sprovođenje finansijskih istraga.
Marković je naglasio da je uputstvo dio niza aktivnosti koje su usmjerene na proaktivniji pristup Državnog tužilaštva u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije na svim nivoima.
„Uputstvom se tužioci obavezuju da u cilju sveobuhvatnog utvrđivanja stvarnog porijekla, vrijednosti i strukture imovine, prihoda i troškova života okrivljenog, tokom finansijske istrage prikupe podatke i dokaze koji ukazuju na obim, iznos, vrstu, stvarnu vrijednost imovine okrivljenog, pravnog prethodnika, sljedbenika, člana porodice ili trećeg lica“, objasnio je Marković.
Kako je rekao, svjesni su da finansijske istrage, naročito one složene i transnacionalne, zahtijevaju visoko specijalizovanu ekspertizu.
Zato, prema riječima Markovića, smatraju da je ključna investicija u ljudske resurse koji će moći da odgovore na izazove takvih istraga.
On je naveo da je u direktnoj komunikaciji sa rukovodiocima ukazano da je neophodno da se aktima o organizaciji i sistematizaciji prepoznaju radna mjesta ekperata finansijske struke, što je već od ranije urađeno u Specijalnom državnom tužilaštvu, a skorije i od viših tužilaštava u Podgorici i Bijelom Polju.
Marković je istakao da rade na specijalizaciji, stručnoj i organizacionoj.
„Planirane su izmjene Zakona o specijalnom tužilaštvu, kroz koje želimo da iniciramo i stvaranje uslova za specijalizaciju u organizacioinom smislu – odjeljenja za finansijske istrage, pranja novca i finansiranje terorizma u SDT-u“, rekao je Marković.
On je ocijenio da je nužno unapređenje zakonodavnog okvira kojim će se postupak oduzimanja imovinske koristi dalje uskladiti sa EU akijem, ali i omogućiti efikasnije procedure za trajno oduzimanje te imovine.
Marković je naglasio da sada tih efikasnih procedura nema, usljed nedovoljne efikasnosti krivičnog pravosuđa, odnosno uslova pravosnažnosti krivičnog postupka.
„Posebno je značajno stvoriti i normativne pretpostavke za diobu oduzete imovinske koristi, ali i kvalitetnije urediti upravljanje oduzetom imovinom, njenu ponovnu upotrebu u socijalne svrhe i za jačanje kapaciteta državnih organa za brobu protiv najtežih oblika kriminaliteta“, kazao je Marković.
Britanska ambasadorka u Crnoj Gori Don Meken rekla je da se oduzimanjem imovine stečene kriminalom uništava sistem kriminalnih grupa.
„Oduzimanje imovine je način da spriječimo buduće kriminalne aktivnosti“, istakla je Meken.
Kako je rekla, Ujedinjeno Kraljevstvo (UK) je pokazalo da je praćenje novca ključno u borbi protiv organizovanog kriminala.
„Kriminal ne staje na grinici, pa ni borba protiv kriminala ne smije biti ograničena, zato te napore podržavamo regionalno“, navela je Meken.
Ona je istakla da policija, tužilaštvo i sudovi moraju bliskije sarađivati.
„Ako države Zapadnog Balkana rade zajedno kriminalne grupe će imati manje prostora za utaju novca i da izbjegnu pravdu“, naglasila je Meken.
Ona je poručila da UK nudi svoja iskustva.
Meken je rekla da u UK postoje zakoni koji regulišu i kako se nelegalno stečena imovina može oduzeti.
„Imamo Zakon o porijeklu imovine i uređen sistem, da se sumnjiva imovina može zamrznuti da bi se spriječilo njeno skrivanje ili prebacivanje u druge države“, dodala je Meken.
Kako je navela, Crna Gora već radi na tim pitanjima, ali može dodatno poboljšati sistem, kako bi oduzimanje imovine bilo još brže i efikasnije.
Meken je naglasila da je važno da građani vide korist od oduzete imovine.
„U Britaniji se dio tog novca koristi za obrazovanje, borbu protiv droge i pomoć žrtvama kriminala“, navela je Meken.
Direktorica Programa za Zapadni Balkan u AIRE centru, Biljana Brajtvajt, istakla je da je veliki razoran efekat korupcije i organizovanog kriminala na društvenu koheziju i povjerenje građana u sistem.
Kako je rekla, posao koji rade tužioci daje sistemima šansu da se to povjerenje povrati.
„Zato je vrlo važno razgovarati o svim koracima, od toga koliko je danas kompleksno voditi finansijske istrage, jer se kriminal služi vrlo kompleksnim sredstvima, naši sistemi nemaju dovoljno resursa i kapacitete“, rekla je Brajtvajt.
Ona je navela da će danas na konferenciji razgovarati o tome dokle se stiglo i šta treba uraditi u zakonodavnom smislu i u praksi.
„Razgovaraćemo i o oduzimanju i dijeljenju imovine, to je od suštnskog značaja – da građani vide da se kriminal ne isplati, da im je jasno kako se taj novac vraća u sistem“, istakla je Brajtvajt.
Kako je rekla, to su stvari bez kojih se ne može očekivati povjerenje građana.
„Te stvari su usko povezano, ako građanin osjeća da ga sistem vara onda će on tražiti način da vara sistem i mi smo sad u tom začaranom krugu iz koga kao društvo moramo izaći, zarad neke prosperitetnije budućnosti“, navela je Brajtvajt.
Ona je naglasila da saradnja među pravosudnim institucijama od ključnog značaja, jer saradnja među kriminalnim grupama sjajno funcioniše.
„Sinoć sam razgovaralo sa tužiocem iz Slovačke o saradnji krininalnih grupa iz latinske Amerike i regiona i trebaju nam stručnjaci kao što je on da nam pomognu da pravosudne institucije među regionima sarađuju bar podjednako efikasno da bismo se izborili sa ovakvim izazovima i problemima“, zaključila je Brajtvajt.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
