fbpx
NaslovnicaCrna GoraDruštvoJelušić: Crnogorski građani bolje informisani o energetskoj efikasnosti

Jelušić: Crnogorski građani bolje informisani o energetskoj efikasnosti

Podgorica, (MINA) – Crnogorski građani mnogo su bolje informisani o energetskoj efikasnosti, ali usljed nepovoljne ekonomske situacije ostaju pri starim navikama, poručila je poslanica Građanskog pokreta URA i članica Zelene poslaničke grupe Božena Jelušić.

Jelušić je, povodom 5. marta, Svjetskog dana energetske efikasnosti, rekla da je prije desetak godina iskoristila beskamatni kredit za energetski efikasno grijanje i adaptaciju kuće, pa da i zbog toga mora reći da rezultata svakako ima, ali da oni nijesu dovoljni.

Jelušić je agenciji MINA kazala da su građani bolje informisani pa se pri gradnji kuća i kupovini uređaja mnogo više vodi računa o dugoročnoj štednji energije.

“Međutim, siromaštvo onemogućava građane da investiraju u opremanje domova i obnovu uređaja, pa većina i dalje ostaje pri starim navikama”, rekla je Jelušić.

Kako je kazala, ona vidi sličan problem i kada je riječ o donošenju odluka na državnom nivou, a sve je to, prema njenim riječima, suštinski povezano sa konceptom održivog razvoja u cjelini.

Jelušić je podsjetila da je prva faza Programa energetste efikasnosti počela 2012. godine, a da je 2015. Crna Gora dobila zajam od Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IRBD) za nastavak realizacije druge faze koja se odnosi na javne zgrade.

Ona je podsjetila da je opremljeno više škola i medicinskih ustanova, kao i da je 2020. godine Ministarstvo kapitalnih investicija finalizovalo realizaciju treće faze programa „Energetski efikasan dom“.

Kako je istakla, problematično je što Crna Gora uporno ne donosi Strategiju razvoja, čiji bi stožer bila Zelena agenda kao ključni pokretač tranzicije ka modernim, karbonski neutralnim ekonomijama.

Prema riječima Jelušić, te ekonomije su otporne na klimatske promjene i efikasno iskorišćavaju resurse za potencijal kružne cirkularne ekonomije.

“Uzmimo nasumično neki primjer, recimo rijeku Bistricu, i lako ćemo shvatiti na kojem su nivou i svijest građana i odlučnost države”, dodala je Jelušić.

Crnogorska ekonomija je, prema njenim riječima, odveć hirovita i prilagođena kratkoročnim investitorskim željama.

“Nikada nije ni zaživio mehanizam “zagađivač plaća”, a proizvodnja hrane, za koju je Crna Gora više nego sposobna, ne razvija neophodne strategije upravljanja otapadnim materijama i kontrolom zagađenja”, rekla je Jelušić.

Ona je navela da je aktuelna i debata vezana za izgradnu hidroelektrane na Komarnici.

“Imam snažan osjećaj da se iza svega ipak krije investicioni „inžejering pristanka“, s obzirom da danas već postoji alternativa potapanju kanjona u solarnoj i vjetroenergiji”, istakla je Jeulušić.

Upitana na kom nivou je energetska efikasnost u prvoj ekološkoj državi u Evropi, Jelušić je kazala da se ona svakako unaprjeđuje, ali ne željenim intenzitetom.

Kako je rekla, dugoročni zeleni i socio-ekonomski oporavak i konkurentnost regiona podrazumijeva zelenu i digitalnu tranziciju i poštovanje klimatskih ciljeva.

“A mi smo najčešće žrtve hirovitih investicija i nedovoljno razmotrenih planova”, dodala je Jelušić.

Ona je poručila da Crna Gora ima sreću da u budućnosti može izbjeći tri velike krize – krizu hrane, vode i energije.

“Imamo izuzetan potencijal sunca i vjetra, značajan hidropotencijal i lako je da dosegnemo postavljene standarde održivog razvoja”, istakla je Jelušić.

Ona je navela da Zelena agenda nikada ne važi samo na teritoriji jedne zemlje, jer je zagađenje zajedničko i niko neće u svojoj blizini tolerisati zagađivače.

“Zbog toga bi, recimo, bolje bilo da se usmjerimo na traženje brze i za građane optimalne zamjene za Termoelektranu u Pljevljima, nova radna mjesta zaposlenih i supstituciju te energije iz jeftinijih obnovljivih izvora”, rekla je ona.

Zapadni Balkan, prema riječima Jelušić, predviđa veliki investicioni paket.

Ona je precizirala da je riječ o skoro 30 milijardi EUR za narednih sedam godina, dodajući da se paket sastoji od devet milijardi EUR u obliku grantova i 20 milijardi EUR u investicijama, zahvaljujući novom Garantnom instrumentu za Zapadni Balkan.

“Zato bi bilo dobro da se više radi na regionalnoj saradnji i da se odlučnije sprovedu ekonomske i socijalne reforme i ojača vladavina prava”, navela je Jelušić.

Upitana da li smatra da se na dnevno-političkoj agendi u Crnoj Gori našlo dovoljno prostora za temu energetske efikasnosti, ona je odgovorila da je “dnevno-politička agenda u državi više crna nego zelena”.

“Duboko polarizovano društvo izniklo na „razvalinama“ višedecenijski nesmjenjive vlasti, zahtijeva svakako i više izbornih ciklusa i mnogo ozbiljnije donosioce političkih odluka”, istakla je Jelušić.

Ona je kazala da u Programu GP URA, ekološki stub predstavlja jednu od pet okosnica razvoja.

Ona je ocijenila da je ta okosnica razvoja u potpunosti usklađena sa Agendom za Zapadni Balkan, pa i sa onim dijelom koji se odnosi na inovacije, istraživanje, obrazovanje, kulturu, mlade i sport.

“Nažalost, umjesto da se usmjerimo u tom pravcu, dodatno smo destruirali već ozbiljno načeti obrazovni sistem, a „profili“ naših učenika na društvenim mrežama sve više svjedoče o nacionalnim podjelama i obiluju primjerima govora mržnje”, rekla je Jelušić.

Ona je poručila da je takozvana zelena agenda prije svega neophodna u društvenoj i vaspitnoj sferi zajednice.

Upitana da li je, u okviru Zelene poslaničke grupe, došlo do legislativnih rješenja ili primjera dobrih praksi na kojima će se raditi u narednom periodu, ona je odgovorila da je taj rad na samom početku.

Prema riječima Jelušić, i prije i nakon izbora 2020, bilo je dosta entuzijazma, pa i ideja za regionalnu saradnju.

“Imam osjećaj da su prilike za drugačiji i efikasniji iskorak ipak propuštene. Ako uzmemo u obzir da je u protekloj godini Skupština u dva navrata po više od dva i po mjeseca bila van zasijedanja i uopšte razmišljanja o onome „od čega se živi“, jasno je kako je lako propustiti priliku i usporiti važna rješenja”, rekla je Jelušić.

Ona je kazala da se nije došlo ni do Prostornog plana koji bi značio očuvanje i ekonomski efkasno korišćenje prostora, a nakazni zakoni, poput onog o Prostornom planiranju i izgradnji objekata su i dalje na snazi.

“Odnosno, umjesto tog zakona kao neprimjenjivog i dalje važe stara rješenja, a prostor Crne Gore nepovratno se destruira”, dodala je Jelušić.

Ona je navela da je dovoljno pogledati gradnju kvartova bez ventilacije, svjetlosti sunca, javnih sadržaja i odgovarajuće komunikacije.

“Da ni ne pominjem arhitektonski najjeftinija rješenja od stakla, metala i betona, koji ruže ambijentalne vrijednosti Crne Gore”, rekla je Jelušić.

Ona je, upitana da li u Skupstini bilo primjera dobre prakse vezano za legislativu u toj oblasti, kazala da možda nije dovoljno obaviještena o prošlim sazivima.

“Smatram, ipak, da je i dalje sve ostalo na deklarativnim načelima, ako izuzmemo nastojanja da bar zgrade učinimo energetski efikasnim i da digitalizacijom smanjimo trošenje fizičkih resursa”, poručila je Jelušić.

Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS

Najčitanije

Duguju za poreze i doprinose 52,3 miliona

Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Opštine, njihova javna preduzeća i ustanove, ukupno za poreze i doprinose...