Podgorica, (MINA) – Namjera Vlade da zbog terminoloških izmjena naziva i sitnih podešavanja djelokruga rada samostalnih organa uprave smijeni njihov kompletan rukovodni kadar nema utemeljenja u pravnom okviru i suprotna je svim standardima dobrog upravljanja, ocijenili su iz Instituta alternativa (IA).
Milena Muk iz IA kazala je da kozmetičke izmjene Uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave ne bi trebalo da budu osnov za prestanak mandata rukovodilaca uprava za šume, za kadrove i javnih radova što, kako je navela, jeste namjera Vlade.
Ona je istakla da je zaštita direktora uprava i visokog rukovodnog kadra od neprimjerenih političkih uticaja jedan od osnovnih principa dobre uprave, koji se naročito prati u procesu pristupanja Evropskoj uniji (EU).
„Zbog toga je, kako smo nedavno podsjetili, fluktuacija starješina i rukovodilaca na nivou 55 odsto od njihovog ukupnog broja tokom prvih šest mjeseci prethodne Vlade posebno notirana od Evropske komisije, kao pokazatelj neprimjerene politizacije“, kaže se u saopštenju.
Muk je rekla da je aktuelna Vlada otpočela mandat ponavljanjem starih obrazaca, “koristeći profesionalne pozicije koje svi plaćamo, kao udio u raspodjeli političkog plijena”.
„Naročito zabrinjava činjenica da je predsjednik Vlade (Dritan Abazović) na sjednici tvrdio da postoje opstrukcije u pojedinim upravama, koje se neće tolerisati, istovremeno pojašnjavajući da neće da govori o imenima i prezimenima“, kaže se u saopštenju.
Abazović je, kako je navela Muk, takođe pozvao da se zakonom o Vladi propiše da se u svakom momentu može smijeniti direktor uprave koji ne radi svoj posao.
Ona je podsjetila da je Zakonom o državnim službenicima i namještenicima, koji obuhvata direktore uprava i visoki rukovodni kadar, propisano da u teže povrede službene dužnosti spada odbijanje izvršavanja naloga ili radnog zadatka, zloupotreba položaja ili prekoračenje ovlašćenja u službi.
Muk je dodala da u teže povrede službene dužnosti spadaju i svako propuštanje ili radnja koja onemogućava građanina ili pravno lice u ostvarivanju prava koja im po zakonu pripadaju i neopravdano izostajanje sa posla tri radna dana uzastopno.
Resorni ministri, kako je kazala, imaju pravo da pokrenu disciplinske postupke protiv onih starješina za koje se sumnja da su izvršili te i druge propisane povrede službene dužnosti.
Muk je dodala da starješine i visoki rukovodni kadar, čiji rad bi trebalo da se ocjenjuje dva puta godišnje, ostaju bez posla ako dobiju dva puta uzastopno ocjenu „ne zadovoljava“.
Ona je rekla da ti mehanizmi u zakonskom okviru postoje upravo da bi se rukovodioci, koji su po slovu zakona službenici, a ne politički postavljene ličnosti, zaštitili od arbitrarnih smjena i maglovitih nagađanja o navodnim opstrukcijama.
„Primjena tih mehanizama se prati u okviru redovnih monitoring izvještaja o stanju principa javne uprave u zemljama proširenja, a zapošljavanje rukovodilaca zasnovano na zaslugama je i posebno važno mjerilo u okviru Poglavlja 23“, kaže se u saopštenju.
Kako je navela Muk, utvrđivanje pojedinačne profesionalne odgovornosti kroz redovnu procjenu učinka je neophodno, dakle upravo kroz konkretna imena i prezimena.
Prema njenim riječima, u uslovima u kojima procjenu učinka mijenjaju nepoznavanje pravnog okvira i relativizacija principa dobre uprave, može se govoriti o novim-starim praksama politizacije i korišćenja reorganizacija radi smjene nepodobnog kadra.
„Te prakse opisali smo u publikaciji „Crnogorska uprava: Organigram haosa“, kada smo ukazali da umjesto da služe kao mehanizam za strateško prilagođavanje uprave novim poslovima i ulogama organa, česte reorganizacije služe, između ostalog, i kao potencijalna alatka za politizaciju uprave i degradaciju funkcionera i službenika”, kaže se u saopštenju.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
