Podgorica, (MINA) – Crna Gora se i ove godine nalazi na trećem mjestu u regionu po Indeksu bezbjednosti novinara, ali sa znatno nižom ocjenom u odnosu na prošlu godinu, pokazao je izvještaj Sindikata medija.
Bojana Laković Konatar iz Sindikata medija rekla je da se Crna Gora ponovo nalazi na trećem mjestu iza Sjeverne Makedonije čiji je indeks 3,95 i Hrvatske sa indeksom 3,73.
“Naša ocjena u odnosu na prethodnu godinu je znatno niža, sa 3,59 na 3,40 na što je uticao povećan napad na novinare u prošloj godini”, navela je Laković Konatar na predstavljanju Izvještaja „Indeks bezbjednosti novinara Zapadnog Balkana“.
Ona je kazala da, kada je Crna Gora u oblasti pravnog i organizacionog okruženja, 2020. godine imala ocjenu 3,71 a ove 3,65.
“Ovdje je došlo do pada jer je od novinara traženo da otkriju izvor informacija. Dekriminalizacija klevete nije uticala na smanjenje tužbi zbog naknade štete za narušavanje prava ličnosti, kojih i dalje ima mnogo”, rekla je Laković Konatar.
Kako je dodala, ekonomski položaj zaposlenih u medijima gori je iz godine u godinu, dok su podaci o broju zaposlenih i daljie tajna.
Laković Konatar je saopštila da je u oblasti “prevencije”, odnosno preventivnih mjera koje se u državi pokreću tokom godine, Crna Gora zabilježila napredak u indeksu sa 3,75 na 3,80.
“Stanje u ovoj dimenziji promijenilo se na bolje prvenstveno zbog usvajanja Krivičnog zakonika koji predviđa stože kazne za napadače na novinare i druge medijske radnike”, rekla je Laković Konatar.
Ona je navela da policija i dalje nema posebne timove za rješavanje slučajeva napada na novinare, kao i da su novinarke tokom prošle godine bile izložene većim pritiscima.
“Kada su u pitanju javne osude i postupanja državnih organa i zvaničnika u slučajevima napada na novinare sve je i dalje na deklarativnom nivou. Novinari su na konferencijama za medije bili javno prozivani i kritikovani, zbog uređivačke poltike medija u kojima rade”, kazala je Laković Konatar.
Ona je istakla da je proces saradnje prije svega policije i tužilaštva u istrazi napada na novinare, jedina oblast u kojoj nije bilo promjena pa je ocjena ostala 3,41.
“Ostvaren je izvjestan napredak u pogledu organizacije i kapaciteta nadležnih institucija. Istrage su i dalje spore i dugotrajne i nema napretka u pogledu efikasnosti. Ozbilniji slučajevi napada na novinare i imovinu medija i dalje ostaju neriješeni”, rekla je Laković Konatar.
Ona je rekla da je ocjena koja se odnosi na stvarnu bezbjednost novinara, 2020. godine bila 3,58 dok je prošle godine pala na 3,2.
Kako je dodala, ta je oblast očekivano najgore ocijenjena u prošloj godini kada je zabilježen veliki porast u broju slučajeva u svim kategorijama.
“Novinarima se prijeti i zastrašuju se i na radnom zadatku i u virtuelnom svijetu, a sve češće se prijeti novinarkama. Za medijske radnike posebno je rizično izvještavanje sa javnih okupljanja”, rekla je Laković Konatar.
Ona je rekla da je najveći broj registrovanih prijetnji odnosio na novinare iz Javnog servisa.
“U odnosu na prethodnu godinu, udvostručen je broj prijetnji po život i fizičku bezbjednost novinara. Ispostavilo se da se iz godine u godinu ponavljaju imena novinara koji dobijaju ovakve prijetnje, što je posebno opasno”, kazala je Laković Konatar.
Ambasadorka Češke u Crnoj Gori Janina Hrebičkova rekla je da sloboda medija ostaje dugoročni prioritet, ne samo češke spoljne politike već i jedan od najvećih prioriteta predsjedavanja te države Evropskoj komisiji.
Ona je podsjetila na preporuku Savjeta Evrope da se u državama Zapadnog Balkana kriminalizuje negiranje ratnih zločina počinjenih devedesetih godina.
Prema riječima Hrebičkove, adekvatna istraga i procesuiranje počinilaca zločina protiv medijskih sloboda, treba da ide ruku po ruku sa pozitivnim obavezama države da promoviše bezbjedno okruženje medijima, civilnim aktivistima i braniteljima ljudskih prava.
Vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija Neđeljko Rudović kazao je da su slobodni i nezavinsni mediji stubovi razvoja svakog demokratskog društva na kojima počiva demokratija, naročito Crne Gore, kao kandidata za članstvo u EU.
“Suvišeno je reći zašto je potrebno da imamo kontrolisanu vlast a ne kontrolisane medije”, poručio je Rudović.
Prema riječima Rudovića, specifičnost za Crnu Goru je to što su etablirani mediji uspjeli da se nametnu kao glavni izvor informacija, što je važno jer se ne primjećuje da se govor mržnje i dezinformacija širi preko takvih medija.
“Crna Gora ima snage da izgradi ambijent za profesionalno, odgovorno i slobodno novinarstvo”, poručio je Rudović.
Češka istraživačka novinarka Verona Divišova ukazala je na značaj podsticanja jakih demokratskih vrijednosti.
Vrijednosti, kako je dodala,nijesu samo riječi, već se mogu implementirati u praski.
“Tu je i potreba za vladavinom prava, adekvatnim zakonskim okvirom, čuvanje i promovisanje demokratskih vrijednosti, obezbjeđivanje sloboda medija i nezavisnosti medija, zaštita zdravog medijskog prostora, ali i podsticanje kvaliteta u medijskim standardima”, rekla je, između ostalog, Divišova.
Predsjednik Sindikata medija Crne Gore Radomir Kračković kazao je da novinari često jedini promovišu zahtjeve i interese brojnih društvenih ili margnalizovanih grupa dok se, s druge strane, njihova prava svakodnevno ugoržavaju.
On je rekao da se u protekle dvije godine povećao broj napada, prijetnji ugrožavanja sigurnosti i ometanja novinara i medijskih radnika na radnim zadacima dodajući da je, po podacima Sinditkata, takvih slučajeva bilo skoro 50.
Kako je naveo, ti napadi nijesu bili drastični kao u prošlosti , ali da zabrinjava rast onlajn prijetnji i zastrašivanja.
“Indeks bezbjednosti novinara pokazuje da novinari, kao branioci ljudskih prava, i dalje ostaju na vjetrometini napada predstavnika vlasti ali i ekstremnih pojedinaca ili grupa”, rekao je Kračković.
Kračković je kazao da je po pitanju dnevnica od 80 odsto za rad nedjeljom, došlo do kompromisa.
“Danas bi Vlada trebalo da usvoji predlog Opšteg kolektivnog ugovora. Kompromis se ogleda u tome da će isplata uvećanih dnevnica za zaposlene u medijima biti odgođena za šest mjeseci”, rekao je Kračković.
On je kazao da i u slučaju da ne dođe do dogovora oko Granskog kolektivnog ugovora, zaposlenima u medijima će za šest mjeseci takođe početi uvećanje dnevnica za rad nedjeljom od 80 odsto.
Savjetnica direktora Radio Televizije Crne Gore (RTCG) Aleksandra Sekulić Vojvodić saopštila je da su javni servisi ključni za proces demokratizacije zemalja koje teže integraciji u EU.
“Da bi se obezbijedila puna nezavisnost javnog servisa potrebno je u kontinuitetu osigurati njegovu institucionalnu i finansijsku autonomiju”, navela je Sekulić Vojvodić.
Kako je dodala, preduslov održivog javnog servisa je i regulisanje medijskog tržišta na način da se prepouzna položaj RTCG-a kao jedinog medija sa nacionalnom frekvencijom u vlasništvu države.
“Stoga je važno preispitati kriterijume za dobijanje nacionalne frekvencije i broj emitera koji mogu koristiti ovaj ograničeni resurs”, rekla je Sekulić Vojvodić.
Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović saopštio je da 20 godina traju napori da se u Crnoj Gori uspostavi efikasna samoregulacija.
“U prethodnih 20 godina nijesmo uspjeli da je stvorimo najviše zbog toga što mediji nijesu pokazali volju da pristupe zajedničkom tijelu. Mediji su uvijek pa i danas birali da budu prije svega politčki instrumenti, nego instrumenti koji će objektivno i profesionalno izvještavati građanima”, rekao je Vujović.
Savjetnica za ljudska prava u sistemu Ujedinjenih nacija (UN) u Crnoj Gori Anjet Lanting rekla je da u Crnoj Gori, ali i globalno, postoje problemi pristrasnog izvještavanja, narativa koji dijele građane i govor mržnje.
Kako je saopštila, u EU i UN-u postoje dobri standardi i internacionalna tijela
“Imamo dobre standarde. EU i UN , zajedno sa internacionalnim organizacijama u Crnoj Gori, traže načine da nadgledaju, implementiraju te standarde. Potrebno je puno posla i UN je voljan da u tome nastavi sa Vama”, poručila je Lanting.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
