fbpx
NaslovnicaCrna GoraCrna Gora godinama među deset država u kojima je najizraženiji problem gojaznosti

Crna Gora godinama među deset država u kojima je najizraženiji problem gojaznosti

Podgorica, (MINA) – U Crnoj Gori prisutan je problem sa prekomjernom težinom i gojaznošću, a da bi se spriječilo rano obolijevanje i umiranje koje je povezano sa tom hroničnom bolešću ključna je prevencija, ocijenio je doktor Instituta za javno zdravlje (IJZ) Borko Bajić.

Da je situacija alarmanta pokazuju i podaci iz mjerenja Svjetske zdravstvene organizacije, u kojima Crna Gora učestvuje od 2015. godine, a pokazuju da je konstantno među prvi deset evropskih država koje imaju naizraženiji problem sa predgojaznošću i gojaznošću. U ovim standardizovanim mjerenjima učestvuju djeca uzrasta sedam i osam godina.

Bajić je kazao da su prekomjerna težina i gojaznost prisutni svuda, a ne samo u Crnoj Gori, navodeći da je u pitanju hronična bolest koja, ako joj se odmah ne pristupi, ima tendenciju da progredira.

“Projekcije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i ostalih veoma važnih faktora su da ćemo, ako se ne preduzmu vrlo brzo neke mjere u svakoj državi pojedinačno, imati zaista veliki problem u smislu ranog oboljevanja i umiranja koje se može spriječiti”, rekao je Bajić u intervjuu Roditelji pitaju, koji realizuju udruženje Roditelji i agencija MINA.

Prema riječima Bajića, to će stvoriti veliki pritisak i opterećenje zdravstvenog sistema, koji više neće moći da izdrži toliki broj stanja povezanih sa prekomjernom težinom i gojaznošću.

Navodi da je apsolutno tačno kada se kaže da se uložen jedan dolar ili euro u prevenciju vraća desetostruko.

On je istakao da, prema podacima SZO, oko dvije milijarde ljudi u svijetu ima prekomjernu težinu, a oko 700 milijona je gojazno.

Bajić je naglasio da se te cifre iz godinu u godinu povećavaju.

Kako je kazao, većina ljudi nije svjesna da je pandemija gojaznosti puno ozbiljnija pandemija od koronavirusa.

“Gojaznost je prepoznata kao hronična bolest i kao nešto na čemu trebamo da radimo i da preduzmemo ozbiljne mjere”, istakao je Bajić.

On je kazao da su djeca i odrasli izloženi različitim oblicima reklamiranja visoko prerađene hrane koja je bogata uljene hidratima, mastima, proteinima, a koja je dostupna svima i jeftina je.

Bajić je naglasio da su ljudi izloženi i velikom broju informacija, da imaju manjak sna i fizičke aktivnosti, ali i da postoje genetske predispozicije za gojaznost koje nijesu odlučujuće.

“Nažalost, ti trendovi nijesu zaobišli Crnog Goru, ta vesternizacija kako se zove popularno ili taj način ishrane”, rekao je Bajić.

On je kazao da se IJZ 2015. godine priključio mjerenjima SZO koja su standardizovana u evropskom regionu.

“Prvi put kad smo učestvovali učestvovala je 36 država i po mjerenjima djece uzrasta sedam i osam godina, mi smo bili četvrti-peti po predgojaznosti i gojaznosti”, kazao je Bajić.

Kako je rekao, Crna Gora je u mjerenjima konstatno među prvi deset država, što govori o tome da država ima problem sa predgojaznošću i gojaznošću.

Bajić je upozorio da više od polovine djece koja su u tom uzrastu predgojazna ili gojazna imaju tendenciju da budu gojazna i kasnije u životu, a to povlači sa sobom rizik od srčanih bolesti, bolesti pluća, dijabetesa.

Prema njegovim riječima, zdravstveno obrazovanje i vaspitanje crnogorskog stanovništva je veoma nisko i ljudi ne traže naučne pokazatelje i dokaze, nego se najčešće zadovolje informacijama koje površno dobiju preko interneta.

Bajić je kazao da je inicijativa za uvođenje školske užine, koju je prije nekoliko godina pokrenula SSŠ “Sergej Stanić”, a u kojoj je učestvovao i IJZ, bila odličan primjer kako se i u školama, u kojima nema organizovane ishrane, može obezbiejditi makar jedan obrok za početak.

“Nažalost, naišli smo na prevelika očekivanja kod jednog broja roditelja, koji su, pretraživajući vjerovatno internet i iskustva iz nekih razvijenih zemalja, očekivali da će djeca dobijati ne znam šta za taj jedan obrok”, rekao je Bajić.

On je naglasio da je ta užina bila važna za djecu najviše u sociološkom smislu, da zajedno imaju priliku da pojedu jedan obrok u školi, koji je bio zadovoljavajućih karakteristika.

Bajić je istakao da u Crnoj Gori mora mnogo da se radi na promociji nekih potvrđenih naučnih činjenica i dokaza i svakako na uvođenju obroka u škole.

On je, govoreći o fizičkoj aktivnosti, rekao da djeca u Crnoj Gori imaju predispozicije za bavljenje sportom u svim uzrastima.

Međutim, kako je dodao, u vremenu kad je najintezivniji psihomotorni razvoj u osnovnoj školi, od prvog do petog razreda, mnoga djeca nemaju kvalitetno strukturirane časove fizičkog vaspitanja i zbog prebukiranosti škola i nedovoljno uslova, nastava iz tog predmeta često postoji samo na papiru.

Bajić je istakao da su preporuke SZO za djecu tog uzrasta da treba da imaju najmanje sat poluintenzivne ili intenzivne aktivnosti svakoga dana.

“Znači, to je nešto što je potrebno da razvijemo osnovne psihomotorne vještine, da se taj ciklus odnosa naših mišića, malog mozga, ruku i nogu razvija na pravi način”, rekao je Bajić.

Kako je rekao, ako toga nema, vrlo brzo će dolaziti do problema u pedijatrijskoj službi, gdje će se javljati veliki broj djece s različitim deformitetima.

Bajić je istakao da, kada se govori o gojaznosti, ima smisla potencirati i raditi na promociji i intenziviranju fizičke aktivnosti u svim uzrastima.

Prema njegovim riječima, to je polje veliko za unapređenje, sa obrazovnim ustanovama, a i ukupno sa roditeljima, da se dodatno jača svijest o važnosti fizičke aktivnosti.

“Mora da se ozbiljno revidira postojeća situacija i da se intenzivira prvo to što je propisano. Znači, taj fond časova u osnovnoj školi da se ispoštuje, a onda da vidimo ima li prostora, i ako ima, da se definitivno povećava u svijetlu svega ovoga što sam ranije pominjao, prevencije gojaznost i brojnih bolesti”, kazao je Bajić.

On je kazao da se zdravlje stanovništva često stavlja u kontekst da će stanovništvo biti bolje samim tim što će ekonomska situacija biti bolja i da su na agendi uvijek neke teme koje nijesu vezane konkretno za zdravlje, nego za neke druge bitne stvari.

Bajić je kazao da se od donosioca odluka nada da će doći do toga da se gradovi više prilagode djeci.

“Ne treba nam toliko visokih zgrada, ne treba nam toliko betona, ne treba nam toliko gustog saobraćaja kroz regije gdje živi većina stanovništva”, rekao je Bajić i dodao da su potrebni parkovi, staze za šetanje i da dijete slobodno vrijeme provede baveći se fizičkom aktivnošću.

On je, govoreći o WASH istraživanju, kazao da je IJZ, sa UNICEF-om, ostalim partnerima i ministarstvima prosvjete i zdravlja, obišao 242 obrazovne ustanove i 20-ak područnih jedinica.

Kako je dodao, imajući u vidu da mi imamo oko 200 područnih jedinica i da je mreža školskih objekata najveća mreža koja postoji u državi, dobili su samo jedan dio slike iz ustanova koje pohađa veći broj učenika.

“Itekako imamo područne jedinice koje nemaju obezbijeđenu vodu za piće”, upozorio je Bajić.

On je naveo da su škole i preškolske ustanove, koje se nalaze u gradskim i urbanim sredinama, a povezane su na sistem javnog vodnosnadbijevanja, u znatno boljoj poziciji.

Bajić je rekao da pojedine škole nemaju uslova, ni interesovanja, da same prerađuju vodu za piće u svojim objektima.

“Šta treba raditi? Da se obezbijede vodoizvorišta, da se obezbijede čitav sistem i da se svakom djetetu koje pohađa obrazovnu ustanovu omogući da može da konzumira vode za piće tamo gdje jeste”, naglasio je Bajić.

On je dodao da, nažalost, učenici u školama i gradovima gdje postoji dobra voda za piće izbjegavaju da je koriste, većinom zato što se česme nalaze u toaletima i povezuju miris ili čistoću toaleta sa kvalitetom vode za piće.

“I to je jedna od aktivnosti na kojima želimo da radimo. I neke početne korake smo preduzeli sa Ministarstvom prosvjete, da se u nekih 15 škola doniraju česme vanjske, da se postave u dvorištima, da bi ta voda za piće koja je kvalitetna se promovisala, da bi je mogli više koristiti”, naveo je Bajić.

Kako je rekao, cilj je da promovišu tamo gdje je voda za piće kvalitetna, da je đaci koriste, da ne nose od kuće ili da ne kupuju vodu ili sok.

Govoreći o higijeni u obrazovnim ustanovama, Bajić je rekao da su primijetili da radnice koje rade na higijeni u školama nijesu obučene i da to ne rade na standardizovani način.

On je naglasio da se sredstva za održavanje higijene u ustanovama ne nabavljaju i ne planiraju dovoljno.

“Planiraju se u skopu ukupnog budžeta škole i tu se javlja problem što nekako uvijek nedostaje novca za dovoljne količine sredstava za održavanje higijene, toaletni papir, sapun”, rekao je Bajić i dodao da pojedine škole imaju dosta izazova što se tiče higijene, naročito u centralnom regionu i na primorju.

On je kazao da se mora posvetiti više pažnje tome, navodeći da planiraju da naprave jednu standardnu operativnu proceduru za čišćenje škola.

Intervju Roditelji pitaju udruženje Roditelji sprovodi u partnerstvu sa agencijom MINA. Riječ je o dijelu projekta koji se realizuje u saradnji sa UNICEF-om, a uz podršku EU, a čiji je cilj uključivanje zajednice u stvaranje uslova za optimalan rast i razvoj djece u Crnoj Gori.

U toku ovog projekta sprovodi se više različitih tematskih aktivnosti koje će doprinijeti informisanju roditelja o važnim temama koje se odnose na rast i razvoj djece – ishrana, dojenje, imunizacija, značaj kontakta, igre i ograničavanja upotrebe tehnologija.

Jedna od aktivnosti je i Porodični karavan, koji svake subote obilazi crnogorske opštine u kojima se organizuje mini porodični događaj.

Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS

Najčitanije

sozina

Tunel Sozina opslužio 1,96 miliona vozila

Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Tunel Sozina je od početka godine opslužio 1,96 miliona vozila. Prema podacima...