Podgorica, (MINA) – Nasilni ekstremizam i radikalizam postali su legitiman način funkcionisanja u Crnoj Gori i borba protiv ovih pojava treba da ujedini, a ne da dijeli političare.
To je poručeno na konferenciji Nacionalna platforma za borbu protiv nasilnog ekstremizma, koju je organizovao Centar za demokratsku tranziciju (CDT) u saradnji sa Nacionalnim operativnim timom za borbu protiv nasilnog ekstremizma, terorizma, pranja novca i finansiranja terorizma, uz podršku Ambasade Holandije.
Izvršni direktor CDT-a, Dragan Koprivica je kazao da se ove godine platforma održava sa povećanim obimom radikalizacije ekstremizma i nasilja u crnogorskom društvu.
Koprivica je rekao da se obistinilo da je ekstremizam postao legitiman način funkcionisanja na crnogorskoj društvenoj sceni i legitiman put političke borbe za većinu političkih opcija u državi.
Prema njegovim riječima, te opcije kombinuju nacionalistički i vjerski ekstremizam, prave od njega sadržaj svojih politika, a aktiviraju ga kad god za to imaju političku potrebu.
“One se ujedno, tog ekstremizma javno gnušaju, osuđuju ga i apeluju na smanjenje podjela i spuštanje tenzija”, rekao je Koprivica.
Kako je kazao, nije rijetkost u Crnoj Gori, kad postoji potreba za tenzijama i osvarivanjem različitih političkih ciljeva, ekstremizmi i organizovani kriminal angažuju, pokrivajući ga nacionalnim interesima i patriotizmom.
Koprivica je rekao da su sve češća ispoljavanja vjerskog ekstremizma koji ima tijesnu saradnju sa političkim.
“Postoji opasnost da ovaj ekstremizam pređe u fundamentalizam, i to ne islamski što je obično prva asocijacija na ovaj pojam, već pravoslavni koji želi kontrolisati čitav društveni život, donositi odluke i biti veto igrač u našim procesima”, naveo je Koprivica.
On je ocijenio da taj manji broj fundamentalista kompromituje i sve one pravoslavce koji poštuju ustavnu odvojenost crkve i države i koji baštine toleranciju prema drugim vjerama, prema onima koji ne vjeruju, ali i svima koji drugačije politički misle.
“Brine nas slaba reakcija države – NOT želi da radi, ima dobrih pokušaja, ali nema pune političke volje, nema jedinstva u djelovanju vlasti”, rekao je Koprivica.
Koprivica je kazao da postoje ekstremističke struje unutar vlade, poslaničkih klubova, nema stvarnog dijaloga vlasti i opozicije o ključnim pitanjima, dijaloga vlasti i opozicije i dogovora za izlazak iz ove situacije.
Zbog toga je, kako je dodao, jako teško raditi i ostvarivati konkretne rezultate.
Koprivica je kazao da ih brine spirala ćutanja koju su ekstremisti vješto pokrenuli i da ćute najbolji i najprogresivniji u društvu, jer su zaplašeni različitim vrstama nasilja koje preživaljavaju svi koji se suprotstave ekstremizmu.
On je ocijenio da se crnogorsko društvo nalazi na rubu pameti.
Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović je rekao da će Vlada ulagati dodatne napore u suzbijanju svih vidova ekstremizma.
“Živimo u pretežno polarizovanom društvu, opterećenom manjkom demokratske tradicije, lošom političkom kulturom, u kojem se često zarad nečijih političkih interesa podstiču razne vrste esktremizma”, rekao je Abazović.
On je dodao da je odlučnost sektora bezbjednosti i svih službi i agencija da se kvalitetno odnose prema globalnim i lokalnim problemima.
Abazović je ocijenio da je put ka stvaranju pacifističkog društva težak i mora biti potkrijepljen ne samo naporima iz Crne Gore već i međunarodnom saradnjom.
On je istakao da su neki civilni aktivisti i organizacije prepoznavali negativne fenomene bolje nego što je to činila država i da je Crna Gora posvećena miru i demokratiji ali da mora da uloži dodatni napor i ojača institucije kako ovakvi globalni fenomeni ne bi uticali na kvalitet života građana.
Predstavnik Evropske komisije (EK), Olivije Onidi, rekao je da iza radikalnih pojedinaca ne stoji samo jedna religija i idelogija.
“Moramo gledati u sve ideologije i sve oblike radikalizacije. Moramo zbog stranih boraca biti fokusirani na islamizam i džihadizam, ali vidimo sve više da se druge idologije koriste kako bi se izazvale nasilna djela, od ekstremne ljevice do ekstremne desnice”, kazao je Onidi.
Onidi je rekao rad se mora pojačati, naročito u aspektu rehabilitacije.
“Moramo uložiti napor da se izbjegnu recidivi kod pojedinaca koji su osuđeni za teroristička djela, koji odrade kazne. Moramo pojačati napore da bolje razumijemo kako da ove pojedince opet integrišemo u društvo”, poručio je Onidi.
On je istakao da se moraju pojačati napori u detektovanju materijala na internetu koji vodi u radikalizaciju i ekstremizam i odgovori na njega.
Kako je rekao, Crna Gora je rano prepoznala potrebu da se bori protiv nasilnog ekstremizma i terorizma, da prepoznaje uzroke koji vode pojedince da počine djela terorizma i budu na putu nasilnog ekstremizma.
“Drago mi je da je NOT aktivan član evropske porodice sličnih tijela koja se bore protiv nasilnog ekstremizma”, kazao je Onidi.
Onidi je dodao da je platforma bila ključna u povezivanju drugih država regiona i uključivanju u evropsku mrežu kako bi se spriječili pojedinci da postanu nasilni ekstremisti.
Poslanik u Evoropskom parlamentu (EP) Vladimir Bilčik je rekao da borba protiv onih koji podrivaju demokratske institucije ne treba da dijeli političare, već da ih ujedini.
On je dodao da snaga institucija, uključujći borbu protiv korupcije, daje političarima i građanima moć da se bore protiv ovih prijetnji.
“Borba protiv ekstremizma ide ruku pod ruku sa ujedinjenjem društva, i gura dražavu na evropskom putu”, dodao je Bilčik.
Bilčik je rekao da institucije Evropske unije (EU) pokušavaju da pomognu što je više moguće.
“Šaljemo jasne poruke, direktne i otvorenu pomoć kroz saradnju u borbi protiv manipulativnih dezinformacija, onlajn i oflajn”, kazao je Bilčik.
Bilčik je ocijenio da je medijska scena u Crnoj Gori polarizovana.
“Crna Gora se suočava sa izazovom popravljanja kvaliteta, nezavisnosti i slobode novinara, što je ključno u suprotstavljanju ekstremizmu”, kazao je Bilčik.
On je istako da ekstremizam može biti problem u realnom vremenu.
“Što smo vidjeli nakon izbora u napadima u Pljevljima i pu porukama u Beranama i Nikšiću”, rekao je Bilčik.
Bilčik je naveo da je zabrinut zbog situacije na Balkanu.
“Raspravljamo i o našem doprinosu u borbi protiv mržnje i ekstremizma, onlajn i oflajn. Evropska budućnost, vrijednosti i institucije su najbolji odgovor za stvaranje otpornosti na ove pojave”, kazao je Bilčik.
Otpravnica poslova u holandskoj ambasadi, Ane-Sicke Brinks, istakla je rad aktuelne i bivše Vlade zbog uspostavljanja i sprovođenja platforme za borbu protiv nasilnog ekstremizma.
“Ovo zahtijeva timski rad različitih aktera, da pomognu da se smanje uzroci radikalizacije i nasilnog ekstremizma. I ovo su vrlo važne teme koje pogađaju sve naše zemlje koje se ne smiju ignorisati”, kazala je Brinks.
Brinks je navela da faktori koji vode individualce ka radikalizaciji i nasilju mogu biti različiti.
“I to može imati veze sa tim da su pod uticajem različitih ideologijia, ali i možda se ti pojedinci suočavaju sa socijalnom isključenošću i marginalizacijom”, rekla je Birnks.
Ona je kazala da su elementi koji mogu navesti pojedince da preispitaju društveni, nacionalni i etnički identitet rasizam, siromaštvo, nezaposlenost, manjak obrazovanja.
Prema njenim riječima, u svemu je bitan politički nivo.
“Velika je odgovornost na onima koji su na vlasti. Javne ličnosti imaju snagu uticaja na to što smatraju istinom, da utiču da se ljudi mobilišu”, zaključila je Brinks.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
