fbpx
16.9 C
Podgorica
September 26, 2022.
NaslovnicaCrna GoraDezinformacije veliki problem za demokratske procese

Dezinformacije veliki problem za demokratske procese

Podgorica, (MINA) – Narativi iz propagandističkih krugova Kremlja našli su put u Crnoj Gori kroz neke domaće i medije iz regiona, kazao je Milan Jovanović iz Digitalnog forenzičkog centra Atlantskog saveza i upozorio da dezinformacije predstavljaju veliki problem za demokratske procese.

Jovanović je u podkastu agencije MINA rekao da određeni mediji služe kao propagandna glasila Kremlja.

On je naveo da je Crna Gora postala „interesantna“ Rusiji 2015. i 2016. godine, a prelomne tačke su pozivnica za članstvo u NATO, izbori 2016. i samo članstvo u Sjevernoatlantskom savezu.

Tu se, kako je kazao Jovanović, svjedočilo velikom intenziviranju napora ruskih medija da u negativnom kontekstu izvještavaju ne samo o NATO, Zapadu, već i Crnoj Gori.

„Sjećam se priloga sa ruske državne televizije gdje su ljude koji govore ruski jezik, a iz Crne Gore su, predstavljali kao turiste, koji navodno za njihovu televiziju govore kako su ugroženi, kako su plaže prljave. Radilo se na diskreditaciji Crne Gore i njene turističke ponude“, dodao je Jovanović.

Prema njegovim riječima, to što u Crnoj Gori ne postoji registrovani zvanični ruski mediji, kao što je Russia Today (RT) ili Sputnjik, ne umanjuje domete i uticaj ruske medijske propagande.

„Gdje se za izvođenje radova koriste lokalni proksiji, u prvom planu IN4S i Borba, koji godinama u kontinuitetu predstavljaju RT i Sputnjik na domaćem jeziku i služe kao produžena ruka njihovog djelovanja“, kazao je Jovanović.

On je rekao da ne treba ići dalje od rata u Ukrajini i ukazao na informacije koje se plasiraju preko domaćih portala, a sinhronizovane su sa onim što je zvanični stav Moskve – da se rat ne naziva ratom ili invazijom, već specijalnom vojnom operacijom, da se tvrdi da Rusija pomaže Ukrajini da se oslobodi od nacizma.

„Dakle, svi oni narativi koji su gurani iz propagandističkih krugova Kremlja su našli svoj put u Crnoj Gori kroz domaće, ali i medije iz regiona, tabloide, koji su i te kako čitani među određenim ciljnim grupama u Crnoj Gori“, naveo je Jovanović.

On je dodao da se uglavnom propagira pozitivna slika Rusije, Rusija kao alternativa Zapadu i kritikovanje Zapada.

„Imamo podatke da je jedan od portala koji sam pominjao treći najčitaniji u Crnoj Gori. Ako imamo da takvo izvještavanje obiluje senzacionalizmom, dezinformacijama, lažnim vijestima, a treći je najčitaniji portal, onda mislim da smo u ozbiljnom problemu“, kazao je Jovanović.

Kako je rekao, uticaj Rusije u Crnoj Gori nije nov, iako se aktuelizovao posljednjih godina.

„Do prvih trvenja i otklona Crne Gore dolazi 2012. godine, kada je Crna Gora, odnosno Ministarstvo odbrane odbilo ruski zahtjev da Luka Bar posluži kao luka koju će Rusija moći da koristi za sidrenje, ali i reparaciju svojih brodova“, naveo je Jovanović.

On je kazao da je već tu poslata jasna poruka Rusiji da Crna Gora želi da se okrene Zapadu.

Kako je rekao Jovanović, kasnije je ta poruka postala mnogo jasnija, nakon što se Crna Gora solidarisala sa Evropskom unijom (EU) po pitanju istočne Ukrajine, i dobijanja pozivnice za članstvo u NATO.

„Dolazimo do članstva u NATO, gdje ruski uticaj ne samo da nije oslabio, već je njihovo prisustvo pojačano, kroz razne kanale“, naveo je Jovanović.
Prema njegovim riječima, Rusija je putem diskreditacije Crne Gore pokušala da diskredituje i sam NATO.

Jovanović je kazao da je teško kvantifikovati koliki je uticaj Rusije, ali da nije zanemarljiv, pogotovo nakon smjene vlasti 2020. godine kada su, kako je rekao, dominantno proruske struje činile izvršnu vlast i bile većina u parlamentu.

„Naravno ne treba zaboraviti ni veliki broj lojalista koji se kadrirao po dubini, i na taj način se radilo na potpunoj promjeni spoljnopolitičkog kursa Crne Gore“, dodao je Jovanović.

Prema njegovim riječima, ono što Rusija pokušava da uradi ne ispoljava se samo kroz rad političkih struktura, to je samo jedan kanal.

„Postoje i parapolitičke organizacije, nevladina udruženja, određeni mediji koji služe kao propagandna glasila Kremlja i na kraju imamo vjersku organizaciju Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC), koja je dominantno odredila ishod izbora 2020. godine, ali kasnije i sastav te vlade“, kazao je Jovanović.

On je rekao da potvrda uticaja SPC na širenje ruskog uticaja dolazi sa visoke adrese, iz Evropskog parlamenta, koji je 9. marta usvojio rezoluciju o stranim uplitanjima u demokratske procese.

U toj rezoluciji se, kako je naveo Jovanović, između ostalog, pominje i uloga SPC na širenje ruskog uticaja u regionu.

„Od svih tih kanala širenja ruskog uticaja, koje sam pominjao na početku, mislim da ne postoji jasniji i očigledniji od religijske komponente SPC“, kazao je Jovanović.

Prema njegovim riječima, politički inženjering SPC u Crnoj Gori nije samo rezultirao smjenom vlasti 2020. godine, već i formiranjem 42. vlade.

Govoreći o pojmu meke moći, koji je prvi put upotrijebio idejni tvorac teorije neoliberalizma Džozef Naj i definisao ga kao sposobnost da se dobije ono što se želi putem privlačnosti, a ne prisilom, Jovanović je kazao da taj koncept dobija potpuno nove obrise u ruskom spoljnopolitičkom djelovanju u odnosu na originalni.

„Zato što se u okviru brojnih publikacija i dokumenta spoljne politike, objavljenih za vrijeme prvog i drugog mandata Vladimira Putina, nastavljaju prakse svega onoga što je shvatano kao meka moć sovjetskih vremena, od korišćenja špijunaže, podmićivanja, miješanja u unutrašnje stvari drugih država nenasilnim putem, putem finansiranja navodno kulturnih projekata, otvaranjem medijskih kuća u interesantnim zemljama“, naveo je Jovanović.

On je dodao da su brojni analitičari, koji se bave istraživanjem Rusije na globalnom planu, saglasni da koncept meke moći u slučaju te države treba preimenovati i nazivaju ga „oštra moć“.

Zapadni Balkan, kako je kazao Jovanović, karakterišu brojne podjele i nerazjašnjena pitanja iz prošlosti, koja i danas opterećuju društva.

„Ono od čega se mi dan danas ne možemo osloboditi i odbraniti predstavlja jako dobar teren za širenje dezinforamcija, odnosno ostvarivanje geopolitičkih interesa raznih aktera. Ne mislim samo na Rusiju, postoji tu niz drugih aktera“, rekao je Jovanović.

On je naveo da Rusija svih ovih godina, kroz razne kanale djelovanja, pokušava da ometa i uspori evroatlanstske integracije država Zapadnog Balkana.

Jovanović je naglasio da Rusija želi da se pozicionira kao alternativa evroatlantskim integracijama, na političkom, bezbjednosnom i ekonomskom planu.

Ta država, kako je ocijenio, koristi nezadovoljstvo građana regiona sporim i otegnutim procesom evropskih integracija.

Jovanović smatra da će nivo uključenosti
Sjedinjenih Američkih Država i EU dominatno odrediti dalju dinamiku svega što se bude dešavalo u državama regiona.

On je upozorio da su dezinformacije posljednjih nekoliko godina na globalnom niovu postale veliki problem za brojne demokratske procese, u najširem smislu te riječi, pogotovo na društvenim mrežama, gdje je poznato kojom brzinom protiču informacije ili dezinformacije.

„To nužno donosi brojne polarizacije unutra društva i negdje vuče sa sobom pad povjerenja u medije, ali i porast mizoginog i govora mržnje u javnom prostoru. To smo opet svjedoci i ne treba ići dalje od Crne Gore“, kazao je Jovanović.

On je pojasnio da su kampanje dezinformacija, čiji je cilj uticaj na javno mnjenje, prije svega okrenute potrebama i predrasudama ciljane publike.

„Ako im se plasira ono što žele da čuju, jako je lako kreirati to javno mnjenje i usmjeriti ga na određeno djelovanje, na kraju krajeva usmjeriti ga na izborima, zaokruživanjem poželjnog kandidata ili poželjne opcije“, naveo je Jovanović.

On je kazao da se došlo u situaciju da se javno mnjenje koristi kao oruđe napada jedne države na drugu, posredstvom najčešće društvenih mreža, ali i tradicionalnih medija.

Govoreći o razvijenosti sistema zaštite od sajber napada, Jovanović je rekao da je u analizi uarđenoj za potrebe Strategije sajber sigurnosti u Crnoj Gori za period od ove do 2026. godine ukazano su najveće slabosti nedostatak stručnog kadra, novca za realizaciju strategije, opreme i svijesti o značaju sajber sigurnosti.

To, kako je naveo, dovoljno govori o poziciji Crne Gore, ali ni druge države regiona nijesu u boljoj poziciji.

„Ono što sve muči je nedostatak stručnog kadra, koji ide iz javnog u privatni sektor, u kojem su mnogo bolje plaćeni. Muči ih takođe nedostatak saradnje“, dodao je Jovanović.

On je poručio da je potrebna edukacija ljudi iz javnog sektora, ne neke napredne obuke, ali barem vezano za osnovne stvari, što je i predviđeno novom strategijom.

Jovanović je, govoreći o najnovijem sajber napadu na Crnu Goru, rekao da nadležne institucije, u saradnji sa privatnim sektorom, treba čim se situacija razriješi da rade na edukaciji i podizanju svijesti ne samo o medijskoj, već i digitalnoj pismenosti.

„To što koristimo Fejsbuk i druge društvene mreže i znamo da se dopisujemo, šaljemo slike jedni drugima, ne znači da znamo da ih koristimo“, dodao je Jovanović.

Kako je naveo, koji god akteri sprovodili koju god kampanju dezinformisanja, sa kojim god ciljem, njihovi načini djelovanja stalno evoluiraju.

„Ono što stagnira i ne pomjera se sa mrtve tačke jeste svijest ne samo građana o tom problemu, nego ključnih donosilaca odluka“, smatra Jovanović.

Prema njegovim riječima, to otvara put za kontinuirano uplitanje trećih strana.

„Čini mi se da se dešava da se donosioci odluka previše bave pitanjima od sekundarnog značaja, koja polarizuje društvo, a ne stvarima poput ovih o kojima govorimo“, naveo je Jovanović.

Kako je kazao, uplitanje trećih zemalja i dezinformacione kampanje mogu ne samo da uspore evropske integracije Crne Gore, već da potpuno preokrenu javno mnjenje na suprotnu stranu i preorijentišu Crnu Goru sa Zapada na Istok.

„Tada možemo doći u problem kao NATO članica“, naglasio je Jovanović.

On je poručio da je potrebno raditi na podizanju svijesti o tim problemima.

„Gdje ćemo kroz formalno obrazovanje i školski sistem moći da razgovaramo sa djecom od najranijeg uzrasta o tome zašto su opasne dezinformacije, govor mržnje i zašto je važno da to ne ispoljavamo na društvenim mrežama“, naveo je Jovanović.

Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS

Najčitanije