Podgorica, (MINA) – Krivično pravo je, u odnosu na maloljetnike, izgubilo preventivnu funkciju, a neke vaspitne mjere koje se izriču maloljetnim počiniocima krivičnih djela nijesu adekvatne, ocijenila je direktorica Centra za djecu i mlade Ljubović Nina Delević.
Ona je, na sjednici Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje koji je obavio konsultativno saslušanje na temu „Rizik, uzroci i posljedice vršnjačkog nasilja u Crnoj Gori“, kazala da je zabrinjava da počinilac nasilja postaje dominantan prema samoj žrtvi, ali nažalost i prema sistemu, jer sistem nema advekatan odgovor.
„Krivično pravo je u odnosu na maloljetnike izgubilo preventivnu funkciju, a sa druge strane država nema represivne mehanizme prema počiniocima krivičnih djela“, smatra Delević.
Ona je objasnila da kada kaže da je krivično pravo izgubilo preventivnu funkciju, misli na samu sankciju i svrhu kažnjavanja, koji bi počiniocima poslali jasnu i nedvosmislenu poruku da to što rade nije dozvoljeno i društveno prihvatljivo.
Delević je ukazala da se mlađem maloljetniku, od 14 do 16 godina, mogu izreći samo vaspitne mjere, a ne može sankcija zatvora.
„Da li mlađi maloljetnik može počiniti ozbiljno krivično djelo? Može, imamo primjere iz prakse, da su bili počinioci vrlo ozbiljnih krivičnih djela“, navela je Delević.
Ona je rekla da je u Crnoj Gori najmlađi počinilac
ubistva dijete od osam godina.
Po jedno ubistvo, kako je navela Delević, počinila su djeca od 12, 15 i 16 godina.
“Svima njima se nije mogla izreći kazna zavodskog tipa. Prema mom mišljenju, ono od čega treba krenuti je kaznena politika”, poručila je Delević.
Ona smatra da neke vaspitne mjere koje se izriču maloljetnicima nijesu adekvatne.
“Da li mi jednoj istoj osobi, višestrukom povratniku, možemo izreći za osam, deset krivičnih djela, osam ili deset puta mjeru pojačan nadzor od strane centra za socijalni rad”, upitala je Delević.
Ona je rekla da Kanada i Italija uzimaju granicu krivične odgovornosti od 12 godina.
Rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Podgorici Duško MIlanović kazao je da zabrinjava učestalost krivičnih dijela čiji su počinioci maloljetnici.
On je rekao da se dosta tih krivičnih dijela ne prijavi, i da to sve stvara probleme društvu u cjelini.
“Ova krivična djela ne mogu da odvojim od onih koja su uzročno-posljedično vezana sa vršnjačkim nasiljem, a to su nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici, nasilničko ponašanja i posebno nedozvoljeno držanja oružja i eksplozivnih materija”, naveo je Milanović.
On je kazao da su samo od početka godine imali 40 predmeta koji se odnose na krivična djela koja su izvršile maloljetne osobe.
Kako je dodao Milanović, ako se uzmu obzir i mlađe punoljetne osobe, taj broj je značajno veći.
On je kazao da je dao nalog svim državnim tužiocima da intenziviraju rad u predmetima gdje su izvršioci maloljetnici.
Milanović je podsjetio da se postupci prema maloljetnicima vode u skladu sa Zakonom o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku koji, kako je ocijenio, ima određenih manjkavosti.
On je kazao da se može saglasiti sa tim da sankcije koje su određene, bilo da se radi o mlađim ili starijim maloljetnicima ili mlađim punoljetnim osobama, nijesu adekvatne.
“Ali Zakon je usklađen sa svim međunarodnim pravnim aktima, posebno sa Konvencijom Ujedinjenih nacija o pravima djeteta, tako da u skladu sa njim moramo da postupamo”, rekao je Milanović.
On je predložio da se formira tim koji bi morao da radi češće, u kom bi bio i predstavnik državnog tužilaštva, a kako bi došli do konkretnih rješenja.
Direktorica Direktorata za krivično i građansko zakonodavstvo u Ministarstvu pravde, Jelena Grdinić, kazala je da su u postupku izmjena i dopuna krivičnog zakonodavstva, koje se tiču i ove teme.
Ona je rekla da se u okviru Zakonika o krivičnom postupku uvodi pojam žrtve i širok opus prava koja se garantuju žrtvi.
“U okvoru tog Zakonika uveli smo pojedinačnu procjenu i uvode se, što je jako bitno i što bih istakla, stručne službe koje će raditi u okviru viših sudova i tužilaštava sa osobama koje su žrtve u krivičnim postupcima”, navela je Grdinić.
Ona je kazala da je Predlog izmjena i dopuna Zakonika o krivičnom postupku poslat Evropskoj komisiji (EK) u decembru prošle godine i da čekaju prve komentare, a nakon toga će biti utvrđen konačni tekst.
Grdinić je rekla da je u okviru Krivičnog zakonika, takođe, došlo do izmjena jer je prepoznato da se neka ponašanja moraju urediti kao krivično djelo.
“U okviru glave koja se tiče krivičnih djela protiv polne slobode uvodi se djelo seksualno uznemiravanje, kao i krivično djelo zloupotreba tuđeg snimka, fotografije, audio zapisa i spisa sa seksualno eksplicitnim sadržajem”, navela je Grdinić.
Ona je rekla da rade i na izmjenama Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku.
“U okviru Predloga izmjena i dopuna tog zakona uvodi se da se mlađem maloljetniku, ako se radi o djelima za koja je kao najmanja propisana kazna zatvora u trajanju od deset godina, može suditi kao punoljetnom licu”, kazala je Grdinić.
Kako je navela, nakon što predlog tog zakona bude usaglašen sa Sekretarijatom za zakonodavstvo biće poslat EK, i to će biti brzo.
“Radi se i na izmjenama zakona o zaštiti od nasilja u porodici, očekujemo da ćemo u kratkom roku i taj zakon moći da pošaljemo EK na davanje komentara”, dodala je Grdinić.
Predstavnica Ministarsva unutrašnjih poslova (MUP) Snežana Vujović kazala je da sistem treba obnavljati u temelju.
Ona je rekla da su proteklih dana formirali radni tim unutar MUP-a, koji čine kolege koji rade na slučajevima maloljetničke delikvenicje i još neki predstavnici tog resora, u cilju interne koordinacije i razvijanja saradnje sa drugim institucijama.
Vujović je navela da planiraju da predlože izradu protokola koji bi potpisale sve relevantne institucije, a koji bi se odnosio na konkretne korake koje svaka institucija treba da preduzme u slučajevima nasilja među mladima.
Ona je dodala da bi taj dokument brzo mogao da uđe u praktičnu prijavu.
“Kako je u pitanju Zakon o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku, planirali smo da nakon verifikacije tih izmjena i dopuna izradimo i jedan podzakonski akt koji bi se ticao načina na koji policijski službenici postupaju prema maloljetnicima koji su izvršioci krivičnih djela”, navela je Vujović.
Ona je najavila da će ojačati organizaciione jedinice koje postupaju u slučajevima maloljetničke delikvecnije, jer kapaciteti nijesu na zadovoljavajućem nivou
Državni sekretar u Ministarstvu rada i socijalnog staranja Darko Stojanović rekao je da su tragični događaji u Srbiji dali dodatnu obavezu da se mora što prije reagovati.
Prema njegovim riječima, prioritet treba dati prevenciji nasilja, ali i jačanju kapaciteta institucija i organizacija koje daju podršku žrtvama, ali i rade sa počiniocima nasilja.
“Ustanove koje najviše targetira ovaj problem su centri za socijalni rad, a oni su prošle godine evidentirali povećan broj slučajeva vršnjačkog nasilja”, rekao je Stojanović.
On je dodao da je u toku izrada nove strategije prevencije i zaštite djece od nasilja za period od sljedeće do 2028. godine.
Državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja Slađana Ćorić rekla je da tragedija nesagledivih posljedica u Srbiji treba da bude opomena svakom pojedincu, a naročito institucijama obrazovno-vaspitnog karaktera.
“Negdje su svi jurili za Evropom i evropskim vrijednostima, a onda smo izgubili tradicionalne vrijednosti, porodicu. Ovo su sad posljedice koje, nažalost, nemaju saglediv karakter”, navela je Ćorić.
Ona je kazala da je predviđeno da svaki dom zdravlja ima psihologa koji će aktivno učestvivati u podršci porodicama.
“Imamo savjetovališta za mlade u skoro svim domovima zdravlja, ali oni su tokom pandemije obustavili rad i sada pokušavamo da ih aktiviramo”, dodala je Ćorić.
Ministar sporta i mladih Vasilije Lalošević istakao je da se mora hitno napraviti nacionalna strategija prevencije i zaštite od vršnjačkog nasilja, kao i formirati tijelo koje bi bilo u stalnom zasijedanju.
On je naveo da su, radeći strategiju za mlade za period do 2027. godine, u saradnji sa Unicefom organizovali istraživanje i došli do nekih pozitivnih rezultata, ali i do dva frapantna i razočaravajuća podatka.
“Gotovo 80 odsto mladih smatra da ne posjeduje empatiju prema kolegama. Veći procenat od toga ide ka tome da ne želi nikakvu stručnu pomoć u slučaju svega ovoga o čemu pričamo”, rekao je Lalošević.
To su, kako je kazao, katastrofalni podaci.
Lalošević je rekao da su došli do podatka da je pandemija koronavirusa dovela do katastrofalnih posljedica za mladu populaciju.
“Kod adolescenata od deset do 18 godina pojavile su se neke stvari koje nijesmo imali. Došlo je do pojave hiperaktivnosti, poremećaja spavanja i ishrane, uznemirenosti, aksioznosti, povećanog sukoba i nasilja među članovima porodice, umišljanja bolesti, delikventnosti u ponašanju i potpune asocijalanosti”, naveo je Lalošević.
U Crnoj Gori, kako je kazao, postoji 14 omladinskih centara, i žele da ih formiraju u svakom gradu.
Poslanik Vladimir Dobričanin kazao je da smatra da Crnoj Gori nijesu potrebni programi iz skandinavskih država, Kanade, Sjedinjenih Američkih Država, Australije.
Prema njegovim riječima, djeca su sve više gojazna, neempatična ili slabo empatična, jer za svoje “protivnike” imaju kompjuter, a ne ljude.
Problem, kako je poručio Dobričanin, zahtijeva koordinaciju na državnom nivou.
“Više je faktora koji utiču, počevši od genetskih, psihopatologije, porodice, uticaja okoline”, naveo je Dobričanin.
Poslanica Socijalističke narodne partije Milosava Paunović ocijenila da je crnogorsko društvo, nažalost, obično reaguje na posljedicu – onda kada se nešto desi, a ne liječi uzrok.
Ona je rekla da ne prihvata kolektivnu odgovornost i ocijenila da je potrebno promijeniti zakonodavnu politiku prema maloljetnicima.
“Nemam percepciju da takve kazne utiću na resocijalizaciju maloljetnika skolnih nasilju i delikvenciji”, kazala je Paunović.
Poslanica Demokarata Tamara Vujović smatra da se djeca moraju učiti empatiji.
“Dijete u najranijem uzrastu mora da zna šta mu je dopušteno, a šta nije. Vidim da se u sve mlađoj dobi konstatuju psihoze kod djece i da je agresija među djecom sve veća”, navela je Vujović.
Prema njenim riječima, protok vremena uslovljava da se zakoni mijenjaju.
Predsjednica Upravnog odbora Unije srednjoškolaca Lana Lješković kazala je da je vršnjačko nasilje izazvano različitim faktorima
Solucija je, kako je rekla, u razvijanju programa koji će pomoći u prevenciji, ali i rješavanju problema.
„To uključuje obrazovne programe i radionice ne samo za učenike, već i roditelje i nastavni kadar.
Time osiguravamo prostor za mlade u kom bi oni mogli da rastu, razvijaju se, normalno funkcionišu“, navela je Lješković.
Ona je kazala da veliki broj incidenata u svijetu i nažalost slučajevi u regionu treba da budu posljednja opomena.
“Potrebno je pronaći rješenje u vidu prisustva policajca, da li u dvorištu škole ili u kvartovima u opštinama, barem jedan za nekoliko škola, pa da se usklade odmori”, dodala je Lješković.
Kako je navela, isto kao što škola ne može da funkcioniše bez nastavnika, đaka, tako ne može ni bez pedagoško psiholoških službi.
Potrebna je, kako je poručila Lješković, veća dostupnost i informisanost o održavanju mentalne higijene, i na tome se mora poraditi.
“Jedna od solucija je bila da se uvedu obavezni razgovori učenika sa psihologom, jednom ili dva puta godišnje”, rekla je Lješković.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
