fbpx
NaslovnicaCrna GoraCrnoj Gori 53 miliona EUR pomoći od EU

Crnoj Gori 53 miliona EUR pomoći od EU

Podgorica, (MINA) – Evropska unija (EU) će, prenamjenom sredstava iz odobrenih IPA programa, podržati Crnu Goru u borbi protiv širenja korona virusa i saniranju ekonomskih posljedica epidemije sa 53 miliona EUR, saopšteno je iz Vlade.

Vlada je danas usvojila Informaciju o programima podrške EU Crnoj Gori za prošlu godinu.

Iz Vlade su kazali da je prošle godine nastavljeno sa pripremom i sprovođenjem projekata obuhvaćenih perspektivom 2014-2020 (IPA II), ali da je pandemija Covid 19 značajno uticala na aktivnosti u projektima i uzrokovala realokacije prvobitno planiranih IPA sredstava.

Kako se navodi, EU je, prepoznajući napore koje Vlada ulaže u sprovođenje preventivnih zdravstvenih mjera, ali i zabrinutost za ekonomska kretanja nakon završetka epidemije, odlučila da finansijski podrži Crnu Goru u sprovođenju mjera za saniranje posljedica epidemije korona virusa.

„EU će, prenamjenom sredstava iz odobrenih IPA programa podržati Crnu Goru u borbi protiv širenja virusa i saniranju ekonomskih posljedica epidemije sa 53 miliona EUR“, saopštili su iz Vlade.

U Informaciji se navodi da je u programima evropske teritorijalne saradnje do sada ugovoren 191 projekat sa učešćem crnogorskih organizacija i institucija.

„Od toga su 134 projekta ugovorena u okviru trilateralnih i transnacionalnih programa vrijednosti oko 195,4 miliona EUR, od čega za crnogorske partnere oko 36 miliona EUR, i 57 u okviru bilateralnih programa, ukupne vrijednosti 21,08 miliona EUR“, kaže se u saopštenju.

Prošle godine su, dodaje se, godini su odobreni novi projekti u okviru trilateralnih i transnacionalnih programa, kao i projekti u okviru bilateralnih programa s Albanijom, Kosovom i Srbijom.

Iz Vlade su kazali da će Informacija o programima podrške EU za prošlu godinu biti dostavljena na razmatranje nadležnom radnom tijelu Skupštine Crne Gore.

Vlada je donijela Odluku o utvrđivanju Nacionalne kontrolne liste naoružanja i vojne opreme kojom se obezbjeđuje efikasna i adekvatna primjena Zakona o spoljnoj trgovini naoružanjem i vojnom opremom i njeno usklađivanje sa Listom EU.

Nacionalna kontrolna lista naoružanja i vojne opreme, kako je saopšteno, obuhvata 22 kategorije naoružanja, vojne opreme i odnosne tehnologije i predstavlja opis roba shodno kojem će se izdavati dozvole za izvoz, uvoz, brokering i pružanje usluga tehničke pomoći.

Vlada je donijela Odluku o dopuni Odluke o donošenju Detaljnog urbanističkog plana „Veliki pijesak“, Opština Bar.

Kako je pojašnjeno, dopunom se dodaje novi član kojim se propisuje prestanak važenja prethodnog planskog dokumenta.

Usvojen je Nacionalni program prioritetnih aktivnosti u oblasti ublažavanja i prilagođavanja na klimatske promjene u okviru saradnje sa Zelenim klimatskim fondom 2021-2023.

Iz Vlade su kazali da taj dokument definiše listu prioritetnih aktivnosti, odnosno projekata u oblasti ublažavanja i prilagođavanja na klimatske promjene za saradnju sa Zelenim klimatskim fondom (ZKF).

U sklopu tog dokumenta, kako se navodi, definisan je nacionalni institucionalni okvir za saradnju sa ZKF-om u okviru koga su delegirana zaduženja nadležnih resora/institucija i savjetodavnih, odnosno radnih tijela u procesu odobravanja predloženih projekata.

“U okviru dokumenta je prvi put definisana metodologija za ocjenu i prioritizaciju projekata iz Nacionalnog programa prioritetnih aktivnosti, čijom primjenom će se postići puna usaglašenost predloženih projekata sa principima, ciljevima i rezultatima ZKF-a, kao i usaglašenost sa nacionalnim prioritetima, politikama i strateškim dokumentima”, kaže se u saopštenju.

ZKF je novi globalni fond uspostavljen kao podrška zemljama u razvoju u njihovim naporima da odgovore na izazove klimatskih promjena.

Vlada je usvojila Završni izvještaj o sprovođenju Strategije za reformu javne uprave 2016–2020. godine.

Iz Vlade su rekli da su ključni nalazi iz tog Izvještaja pokazali da je Strategija reforme javne uprave 2016 – 2020 godine u pogledu indikatora učinka realizovana na nivou od oko 44 odsto.

“Stepen neostvarenog učinka je na nivou od 56 odsto, što nesporno pokazuje da nijesu ostvareni rezultati, niti ključni cilj da je stvorena efikasna i servisno orjentisana javna uprava”, ističe se u saopštenju.

Dodaje se da su usvojene informacije o implementaciji instituta kadrovskog planiranja u organima državne uprave i službama Vlade i o zakonskoj obavezi unosa podataka u Centralnu kadrovsku evidenciju.

Najčitanije

Penzioneri traže hitnu reformu sistema PIO

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Savez udruženja penzionera Crne Gore tražio je od Vlade hitnu reformu...