Podgorica, (MINA) – Osnovni postulat u radu svakog novinara treba da bude poštovanje Etičkog kodeksa, poručio je novinar i publicista Danilo Burzan i dodao da svi koji smatraju da su oštećeni u javnom informisanju treba to da rješavaju na odgovarajući instutucionalni način.
Burzan, kao dugogodišnji novinar, ističe da je put do tog jedinstvenog Kodeksa za sve novinare u Crnoj Gori bio veoma težak.
„Ovo je sad aktuelna druga verzija. Prvu smo sačinili negdje početkom ovog vijeka. I tada je isto bilo teško okupiti sve medije, jer je, kao što se zna, medijska scena u državi prilično sučeljena i sukobljena“, kazo je Burzan.
Međutim, kako je rekao, uz veliku pomoć medijskih poslenika iz Evropske unije došlo se do jednog izuzetno dobrog dokumenta.
„I sada crnogorski Kodeks važi za jedan od boljih u evropskim mjerilima“, smatra Burzan.
Prema njegovim riječima, Kodeks se ne poštuje u mjeri u kojoj sam nameće obavezu medijskim poslenicima.
„Može da se kaže da imamo veoma dobar Kodeks, ali da nemamo njegovu adekvatnu primjenu i u punoj mjeri poštovanje“, ocijenio je Burzan.
On je naveo da ipak nije lako danas novinarima da se snađu, posebno ako ne nailaze na podršku u redakciji u kojoj rade.
„Mnogi su opterećeni time što moraju da poštuju određene okolnosti koje utiču i na njihovo opredjeljenje, ali mislim da generalno gledano najveći broj novinara nastoji da bude u skladu sa medijskim Kodeksom“, kazao je Burzan.
On je poručio da novinari ukoliko pridržavaju Kodeksa i poštuju ga sigurno ne bi trebalo da nailaze na probleme, „makar kada se nađu sami sa sobom pred ogledalom“.
„Ne mogu da tvrdim da je to danas moguće, jer to umnogome zavisi i od uređivačkih politika. U medijima su one dosta raznorodne i često sučeljene i kontraverzne, što opet ne znači da se uvijek ne radi o nepoštovanju Kodeksa, jer svako ima pravo na odgovarujuću uređivačku politiku“, kazao je Burzan.
Prema njegovim riječima, ono na šta niko nema pravo je izvrgavanje odredbi Kodeksa ili na tumačnje na način koji grubo vrijeđa i samu struku.
Burzan smatra da bi novinar mogao dosljedno da se pridržava Kodeksa moraju da postoje odgovarajuće okolnosti.
„Ne može on biti pravi profesionalac ukoliko je njegova materijalna situacija i status nesiguran, ukoliko ne zna da li je u mogućnosti da sam sebe prehrani, da li će to što on radi ugledati svjetlo dana ili će biti cenzurisan, odbačeno“, naveo je Burzan.
Komentarišući tužbe koje se pokreću protiv novinara, Burzan ističe da je pristalica toga da svi koji smatraju da su oštećeni u javnom informisanju treba to rješavaju na odgovarajući institucionalni način.
„Mnogo radije i preporučljivije nego da se ide na na neke druge oblike razračunavanja koji ponekad mogu biti i fizički, čemu smo takođe svjedoci u nekim ranijim vremenima, ali i danas preko otvorenih prijetnji na društvenim mrežama ili izražavanja drugog vida nezadovoljstva zbog pisanja pojedinih novinara“, kazao je Burzan,
Upitan da prokomentariše podatak da je u posljednjih deset godina u Crnoj Gori pokrenuto 150 tužbi, Burzan navodi da to nije veliki broj s obzirom na to “kako i šta se može naći u medijima.
„Ja mislim da ta brojka upravo govori o tome da je nezadovoljstvo i ljudi u medijima i onih koji prate čitaju, slušaju i gledaju podijeljena i da je zbog toga i toliki broj tužbi“, rekao je Burzan.
On je kazao da bi volio kad bi na 150 godina novinarstva u Crnoj Gori „neko makar napravio prvi korak ka pokušaju objedinjavanja medijske scene u državi“.
„Ili ako ne objedinjavanja poslenika javne riječi i stvaranja jednog jedinstvenog udruženja koje je zasnovano na poštovanju Kodeksa, onda makar da se pokuša zajednički izbarati jedno samoregulaciono tijelo za sve medije“, naveo je Burzan.
On smatra, da ako već postoji jedan zajednički Kodeks, onda bi bilo poželjno da postoji i zajedničko jedinstveno tumačenje od organa koji bi sačinjavili i birali predstavnici svih medija u Crnoj Gori.
„Mislim da bi to bio jedan korak naprijed, iako nijesam siguran da je izvjestan ili moguć u narednim danima“, zaključio je Burzan.
Video prilog nastao je u okviru projekta “Činjenicama protiv tužbi”, koji sprovodi Sindikat medija Crne Gore. Jedan od partnera u tom projektu je agencija MINA.
