Podgorica, (MINA) – Rješenje Državne izborne komisije (DIK) kojim je odbijena lista Socijalisti Crne Gore jer “Jugosloveni” ne ispunjava uslove za manjinski narod, sporno je sa ustavnog, zakonskog materijalnog i procesno pravnog aspekta, smatra profesor Đorđije Blažić.
Blažić ja kazao da se spornim rješenjem narušava niz ustavnih, ličnih i političkih prava građana kao nosilaca suvereniteta, a samim tim i niz međunarodnih i ratifikovanih konvencija kojima se uređuju prava i slobode građana .
“Nažalost, Rješenje DIK-a je veoma sporno kako sa ustavno – pravnog, tako i sa zakonskog materijalno – pravnog ali i procesno – pravnog aspekta” kazao je Blažić agenciji MINA.
On je naveo da se navedenim rješenjem direktno krše odredbe Ustava i to člana 6 (ljudska prava i slobode), člana 8 (zabrana diskriminacije), člana 10 (granice slobode).
Kako je dodao, krši se i pasivno biračko pravo (član 45), Sloboda mišljenja, savjesti i vjeroispovijesti (46) i zaštita identiteta (član 79), uskraćujući pravo na autentičnu zastupljenost Jugoslovena u Skupštini Crne Gore.
Takođe, kako je naveo, spornim rješenjem donosilac krši Zakon o izboru odbornika i poslanika.
On je kazao da Zakon o izboru odbornika i poslanika ne uređuje nijedan materijalno – pravni razlog na osnovu kojeg se utvrđuje da li je neka lista manjinska.
“Osim ako se u prijavi naglasi da je manjinska lista, tako da je nejasno na osnovu čega je DIK utvrdio da nijesu ispunjeni materijalno – pravni uslovi za potvrđivanje liste, kad takvi uslovi i ne postoje da bi podnosilac liste koristio prava pripadnika manjinskih naroda”, rekao je Blažić.
On je naveo da DIK ne može izmišljati materijalno – pravne pretpostavke za manjinske liste, niti utvrđivati nacionalnu ili manjinsku pripadnost birača, jer je to lični osjećaj čovjeka.
“Još je samo falilo da tu činjenicu pripadnosti potpisnika liste DIK utvrdi uz pomoć DNK ili neke druge analize i da na taj način činjenično potkrijepi svoju odluku”, rekao je Blažić.
Kako je naveo, pri tome, ta odluka otvara suštinsko pitanje na osnovu čega je DIK potvrđivao ostale manjinske liste.
“Iako je pravno nesporno da ni grupe građana, ni političke partije ne mogu biti predstavnici i zastupnici manjinskih naroda i manjinskih nacionalnih zajednica, samim tim dovodi se u pitanje i zakonitost svih rješenja DIK-a kojim su potvrđene takve liste, kao nezakonitih rješenja”, naveo je Blažić.
On je kazao da ga je takva odluka DIK-a neprijatno iznenadila kao pravnika.
Kako je naveo, naročito kada se ima u vidu okolnost veoma spornog obrazloženja bez ijednog valjanog pravnog argumenta, iz kojeg se nesumnjivo može utvrditi da lista ne ispunjava bilo koji od zakonom propisanih razloga za njeno odbijanje.
On je kazao da je, pri tome takva odluka kontradiktorna u mišljenju samog DIK-a od 29. jula, koje je dato predstavniku grupe građana koji su planirali da podnesu „manjinsku listu“ građana koji se osjećaju kao Jugosloveni.
“Kojim je DIK, sa pravom, pojasnio da se takva lista, u smislu člana 43 stav 3 Zakona o izboru odbornika i poslanika, može podnijeti jer je „uvidom u statističke podatke utvrđeno da Jugosloveni i Italijani čine manje od dva odsto stanovništva u Crnoj Gori, odnosno Jugosloveni 0,19 odsto, a Italijani 0,02 odsto“, naveo je Blažić.
Samim tim, kako je objasnio, zbog ustavnog principa afirmativne akcije snižava se i cenzus na 300 potpisa birača, što je znatno manje za takve liste u odnosu na liste političkih partija i građanskih grupa.
