Podgorica, (MINA) – Nedostatak kadrova iz prirodnih nauka dugogodišnji je problem crnogorskog obrazovnog sistema, a u Sindikatu prosvjete (SPCG) uzrok vide u lošim uslovima za rad u tom sektoru i navode da posljednjih godina nijesu preduzimane konkretne mjere kojim bi se problem sa deficitarnim kadrovima riješio.
Prema podacima koje je agencija MINA prikupila od prosvjetnih radnika iz različitih gradova Crne Gore, deficitarni kadrovi iz oblasti matematike, fizike, hemije i biologije nadomješteni su često angažovanjem penzionisanih kadrova ili studenata završnih godina. U ruralnim područjima i na sjeveru izražen je i nedostatak kadra iz likovne i muzičke umjetnosti.
U osnovnim i srednjim školama predmete kao što su matematika, fizika i hemija često predaju i nastavnici čija to nije uska oblast kvalifikacija, a, posebno u školama u ruralnim područjima, i po nekoliko generacija nije imalo nastavnika muzičke kulture koji je iz te struke, već je taj predmet često dodijeljen nastavniku iz druge oblasti kako bi dopunio normu.
Iz Ministarstva prosvjete, nauka i inovacija (MPNI) kazali su agenciji MINA da crnogorski obrazovni sistem godinama ima nedostatak kadra iz prirodnih nauka i da je to hronični problem društva.
„U zavisnosti od regije, u osnovnim i srednjim školama u Crnoj Gori, deficitarni kadrovi iz oblasti matematike, fizike i hemije”, navodi se u odgovoru MPNI.
Prema podacima koje su iz Zavoda za zapošljavanje (ZZZCG) dostavili agenciji MINA, nedostajući kadrovi u obrazovanju odnose se na nastavnike matematike, fizike, biologije, hemije, ali i vaspitanja predškolske djece i razredne nastave, muzičke i likovne grupe predmeta, njemačkog jezika, građevinarske, računarske i grupe predmeta kulinarstva.
Iz MPNI su istakli da je za rješavanje problema sa deficitarnim kadrovima u obrazovanju, neophodna njegova analiza, ispitivanje uzroka, ali i pronalazak načina kako bi motivisali studente da se opredijele za studiranje na nastavničkim smjerovima.
Iz tog Vladinog resora su potvrdili da se na programima sa deficitarnim kadrovima angažuju penzionisani nastavnici, ali nijesu odgovorili na pitanje koliko je tokom ove školske godine angažovano penzionisanih nastavnika ili studenata.
U odgovoru MPNI navodi se i da su profesori koji su u penziji angažovani iz pojedinih predmeta kako bi obrazovni proces što manje trpio.
Na pitanje da li se i na koji način problem sa deficitarnim kadrovima tretira Nacrtom zakona o visokom obrazovanju koji je u proceduri, iz MPNI su podsjetili da, pored redovnih stipendija koje se dodjeljuju najboljim studentima, dodjeljuju i stipendije koje su namijenjene studentima iz oblasti prirodnih nauka u cilju motivacije mladih.
Kako su dodali, u toku je i licenciranje samostalnog osnovnog akademskog studijskog programa hemija na Univerzitetu Crne Gore koji će biti prvi program u državi za obrazovanje hemičara, a posebno nastavnika hemije.
„Takođe, Nacrtom zakona o visokom obrazovanju predviđena je dodjela stipendija za izvrsnost u visokom obrazovanju u okviru Fonda za izvrsnost u visokom obrazovanju“, naveli su iz MPNI, dodajući da su uspostavljeni i kontakti sa strukovnim udruženjima STEM nauka.
Predsjednik SPCG, Radomir Božović, kazao je agenciji MINA da su razlozi postojanja deficitarnog kadra u obrazovanju višestruki, ističući da jedan od razloga čine i uslovi u kojima nastavnici u Crnoj Gori rade.
Prema njegovim riječima, mladi manje studiraju nastavničke fakultete, ali i napuštaju prosvjetu kada imaju mogućnost da nađu zaposlenje u nekom drugom sektoru.
„Još jedan od razloga je što je ovaj postao stresan“, rekao je Božović, navodeći da ni primanja, koja su godinama bila ispod državnog prosjeka, ne motivišu dovoljno.
On je istakao da postoje veliki pritisci na prosvjetne radnike od roditelja, učenika i uprava, kao i da oni više skoro da nemaju autonomiju kad je u pitanju ocjenjivanje.
Na pitanje da li je SPCG predlagao mjere koje bi mogle riješiti problem sa deficitom kadrova, Božović je rekao da su predlagali uvođenje stipendija, ali i uređivanje stambene politike.
„Mi smo predlagali i da država po pitanju stambene politike ima malo više razumijevanja prema kadrovima koji su deficitarni, da nađe model kako bi te ljude privoljeli da ostanu, ako treba i vezali ugovorom za neki period. A ne država ih školuje i oni poslije godinu prelaze u privatni sektor“, naveo je Božović.
Prema njegovim riječima, moguće je naći modele za rješavanje tog problema, ali je potrebno, prije svega, promijeniti politiku prema nastavnim kadrovima, koji bi, kako smatra, trebalo da budu manje opterećeni i više autonomni, posebno u ocjenjivanju.
Na pitanje da li je upoznat sa nekom konkretnom mjerom koja je u posljednjih pet ili deset godina sprovedena sa ciljem rješavanja problema deficitarnih kadrova, Božović je kazao da nije.
„Nije mi poznato da se radilo na stimulisanju mladih. I to ne samo za ove deficitarne oblasti koje smo pomenuli, nego i uopšte mi nije poznato da se radilo na motivaciji da nam srednjoškolci dolaze“, naveo je Božović.
Komentarišući primjere u Evropi gdje se u pojedinim državama za deficitarne kadrove omogućava nastavnicima iz drugih oblasti da se doškoluju, Božović je ukazao na specifičnosti visokog obrazovanja u Crnoj Gori, posebno za predmete kao što su matematika, fizika i hemija.
Božović je kazao da u Crnoj Gori ne postoji neki skraćeni kurs ili program koji bi mogao poslužiti za takvo rješenje, navodeći da bi zainteresovani vjerovatno bili upućeni na redovni program školovanja.
Božović je rekao da je upoznat sa praksom angažovanja penzionisanih kadrova i studenata, ali i sa primjerima kada nastavnici drže časove iz predmeta koji nije usko njihova struka.
„To je iznuđeno rješenje. To nije najsrećnije rješenje, ali bolje nego da niko ne uđe u učionicu“, kazao je Božović.
Kako je istakao, u seoskim područjima je još komplikovanije, jer se tamo teže nalaze i studenti i penzionisani nastavnici.
Prema podacima ZZZCG, od ukupno oko sto zanimanja vaspitanja i obrazovanja koja su se prošle godine mogla naći na tržištu rada, polovina su zanimanja kod kojih je tražnja bila veća ponuda, dok je kod ostalih ponuda, u manjoj ili većoj mjeri, prevazilazila tražnju.
Iz ZZZCG su kazali da je u Crnoj Gori, tokom prošle godine, raspisano 648 oglasa za profesora matematike, od čega je realizovano 25, a ponovljeno i nerealizovano 302 oglasa.
Na evidenciji nezaposlenih u istom periodu bile su četiri osobe sa tim zanimanjem i, kako tvrde iz ZZZCG, to ukazuje da je deficit tog zanimanja manji nego što pokazuju brojevi.
Kako su pojasnili, kvantitativni izraz deficita u pojedinim zanimanjima često ne predstavlja realni prikaz stanja na tržištu rada jer se, posebno u oblasti obrazovanja i vaspitanja, oglasi nekad ponavljaju i više puta, čime se multiplicira broj traženih.
Prema istim podacima, za profesora fizike je, u toku prošle godine, raspisano 180 oglasa, za profesora hemije 93, biologije 80, muzičke grupe predmeta 162, likovne grupe predmeta je bilo 55, dok je 225 oglasa bilo raspisano za profesora vaspitanja predškolske djece.
Zapošljavanjem je završeno 12 oglasa sa profesora fizike, sedam hemije, 14 biologije, osam muzičke grupe predmeta, deset likovne grupe predmeta, kao i 36 oglasa za profesora vaspitanja predškolske djece.
Tokom prošle godine, na evidenciji nezaposlenih bio je jedan profesor fizike, dva hemije, tri biologije, po jedan muzičke i likovne grupe predmeta, kao i 15 osoba sa zanimanjem profesora vaspitanja predškolske djece.
„Osim na nivou Crne Gore, deficit zanimanja može se posmatrati i po regionima, tako da određeno zanimanje može biti deficitarno u jednom dijelu države, dok u drugim djelovima to nije“, naveli su iz Zavoda.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
