Podgorica, (MINA) – Nekadašnji pomoćnik direktora Uprave policije Enes Baković dobio je nalog od bivšeg pomoćnika direktora policije Zorana Lazovića da skine zabranu ulaska u Crnu Goru Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, saopštio je ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić.
Adžić je to rekao pred Odborom za politički sistem, pravosuđe i upravu na čijem dnevnom redu je kontrolno saslušanje predstavnika tužilaštava i Vlade, povodom ukidanja zabrane ulaska u Crnu Goru Belivuku i Miljkoviću.
Sjednici, osim Adžića, prisustvuju i tadašnji postupajući tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) Vukas Radonjić, tadašnji i sadašnji rukovodioci ODT-a Nikola Boričić i Duško Milanović, glavni specijalni tužilac Vladimir Novović, premijer Dritan Abazović, vršitelj dužnosti direktora Uprave policije Nikola Terzić, postupajući specijalni tužilac Sanja Jovićević.
Adžić je kazao da je jasno poslije svih dešavanja od smjene vlasti, da je jedan sistem građen da bi bio u funkciji kriminalnim aktvnostima, i da niko više nema dilemu da su sve rupe postojale ciljano, da bi se izbjegavala odgovornost.
On je rekao da niko od nijednog službenika ne može da traži da radi nešto što je protiv zakona.
“Službenici koji su direktno mogli skinuti zabranu rekli su da su od svojih nadređenih dobili naredbu da skinu zabranu za te dvije osobe koje su u Crnoj Gori činile najmonstruoznija krivična djela”, kazao je Adžić.
Prema njegovim riječima, nakon izjava, došlo se do tadašnjega pomoćnika direktora Bakovića.
“Koji je dobio nalog od tadašnjeg pomoćnika direktora Lazovića da za potrebe njegovog sektora skine zabranu za ova dva lica”, kazao je Adžić.
On je rekao da je, nakon toga, nadležnom tužilaštvu predato sve što su policija i Specijalno policijsko odjeljenje imali kao informacije.
“Zašto do danas nemamo reakciju po tom predmetu? Nije slučajno da mi u prethodnom periodu nijesmo imali pravilnik prema kojem su stavljaju ili ukidaju zabrane. Vjerujem da je prikupljeno do kraja ono što je bilo do policije, i da su sve informacije predate tužilaštvu”, kazao je Adžić.
Abazović je rekao da je slučaj ekstremno jednostavan.
“Ukidanje zabrane je moglo da dođe od Uprave policije i nadležnog čovjeka, moglo je biti pisano ili usmenim putem. Na čelu Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala bio je Lazović, samo je jedan čovjek bio iznad njega – direktor policije Veselin Veljović”, kazao je Abazović.
Prema njegovim riječima, ako je Veljović to zatražio od Lazovića, on to treba da kaže.
Abazović je rekao da je ispod njega bio i pomoćnik direktora Enes Baković, a ispod njega još dvije osobe koje su bile zadužene da tehnički izbrišu osobe nakon što to neko od njih zatraži.
“Jedino je Baković dao izjavu u SDT-u, nakon toga ništa, sve je identično kao i prije, Lazović nije pozvan ni da da izjavu. Možda je on mogao da da saznanja koja su korisna”, rekao je Abazović.
Prema njegovim riječima, situcija je vrlo jednostavna.
“Postoje samo dvije osobe koje mogu biti odgovorne. U susret vašem saslušanju bile su aktivnosti i advokata koje se bave sluačajem Lazovića kao pokušaj pritiska na izvršnu i zakonodavnu vlast da se ta tema relativizuje, i to govori dosta o svemu”, kazao je Abazović.
On je rekao da postoji hijerarhijska odgovornost u policiji i da tu treba eventualno tražiti ljude koji su odgovorni.
“Sve van toga je bespotrebno razvodnjavanje. Kada pogledate ukupni kontekst, čitavog tog klana koji je operisao po Crnoj Gori, ko je kome išao na privatne zabave, i vidite da se protiv tih gro lica vode postupci, mislim da je situacija jedostavna”, rekao je Abazović.
Prema njegovim riječima, Belivuk i Miljković došli su u Crnu Goru jer je Radoje Zvicer dobio sina.
“Zamislite taj Sektor za organizovani kriminal. Ne znam da li su imali neke druge aktivnosti tom prilikom, a pustili su ih kod vođe kavačkog klana na porodično veselje. Njegovom veselju prisustvuje sin Zorana Lazovića, Petar Lazović. Oni kažu kao agent, ja kažem kao dio narko kartela koji ima porodično slavlje”, rekao je Abazović.
On je optužio djelove tužilaštva da su pokušali da to zataškaju i zaštite, kako je rekao, mafiju unutar sistema.
Terzić je kazao da je na današnji dan hiljadu osoba na listi zabrane za ulazak u Crnu Goru.
“Na koji način su formirani ti spiskovi, bavićemo se time u budućem periodu, da li je bilo određenih zloupotreba, vrijeme pred nama će pokazati. Porazno je da tako bitan segment funkcionisanja službe nie bio regulisan”, kazao je Terzić.
On je naveo da mora pastojati jasno obrazloženje zašto određena osoba ne može da uđe i boravi u Crnoj Gori.
“Isto tako da odredimo na koji način će se ukidati zabrana ulaska”, dodao je on.
Novović je kazao da u vrijeme formiranja predmeta pribavljanja dokaza i donošenja odluke nije bio u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT), nego sudija Višeg suda.
On je naveo da je ponovo formiran predmet povodom istog događaja i da se predmet nalazi u radu kod jednog od tužioca.
Jovićević je navela da je povodom predmeta započela izviđaj u septembru 2021. godine i prikupljanja dokaza i podataka, s obzirom da uz tu krivičnu prijavu nije bilo dokaza koji bi potvrdili navode krivične prijave.
Ona je navela da su uzete izjave od određenog broja osoba u svojstvu građana i da su prikupljeni podaci od policije, MUP-a i Interpola Podgorica.
Jovićević je pojasnila da je odbacila krivičnu prijavu nakon što je ocijenila da nema elemenata krivičnog djela, i da je nakon toga podnijeta pritužba Vrhovnom državnom tužilaštvu koje je utvrdilo da je prijava neosnovana.
Milanović je kazao da je prema službenoj evidenciji tog tužilaštva predmet formiran 13. oktobra 2021. godine, po prijavi Rada Miloševića protiv službenice S.I. za koju je utvrđeno da je bila na bolovanju i da nema dodira sa ukidanjem zabrane.
On je rekao je da je tim predmetom zadužen tužilac Radonjić, da je o preduzetim radnjama obaviještavao tadašnjeg šefa Boričića i da je već sjutradan predat SDT-u.
Radonjić je kazao da je predmet ponovo aktivan i da cijeni da će to doprinijeti povećanju povjerenja javnosti i u tužilaštvo i u cijeli državni aparat.
On je kazao da je tada, tokom dežurstva, obaviješten o prijavi protiv službenice za koju je Milošević prikupio dokaze.
“Ono što je meni karakteristično, praksa rada državnog tužioca i policije da se tokom dežurstva sve odvija telefonskim putem na osnovu usmenih obavezujućih naloga kako bi se postigla ekspeditivnost u radu”, rekao je Radonjić.
On je dodao da su mu u komunikaciji sa policijom saopštili da su od rukovodećih osoba dobili uputstva da se komunikacija vrši pisanim putem.
“Po podnijetoj prijavi ja sam bio dužan da podnesem pisani zahtjev policiji da postupe po određenim zahtjevima i čekao sam pisani odgovor. To je malo usporavalo proces, čudio sam se što je tako, ali policija je zahtijevala takav vid komunikacije”, rekao je Radonjić.
Radonjić je naveo da je sve postupanje po pisanim nalozima trajalo je čitavog dana i završilo oko ponoći.
“Ocjenom tih prikupljenih obavještenja i dokaza ja sam, na osnovu slobodnog tužilačkog uvjerenja, izgradio mišljenje da su određeni policijski službenici počinili krivično djelo po službenoj dužnosti iz oblasti ODT-a jer nijesu javni funkcioneri, iako su ih u svojim izjavama pominjali određene javne funkcionere”, kazao je Radonjić.
On je dodao da je njegov plan bio da te osobe sasluša u svojstvu osumnjičenih i u odnosu na to se odredi u čijoj je nadležnosti predmet.
Radonjić je kazao da je policiji dao usmeni nalog da te osobe uhapse jer je smatrao da postoji opasnost da, ako se puste na slobodu, mogu ometati postupak uticanjem na svjedoke i eventualno saučesnike.
“Policija ponovo traži pisani nalog za hapšenje, opet na osnovu uputstava od šefova, i ja sam lično u 23 sata na svom računaru otkucao pisani nalog za hapšenje dva policijska službenika i predao ga policijskim službenicima sa kojima sa komunicirao”, rekao je Radonjić.
On je naveo da ga od tog momenta niko iz policije nije zvao.
“Ali me zvala rukovoditeljka Višeg državnog tužilaštva i rekla da postupam nezakonito i da treba da pustim policijske službenike. Ja sam to odbio”, rekao je Radonjić.
On je naveo da ga je nakon toga zvao vršitelj dužnosti /v.d/ vrhovnog državnog tužioca Dražena Burića, istim povodom.
“S tim što je on, za razliku od Medenice, tražio da spise predmeta dostavim SDT-u kako bi oni nastavili postupanje, jer je po njegovom kazivanju, tamo formiran predmet po istom događaju”, rekao je Radonjić.
On je kazao da Medenica nije preuzela postupanje po predmetu.
“Sjutradan sam predemt poslao SDT-u i od tada nemam nikakva dalja saznanja. Ono što sam saznao dolaskom u SDT je da je predmet završio uručivanjem krivične prijave i da je ponovo aktivan i nije meni dodijeljen u rad”, kazao je Radonjić.
Boričić je rekao da mu je “pukla pogibija” od ovog predmeta.
“Mogu da kažem da smo radili sjajno, o čemu govore brojni predmeti koje smo završili, kao i pohvale domaće i međunarodne javnosti”, rekao je Boričić.
Prema njegovim riječima, u jednom trenutku počinju problemi u funkcionisanju, na način što je počeo stalno da dobija pozive tadašnjeg v.d. vrhovnog državnog tužioca, zbog čega je tražio da svaki nalog bude u pisanoj formi.
Boričić je rekao da je nakon toga, on (v.d. vrhovnog državnog tužioca) svoja ovlašćenja prebacio na rukovoditeljku vrhovnog državnog tužioca, i ona je nastavila sa tim, ali da je i tada tražio da sva komunikacija bude pisanim putem.
“Tada je podnešena krivična prijava protiv službenice S.I, 13. oktobra. O svim potezima Radonjić me obavještavao, od koga su prikupljena obavještenja i što namjerava da radi”, naveo je Boričić.
On je naveo da ga je oko ponoći obavijestio o narednim koracima, da će da uhapsi dva službenika policije, sa čim je bio saglasan.
“Nije prošlo deset-15 minuta dobio sam poziv od rukovoditeljke Vrhovnog državnog tužilaštva. Ne znam odakle je znala da radimo taj predmet. Osim mene, Radonjića i jednog ili dva policijska službenika više niko nije znao. U razgovoru je zahtijevala da Radonjić te osobe pusti na slobodu”, naveo je Boričić.
On je rekao da bi razumio da je bilo objašnjenja, da nedostaje pritvorski osnov.
“Naravno da sam rekao da Radonjić sve radi kako treba i da ga podržavam. Tako se završio poziv”, rekao je Boričić.
Prema njegovim riječima, nakon nekolika minuta uslijedio je poziv u kom se traži da mu Boričić oduzme predmet, a za to postoje zakonom propisani uslovi.
“Nakon toga je traženo da pozovem tadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, što sam odbio. Nakon toga je uslijedio poziv Radonjiću, a o čemu me obavijestio i te noći i idućeg jutra službeno. Radonjić vam je saopštio što je zahtijevano od njega. Pozvao ga je kasnije vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca”, rekao je Boričić.
Poslije tog predmeta, kako je dodao, krajem godine nezakonito je smijenjen.
Poslanik Pokreta za promjene Branko Radulović smatra da treba uvesti vanredno stanje jer jedino tako može da se zaštiti Crna Gora.
Radulović je rekao da je Crna Gora je zatočenik autokratskog, kleptokratskog, kriminogenog režima koji je vladao 30 godina.
“Oni određuju i političke sudbine, preuzeli su jednu partiju odavno, a pokušavaju da preuzmu i jednu partiju u nastajanju. Čućete narednih dana u medijima o tome. To je ista ekipa o kojoj govori Abazović”, rekao je Radulović.
On je naveo da se on 30 godina borio protiv kriminala u državi, a prisutnim predstavnicima izvršne i tužilačke vlasti savjetovao je da pojačaju obezbjeđenje jer su, kako je rekao, u bezbjednosnoj opasnosti.
”Kriminalci se udružuju i oni drže Crnu Goru zatočenom”, ocijenio je Radulović.
On smatra da je ovaj slučaj jednostavno riješiti, a prvi korak je uvođenje vanrednog stanja jer su se, kako je rekao, stekli Ustavom propisani uslovi za to.
Poslanik Demokratskog fronta (DF) Predrag Bulatović rekao je da ovaj slučaj tek treba da dobije pravni epilog.
“Vidi se sada značaj što su usvojene izmjene Zakona o tužilaštvu i što smo došlo do novog sastava Tužilačkog savjeta. I ja mislim da to nije dovoljno, imamo konkurs za novog vrhovnog državnog tužioca koji čeka od januara i to pokazuje da nemamo reformu ni u tužilaštvu”, naveo je Bulatović.
On je istakao da postoje neki rezultati u radu glavnog specijalnog tužioca.
Poslanica Socijalističke narodne partije Milosava Paunović kazala je da je Boričić iznio knjiški primjer organizovanog kriminala i korupcije koji je došao do pravosuđa.
“Ovakvo ponašanje i kriminalne radnje tokom prethodnog perioda dovelo je do toga da građani nemaju povjerenja u tužiaštvo i sudstvo”, dodala je Paunović.
Ona je apelovala na Terzića da policija nastavi sa akcijama hapšenja policajaca koji su bili u sprezi sa kriminalom.
“Ohrabrujem i Vas i ministra Adžića da se nastavi sa tom praksom, kako bi građani povratili povjerenje u institucije”, rekla je Paunović.
Poslanik Prave Crne Gore Marko Milačić je rekao da Lazović ništa od onoga što mu se stavlja na teret ne bi mogao da radi bez “amina Mila Đukanovića”.
Milačić je rekao da Jovićević osoba od najvećeg povjerenja Milivoja Katnića i da on nije iznenađen što je odbacila krivičnu prijavu protiv Lazovića.
“Mnogi se u ovakvim situacijama oslanjaju na svoju institucionalnu beznačajnost, nikako ne ljudsku, i misle da ćemo mi samo da prozivamo Đukanovića, Veljovića, Lazovića. Svako ko je stavio potpis moraće da odgovara”, rekao je Milačić.
Poslanik DF-a Milun Zogović rekao je da hapšenja i procesi pred pravosuđem pokazuju koliko je Crna Gora bila zarobljena država.
“Nasušna je potreba da se u Crnoj Gori pravi samo jedna koalicija, a to je koalicija za borbu protiv kriminala i korupcije”, rekao je Zogović.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
