Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Mikro, mali i srednji biznisi su, novim setom ekonomskih mjera koje je Vlada usvojila, ostavljeni na cjedilu i uz crnogorska domaćinstva će morati da podnesu najveći teret krize, ocijenila je ekonomska analitičarka Mila Kasalica.
Ona je, komentarišući mjere koje je Vlada usvojila u četvrtak, u cilju smanjenja negativnih ekonomskih efekata izazvanih epidemijom koronavirusa, kazala da su predstavnici nadležnih institucija na konferenciji odlučili da primijene princip davanja placebo-lijeka za crnogorsku ekonomiju.
„Tamo gdje smo strukovno i sistemski očekivali da se lideri naših institucija konkretno bave ekonomskim perspektivama domaćinstava u Crnoj Gori, posebno nakon izvjesnog talasa rasta broja nezaposlenih, dobili smo marketinški pristup nastupajućoj dubokoj krizi“, rekla je Kasalica agenciji Mina-business.
Ona smatra da je sve to zajedno rezultiralo impresijom da premijer, guverner i ministri nijesu bili u stanju da pošalju konstruktivnu poruku, koja uliva povjerenje.
„Zar su stvarno povjerovali da se mjera štednje naknada od komisija, ili pak dopremanje aviona sa 55 miliona EUR gotovine, mogu razumjeti bilo kako drugo do kao populistička udvaranja najširoj javnosti“, pitala je Kasalica.
Ona je kazala, da se, uz lično poštovanje svih u administraciji, koji rade do u duboko u noć, što im je posao u ovakvim krizama, profesionalno ne treba saglasiti sa ‘jučerašnjim teatrom’.
„Tako je u četvrtak zvanično izvedeno ekonomsko napuštanje crnogorskih građana i najvećeg broja privrednika od institucija, u tekućem ekonomskom cunamiju“, ocijenila je Kasalica.
Ona je, odgovarajući na pitanje šta je izostalo u donijetim mjerama, kazala da je sa strukovnog stanovišta, izostalo povjerenje, što se moralo uraditi i odraditi.
„Sa ekonomskog stanovišta, izostala je odgovornost prema gotovinskim tokovima. Najveći problem crnogorskih privrednika je oduvijek bila nonšalantnost prema likvidnosti“, navela je Kasalica.
Prema njenim riječima, kriza koju je izazvalo upravljanje brojem zaraženih i smrtnosti proizašloj od virusa Covid-19, hibernira ekonomsku aktivnost dok se ne riješi rizik po ljudsko zdravlje. Nakon hibernacije, pokrenuti ‘stand still’ ekonomske subjekte nije jednostavno.
„Na press-u u četvrtak lideri naših institucija bili su obavezni da pošalju jasnu poruku – ukupna slobodna sredstva u sistemu će biti usmjerena da se obnovi potrošnja domaćinstava“, smatra Kasalica.
Mjerenje rizika nakon ove krize, kako je rekla, ne smije da zarobljava proaktivnost, a to su lideri iskoristili kao dobrodošlo sistemsko opravdanje.
„Završili smo kao i prije 12 godina. Mi ćemo spašavati crnogorsku ekonomiju, a onda će se političari busati u prsa junačka kako su tako morali da urade. Zato solidarnošću sa našim poslodavcima, poreski obveznici Crne Gore će i ovaj put, mnogo teže nego prije 12 godina, naći model da se iskobeljaju“, kazala je Kasalica.
Ona je dodala da će to biti zahtjevno i iscrpljujuće.
„Ali, ako prije zime stabilizujemo potrošnju, onda ćemo sa nivoa pojedinačnih – životnih egzistencija i privredničkih stremljenja, najvećeg resursa potrošnje, zdravorazumski dokučiti ‘svijeću na kraju tunela’ u narednom periodu“, zaključila je Kasalica.
