Podgorica, (MINA) – Najbolji vid regulacije je upravo onaj koji dolazi od samih medija, koji se kroz udruživanje obavezuju da će poštovati standarde i Kodeks novinara, smatraju u nevladinoj organizaciji (NVO) Juventas.
Saradnik na projektima u toj NVO, Mićan Andrijašević, podsjetio je da su rezultati Juventasovog istraživanja pokazali da čak 60,5 odsto građana ne zna da postoje regulatorna i samoregulatorna tijela kojima se mogu žaliti ukoliko procijene da neki sadržaj krši profesionalna i etička pravila i standarde.
Prema njegovim riječima, od onih koji znaju za postojanje takvih tijela, 78,4 odsto ne može konkretno da navede koje su to institucije i tijela.
„Što nas dovodi do situacije da svega jedan odsto opšte populacije kaže da su se nekada žalili nekom od nadležnih samoregulatornih ili regulatornih tijela“, kazao je Andrijašević agenciji MINA.
To, kako je naveo, ne znači da su crnogorski mediji bezgrešni i da svi njihovi sadržaji ispunjavaju standarde kvaliteta i profesionalnosti.
„Ako uporedimo sa drugim rezultatima istog istraživanja, prema kojima ispitanici kažu da primjećuju da crnogorski mediji iskrivljuju stvarnost, izvrću činjenice, izvlače iz konteksta, ignorišu pojedine događaje i pojave, različito izvještavaju o istim temama, jasno je da građani nijesu u potpunosti ili uvijek zadovoljni sadržajima koje im naši mediji pružaju“, naveo je Andrijašević.
Zbog toga je, smatra on, potrebno informisati građane na koji način i kome je moguće uložiti žalbu povodom nekog medijskog sadržaja, ali i zašto je to značajno.
„Jedini način da izgradimo odgovorne i kvalitetne medije je kroz participaciju i povratnu informaciju“, rekao je Andrijašević.
Važno je, kako je naveo, iskoristiti šansu da kroz interakciju i konstruktivnu kritiku učestvujemo u poboljšanju medijskog prostora, odnosno da građani iskoriste pravo na odgovor i na ispravku neistinite, nepotpune ili netačno prenijete informacije, što su Ustavom zagarantovana prava.
Andrijašević je istakao da su medijski pismeni građani u stanju da prepoznaju kršenje etičkih i profesionalnih standarda i na osnovu toga u mogućnosti da, kroz samoregulatorna i regulatnorna tijela, utiču na medije, kako se takve stvari više ne bi dešavale.
S druge strane, kazao je on, zadatak samoregulatnornih i regulatornih organa je da samoinicijativno rade na unaprjeđenju medijske sfere u Crnoj Gori, ali i da promovišu svoje aktivnosti i motivišu publiku da daju povratnu informaciju u vezi sa medijskim sadržajima, radom medijskih kuća i radom novinara.
Kada je u pitanju Agencija za elektronske medije (AEM), istraživanje Juventasa je pokazalo da od ukupnog broja ispitanika 38,2 odsto ne zna da li je to tijelo slobodno i nezavisno od bilo kakvog političkog i ekonomskog uticaja.
Od onih koji znaju za postojanje Agencije za elektronske medije, 25,5 odsto je kazalo da je slobodna i nezavisna, 38,8 odsto da nije, a 21,5 odsto da je djelimično nezavisna.
Andrijašević smatra da je veoma važno upoznati građane sa radom Agencije kako bi znali šta je njena uloga i koje aktivnosti preduzima.
Takođe je, kazao je on, potrebno ustanoviti zbog čega nešto više od jedne traćine građana vjeruje da Agencija nije nezavisna i slobodna od političkih i ekonomskih uticaja, i na osnovu toga preduzeti adekvatne korake.
„Međutim, najveći nedostatak je nepostojanje efikasnog, jedinstvenog i eksternog samoregulatornog tijela. Najbolji vid regulacije je upravo onaj koji dolazi od samih medija, koji se kroz udruživanje obavezuju da će poštovati standarde i Kodeks novinara“, istakao je Andrijašević.
Prema njegovim riječima, kako bi takvo tijelo uspješno funkcionisalo, potrebno je da okupi sve medije uz kreiranje efikasnih mehanizama samoregulacije.
Za taj poduhvat je, smatra Andrijašević, potrebna podrška i volja nadležnih organa i medijskih kuća i strukovnih udruženja.
„Takođe, potrebno je posvetiti veću pažnju medijskim ombudsmanima, jer i oni igraju značajnu ulogu u unaprjeđenju medijskog sadržaja. Sljedeći korak podrazumjeva približavanje ovakvih tijela građanima“, dodao je Andrijašević.
Tekst je napisan uz finansijsku podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) kroz realizaciju projekta “Rereading – Rewriting. Improving media literacy in Montenegro”. Sadržaj je isključiva odgovornost agencije MINA i ne mora nužno odražavati stavove SAD. Tekst se može preuzimati uz obavezno navođenje izvora.
