NaslovnicaMINA BusinessIzdvajanje sredstava za poljoprivredu je investicija

Izdvajanje sredstava za poljoprivredu je investicija

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Izdvajanje sredstava za razvoj poljoprivrede ne predstavlja trošak, već investiciju, koja će u krajnjem doprinijeti sopstvenom razvoju, povećanju zaposlenosti u tom sektoru i smanjenju deficita u hrani, saopštili su predstavnici Privredne komore (PKCG).

»Povećanje sredstava koja bi se opredijelila za poljoprivredu bi, prije svega, rezultiralo povećanjem zaposlenosti u tom sektoru, a značajan uticaj imalo bi i na smanjenje deficita u hrani«, rekli su agenciji Mina-business predstavnici Odbora Udruženja poljoprivrede PKCG.

Oni su dodali da sve države izdvajaju određeni dio nacionalnog budžeta za podsticanje razvoja domaće poljoprivredne proizvodnje, imajući u vidu njen značaj za razvoj ukupne ekonomije, kao i veliku senzitivnost tog sektora.

Osnovni cilj podrške je, prema riječima predstavnika Odbora, povećanje konkurentnosti domaće proizvodnje, u čemu najvažniju ulogu ima Agrobudžet, preko kojeg država obezbjeđuje bolji poslovni ambijent u kojem će privrednici moći da realizuju proizvodnju i plasiraju proizvode na domaćem i stranom tržištu.

Iz PKCG su podsjetili da je od 2010. godine za razvoj poljoprivede, kroz Agrobudžet, donacije i kreditna sredstva, usmjereno 371,2 miliona EUR, što je direktno uticalo na rast ostvarene vrijednosti poljoprivrede proizvodnje od 35 odsto. Vrijednost proizvodnje u 2020. godini je iznosila 515,6 miliona EUR.

Oni su kazali da su se nacionalna sredstva uglavnom kretala na nivou od jedan odsto do 1,5 odsto ukupnog budžeta, što nije dovoljno za značajniji razvoj sektora poljoprivrede.

“Naime, zbog nedovoljnog korišćenja raspoloživog zemljišta, nerazvijenosti sjevernih krajeva Crne Gore, koju prati velika migracija stanovništva naročito iz ruralnih područja, kao i nedovoljne opremljenosti novim tehnologijama u proizvodnji, postoji potreba za stalnim povećanjem nacionalnih sredstava za razvoj poljoprivrede, odnosno Agrobudžeta, uz maksimalno korišćenje sredstava međunarodnih donacija i kredita“, rekli su predstavnici Odbora Udruženja poljoprivrede.

Oni su saopštili da se sektor poljoprivrede u periodu pandemije, kao i u vrijeme posljednje svjetske ekonomske krize, pokazao otpornijim od drugih privredih oblasti, poput usluga, nekretnina ili automobilske industrije.

»To u Crnoj Gori potvrđuju podaci o ostvarenom bruto domaćem proizvodu (BDP), koji je 2020. godine u odnosu na 2019. godinu pao 15,3 odsto, dok je za isti uporedni period u poljoprivredi taj pad iznosio samo tri odsto«, kazali su predstavnici Odbora.

Oni su podsjetili da su se tokom pandemije uslovi poslovanja promijenili, tako da su proizvođači morali prilgoditi poslovanje novonastaloj situaciji, kako bi sačuvali proizvodnju i održali broj radnika.

Predstavnici PKCG su dodali da su domaći proizvođači svoje proizvode mogli plasirati uglavnom preko trgovačkih lanaca, s obzirom na to da su hoteli, restorani, škole i vrtići bili dugo zatvoreni tokom 2020. godine, dok su u prvoj polovini prošle godine radili smanjenim kapacitetom.

»Usljed dobre prošlogodišnje turističke sezone evidentan je oporavak sektora, jer su gubici manji u odnosu na prva dva kvartala prošle godine, ali ipak još nije postignut nivo ostvarene proizvodnje iz 2019. godine«, rekli su iz Odbora Udruženja poljoprivrede.

Oni su podsjetili da se u cilju održavanje stabilnosti tržišta poljoprivrednih proizvoda i dohotka proizvođača, odnosno očuvanje kontinuiteta proizvodnje, kao i saniranja posljedica izazvanih pandemijom, u okviru posebnih Vladinih mjera podrške privredi, sprovodio i Poseban program intervencija na tržištu u sektorima poljoprivrede i ribarstva.

»Mjere koje su do sada pokrenute i aktivirane u okviru Posebnog programa odnosile su se na preradu mlijeka, proizvodnju i otkup jagnjadi, prasadi i goveda, proizvodnju živinskog mesa, jaja, aronije, sjemenskog materijala, proizvodnju pastrmke i morsko ribarstvo, proizvodnju i skladištenju krompira i lubenice, proizvodnju meda i pomoć kroz subvencije za nabavku stočne hrane zbog velikog rasta cijena stočne hrane u prošloj godini«, kazali su predstavnici Odbora.

Te mjere su, prema njihovim riječima, imale pozitivan uticaj na održavanje proizvodnje, kao i na smanjenje uvoza, tako da je uvoz krompira za devet mjeseci prošle godine smanjen 23,5 odsto, a izvoz lubenica povećan oko 2,5 puta.

»U cilju daljeg razvoja poljoprivrede, investicije treba usmjeriti, prije svega, u one oblasti poljoprivredne proizvodnje za koje imamo komparativne prednosti u pogledu raznolikosti klime, reljefa i zemljišta, koji omogućavaju proizvodnju širokog asortimana proizvoda, od ratarskih i industrijskih usjeva, do vinograda i maslinjaka, kontinentalnog i mediteranskog voća i povrća«, saopštili su iz PKCG.

Oni su dodali i da postoje značajni potencijali za dalji razvoj mljekarske i mesne industrije, kao i kapaciteta za preradu voća i povrća.

U PKCG smatraju da podršku domaćoj proizvodnji mogu pružiti svi.

»Građani to mogu uraditi kupovinom u većoj mjeri domaćih proizvoda, koji su zbog blizine proizvodnje svježiji i prepoznatljivog ukusa i kvaliteta. Odgovoran odnos trgovačkih lanaca prema domaćoj proizvodnji bio je evidentan u periodu pandemije, pa u tom pravcu treba nastaviti, naročito kroz bolje pozicioniranje domaćih proizvoda u trgovinama, redovnijim izmirivanjem novčanih obaveza, odnosno skraćivanju rokova plaćanja za domaće proizvođače, kao i smanjenjem uvoza proizvoda koji se mogu obezbijediti na domaćem tržištu«, naveli su predstavnici Odbora.

Oni su saopštili da pokrivenost uvoza izvozom, visoka uvozna zavisnost i rastući deficit karakterišu cjelokupno spoljnotrgovinsko poslovanje Crne Gore.

»Naročito je to slučaj kada je u pitanju promet hrane, koji je u direktnoj vezi sa rastućom turističkom tražnjom. U vrijeme ljetnje turističke sezone i domaći privrednici povećavaju proizvodnju i plasman koji predstavlja u stvari takozvani izvoz na pragu ili nevidljivi izvoz, i čija se vrijednost ne može još precizno odrediti«, rekli su predstavnici Odbora Udruženja poljoprivrede.

Oni su dodali da svaka supstitucija uvoza domaćim proizvodima direktno utiče na smanjenje deficita i bolje korišćenje domaćih kapaciteta, kao i na povećanje zapošljavanja.

»Poznato je da je Crna Gora uvozno zavisna, jer se u prosjeku oko trećine uvezene hrane ne proizvodi u dovoljnim količinama da bi zadovoljila potrebe domaćeg stanovništva i turističke tražnje ili zbog nemogućnosti proizvodnje ili zbog nepostojanja komparativnih prednosti za veću proizvodnju nekih poljoprivrednih proizvoda, kao što su svinjsko meso, pšenica ili kukuruz«, kazali su iz Odbora Udruženja poljoprivrede.

Oni su naveli da pored toga u dijelu prerade ne postoje odgovarajući instalisani kapacititeti, što je slučaj u proizvodnji UHT mlijeka ili raznih vrsta sireva.

»Proizvodnja svinjskog mesa je veoma skupa, pa se prerađivači većinom opredjeljuju za nabavku te sirovine na tržištu Evrope, zbog znatno niže cijene od troškova proizvodnje. S druge strane, uvoz svinjskog mesa direktno utiče, kako na razvoj mesne industrije, tako i na sve veći izvoz proizvoda od mesa, koji je u posljednjih deset godina povećan za preko četiri puta«, rekli su predstavnici Odbora Udruženja poljoprivrede.

Oni su dodali da je činjenica i da se uvozi dosta proizvoda za koje Crna Gora ima komparativne prednosti, kao i kapacitete za proizvodnju.

»Privrednici su svjesni da moraju povećati proizvodnju i proizvesti proizvod visokog kvaliteta, kao i da cijena mora biti konkurentna na domaćem i stranom tržištu«, saopštili su iz PKCG.

Oni su podsjetili da je imajući u vidu potrebu za boljim pozicioniranjem i plasmanom domaćih proizvoda još 2018. godine pokrenut zajednički projekat PKCG, Vlade, domaćih proizvođača hrane i trgovačkih lanaca Kupujmo domaće, sa ciljem da se afirmiše domaća privreda i poboljša pozicioniranost crnogorskih proizvoda na tržištu posebnim obilježavanjem proizvoda u objektima trgovačkih lanaca.

»Istraživanje o stavovima potrošača, njihovim navikama i preferencijama prilikom kupovine proizvoda široke potrošnje, koje je sprovedeno u okviru projekta, potvrdilo je da potrošači kupuju proizvode domaćeg porijekla prevenstveno zbog povjerenja u domaće proizvode i njihov dobar kvalitet«, kazali su iz Odbora Udruženja poljoprivrede.

Pored toga, pokrenut je i projekat Domaći ukusi sa ciljem da se turistička ponuda obogati gastro ponudom i da se pomogne boljem pozicioniranju i prepoznatljivosti domaćih proizvoda u hotelima i restoranima.

»Međutim, usled pandemije došlo je do zastoja u realizaciji ta dva projekata, pa bi u ovoj godini, zbog daljeg podizanja svijesti potrošača o važnosti kupovine domaćih proizvoda, kao i u cilju stvaranju diverzifikovane turističke ponude Crne Gore kao povezane cjeline primorja i sjevera, trebalo nastaviti sa njihovom realizacijom«, poručili su iz PKCG.

Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS

Najčitanije