fbpx
NaslovnicaMINA BusinessZeleno svjetlo za rebalans i dva predloga zakona

Zeleno svjetlo za rebalans i dva predloga zakona

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Skupštini Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, dao je danas zeleno svjetlo na predloženi rebalans ovogodišnjeg budžeta, kao i izmjene i dopune zakona o porezu na dodatu vrijednost (PDV) i na dobit pravnih lica.

Odbor je danas raspravljao o setu zakona koji se odnose na program Evropa sad 2 i koji su najavljeni kroz Fiskalnu strategiju, a objedinjenu raspravu obavio je o predlozima izmjena i dopuna zakona o PDV-u i o porezu na dobit pravnih lica.

Ministar finansija, Novica Vuković je, obrazlažući Predlog izmjena i dopuna Zakona o PDV-u, kazao da je cilj reforma snižene stope PDV-a, u skladu sa Direktivom 2006/112/EU o zajedničkom sistemu na dodatu vrijednost, kroz uvođenje druge snižene stope PDV-a od 15 odsto.

“Cilj je i ukidanje poreskog rashoda, odnosno nulte stope PDV-a na isporuku proizvoda i usluga za gradnju i opremanje ugostiteljskog objekta kategorije pet i više zvjezdica, energetskog objekta za proizvodnju električne energije instalisane snage veće od deset megavata (MW) i kapaciteta za proizvodnju prehrambenih proizvoda razvrstanih u okviru sektora C grupa deset Zakona o klasifikaciji djelatnosti, čija investiciona vrijednost prelazi 500 hiljada EUR”, objasnio je Vuković.

Cilj je i ukidanje odredbe koja se odnosi na oslobađanje kod uvoza proizvoda na pošiljke neznatne vrijednosti do 75 EUR, kao i uvećanje nivoa paušalne naknade koju ostvaruje poljoprivrednik sa pet na osam odsto.

Kroz prvu sniženu stopu prepoznati su proizvodi, odnosno usluge koji direktno utiču na standard građana, čije će se oporezivanje vršiti po stopi od sedam odsto.

“Kroz drugu sniženu stopu vrši se ujednačavanje stope PDV-a na smještaj i usluge pripremanja i usluživanja hrane, pića i napitaka, osim alkoholnih, gaziranih i negaziranih pića sa dodatkom šećera i kafe u objektima za pružanje ugostiteljskih usluga, čime se rješava trenutna situacija po kojoj se u hotelskim restoranima i drugim ugostiteljskim objektima, na usluge pripremanja i usluživanja hrane i pića primjenjuje stopa PDV-a od 21 odsto, a u kategorisanim restoranima i objektima za pružanje ketering usluga stopa od sedam odsto”, kazao je Vuković.

Stopa poreza sa sadašnjih sedam na 15 odsto povećava se za hotelske usluge, knjige i publikacije, na autorska prava, na usluge iz oblasti obrazovanja, književnosti i umjetnosti, na ulaznice za bioskop, pozirište, utakmice, koncerte, na korišćenje sportskih objekata, na solarne panele i na usluge u marinama.

Vuković je, obrazlažući Predlog izmjena i dopuna Zakona o porezu na dobit pravnih lica, kazao da se uvodi pravo na oslobađanje od poreza na dobit za preduzeća koja reinvestiraju sredstva iz ostvarene dobiti u poljoprivredne projekte, kao i za preduzeća koja ulažu sredstva u druge subjekte poljopivredne djelatnosti, na način da im se obračunati porez umanji za iznos sredstava koja su reinvestirana, odnosno uložena.

Takođe, izvršiće se preciznije definisanje izdataka preduzeća koja se priznaju na teret rashoda, odnosno da se izdaci za zdravstvene, socijalne, obrazovne, naučne, vjerske, kulturne, sportske i humanitarne svrhe, zaštitu životne sredine, kao i izdaci dati ustanovama, odnosno pružaocima usluga socijalne i dječije zaštite, priznaju kao rashod najviše do 3,5 odsto ukupnog prihoda.

“Predložena zakonska rješenja imaju za cilj jačanje konkurentnosti poljoprivredne djelatnosti, povećanje broja poljoprivrednih proizvođača, kao i povećanje zaposlenosti domaće radne snage u ovoj oblasti. Uvođenjem ovih podsticaja, državni budžet se odriče od dijela prihoda po osnovu poreza na dobit pravnih lica”, objasnio je Vuković.

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Nikola Milović, kazao je da je povećanje PDV-a vrlo značajno za nas kao turističku destinaciju.

„Smatram da u okviru same fiskalne strategije koja je suprotna u odnosu na ono što su poslanici PES-a obećavali građanima, vidimo drugačiji izgled i kroz prihodnu stranu jer treba nadomjestiti prihode u odnosu na rashode kojima je planirano povećanje plata“, rekao je Milović.

On je naveo da su do sada ukupni prihodi od turizma 1,57 milijardi EUR, a da smo danas na talasu projekata koji su se realizovali u prethodnom periodu.

„U prethodne četiri godine vrlo malo toga je urađeno. U ovoj sezoni bili smo tako skupi, nivo cijena ne prati kvalitet pružanja usluga, dosta gužvi, infrastrukturnih problema, mi kao posljedicu toga imamo povećanje PDV-a“, ocijenio je Milović.

On je pitao kako povećavamo konkurentnost turističke destinacije na ovaj način.

„Izgubili smo avio-dostupnost, ugasili Montenegro Airlines (MA), imamo problema sa našom avio-kompanijom, preko 70 hiljada građana Crne Gore putuje sa aerodroma u Tirani. Teško smo i skupo dostupna destinacija kada je u avio-saobraćaj u pitanju“, rekao je Milović.

On smatra da predloženim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit pravnih lica nije baš da nema dodatnog opterećenja i da to neće uticati na nivo samog stadnarda.

„Ovakva dva zakonska rješenje neće doprinijeti prihodnoj strani već će biti poništeno kroz same cijene“, dodao je Milović.

Poslanica Demokrata, Zdenka Popović, navela je da treba uraditi sve da pospješimo našu turističku privredu i da je što bolje prezentujemo kako bi rast turističkih prihoda bio mnogo veći.

„Za sedam mjeseci ove godine do sada bilo 1,57 milijardi EUR prihoda i on je 100 miliona veći od planiranog. Mi našu destinaciju možemo učiti elitnom i atraktivnom da poboljšamo našu putnu i komunalnu infrastrukturu. Niti imamo avio-dostupnost u punom kapacitetu, a naša komunalna infrastruktura katastrofalna“, smatra Popović.

Ona je pitala kako smo mogli da pričamo o elitnom turizmu kada nama treba dva sata od Budve do Tivta a svjesni smo da se putevi ne grade za jednu godinu.

„Mi godinama nijesmo ulagali u putnu infrastrukturu i aerodrome. Nama su aerodromi i putevi iz socijalizma“, navela je Popović.

Kada je u pitanju PDV, Popović je podsjetila da je do 2020. godine PDV na turističke usluge bio sedam i 21 odsto.

„Je li to bila diskriminacija? Jeste. Dok je 2020. godine trajala ta rasprava o izjednačavanju stope desila se korona i izmijenjen je Zakon o PDV-u kojim se snizila stopa za sve na sedam odsto. Ona nije trajala zadnjih 20 godina, nego je uvedena kao mjera zbog covid krize“, podsjetila je Popović.

Ona je rekla da se stvari moraju vratiti u neke normalne okvire i da stopa od 15 odsto neće urušiti ili napraviti štetu turističkoj privredi.

Predsjednik Odbora i poslanik Socijaldemokrata (SD), Boris Mugoša, kazao je da se sve uradilo na ovaj način, jer nas čekaju izbori 29. septembra i trebalo je u lokalne izbore tu priču prebaciti na ovaj klasični teren.

„PDV je najsigurniji i najbrže naplaćeni prihod, ali to je porez na potrošnju i svaka stopa na više pogađa one koji nemaju. Oni koji su se najviše radovali povećanju zarada biće najviše pogođeni zbog povećanja PDV-a“, ocijenio je Mugoša.

On smatra da se ekonomija vodi na predizborni način.

„Ko će da objasni logiku da je nekome palo na pamet na poveća PDV na knjige i monografske publikacije? Koja je to muka? Je li poruka – manje čitajte, a više političare slušajte“, pitao je Mugoša.

On je kazao da Vlada mora da nađe dodatne pare u budžetu i ide na povećanje PDV-a u turizmu jer se tu najviše para uzima.

„Povećavate je 115 odsto. Nama je konkurentnost sve manja i manja, na sve to dižemo stopu PDV-a drastično. Doćiće do sive ekonomije i zatvaranja nekih ugostiteljskih objekata“, dodao je Mugoša.

Poslanik Građanskog pokreta URA, Miloš Konatar, podsjetio je da je prije osam mjeseci premijer Milojko Spajić saopštio da nema povećanja PDV-a u i da se zbog realizacije programa Evropa sad 2 neće povećavati PDV.

“Stopa se povećava sa sedam na 15 odsto i to nije povećanje od osam odsto, već veće od 100 odsto”, poručio je Konatar.

On je rekao da će ovo dodatno da doprinese ubrzanju inflacije i povećanju cijena koje je već prilično neizdrživo.

Odbor je dao zeleno svjetlo i na rebalans budžeta.

Vuković je u uvodnom izlaganju kazao da se izmjene Zakona o budžetu predlaže u cilju tehničkog usaglašavanja sa novom Uredbom o organizaciji i načinu rada državne uprave, potrebe uravnoteženja budžeta zbog revidiranja primitika shodno inoviranim makroekonomskim pokazateljima i dosadašnjim trendovima naplate budžetskih prihoda, kao i korekcije izdataka na pojedinim budžetskim pozicijama

Vuković je rekao da su korekcije i kod kapitalnog budžeta u cilju stvaranja pretpostavki ubrzane realizacije kapitalnih projekata.

“Sa druge strane, kontinuirano snažan ekonomski rast tokom ove godine i značajni rast prihoda iznad plana, uslovili su potrebu revidiranja procjena postavljenih ovogodišnjim Zakonom o budžetu”, kazao je Vuković.

Prema revidiranim projekcijama, predloženim rebalansom budžeta, ukupni prihodi, u odnosu na inicijalni Zakon o budžetu veći su 55,4 miliona EUR, a rashodi 56,7 miliona EUR.

Konatar je ocijenio da je svima jasno zbog čega se radi rebalans.

„Budžet se usklađuje zbog jedne od najglomaznijih Vlada u svijetu po stanovniku i to građani plaćaju. Neohpodno je uskladiti izbor Vlade po zakonu sa potrošačkim jedinicama“, rekao je Konatar.

On je naveo da se povećavaju tekući izdaci budžeta, a umanjuje kapitalni budžet.

„Obećana je štednja, a imamo povećanje izdataka i prihoda. Povećanje prihoda će ići na povećanje tekućih izdataka“, dodao je Konatar.

Poslanik Pokreta Evropa sad (PES), Dražen Petrić, rekao je da je Vuković jasno objasnio zašto se radi rebalans, radi tehničkog usaglašavanja.

„Došlo do veće naplate prihoda nego što je bio plan i do izdataka, ali bitno da je budžet u ravnoteži“, ocijenio je Petrić.

On je naveo da je rekonstrukcija Vlade bilo političko pitanje, kao i da je Vlada sada stabilnija i inkluzivnija.

„Ako je to cijena da dođe do pomirenja, to je najmanja cijena koju smo mogli da platimo“, rekao je Petrić.

On je naveo da u međuvremenu nije došlo do prodaje Elektroprivrede (EPCG), povećanja PDV-a, ni novih zaduženja, što je nazvao klasičnim širenjem panike.

Mugoša je ocijenio da izmjene budžeta nijesu tehničke, već suštinske.

“One su vrlo upitne i govore o onome što hiljadu puta potenciram – da se mi ne bavimo u Crnoj Gori razvojnom ekonomijom, nego se bavimo administrativnom, bilbord ili predizbornom ekonomijom”, zaključio je Mugoša.

Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS

Najčitanije